Naslovnica

Naziv kolegija: Bibliometrija

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje:1 semestar

Status: obvezan za informatologiju – modul menadžment znanja, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sat seminara

Uvjeti: Položen  ispit iz Uvoda u teoriju /informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike

Ispit: usmeni i pismeni (istraživanje prema zadanoj temi)

Sadržaj:

Razumijevanje bibliometrije i bibliometrijskih zakona omogućava studentima uvid u načine i metode proučavanje ustroja, produkcije, organizacije i distribucije različitih vrsta znanja. Teme: definicija i područje bibliometrije; područje istraživanja: veličina i rast znanja, produktivnost autora, istraživački front, umreženost znanja i znanstvenih disciplina, koncentracija i raspršenost znanja, zastarijevanje znanja, itd; Bibliometrijski zakoni i razdiobe: Zipfov, Lotkin, Bredfordov i Heapsov zakon. Kvantitativna analiza produkcije, diseminacije i uporabe znanja. Citatna analiza – metode i tehnike. Zakon o veličini vokabulara teksta. Razvoj kvantitativnih metoda. Odnosi između statističke bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije, netometrije.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Naučiti studente samostalnom korištenju bibliometrijskih metoda, te planiranju, organizaciji i provođenju kvantitativnih istraživanja obrade znanja i prirodnog jezika.

Praćenjekvaliteteiuspješnostipredmeta: Provjerakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmetavršit ćesekombiniranjemunutrašnjeivanjskeevaluacije. Unutrašnjuevaluaciju činit ćenastavniciistudenti. Evaluacija ćeseprovestimetodomanketenakrajusemestra. Vanjskuevaluacijurealizirat ćemoprisustvovanjemkoleganapredmetuinjihovomocjenompredmetainastavnika.

Literatura:

  1. Chalmers, A. F. [1978]. Theories as Structures: 2. Kuhn's Paradigms. What Is This Thing Called Science? Milton Keynes, England: The Open University Press., Chapter 8.
  2. Cole, J. R. (2000). A Short History of the Use of Citations as a Measure of the Impact of Scientific and Scholarly Work. In The Web of Knowledge: A Festschrift in Honor of Eugene Garfield. B. Cronin and H. B. Atkins. Medford, NJ, 2000., Information Today, Inc.
  3. Cooper, M. (1990). Perspectives on Qualitative Research with Quantitative Implications.: Studies in Information Management. Journal of Education for Library and Information Science. 31, 2. 105-112.
  4. Cozzens, S. E. (1989). "What do Citations Count? The Rhetoric First model." Scientometrics 15: 437-447.
  5. Cozzens, S.E. (1989). "Literature Based Data in Research Evaluation: A Manager's Guide to Bibliometrics."
  6. Davis, C.H. (1990). On Qualitative Research. Library and Information Science Research. 12, 327-328.
  7. Enger, K.B., Quirk, G & Stewart, J. (1989). Statistical Methods Used by Authors of Library and Information Science Journal Articles. Library and Information Science Research. 11, 37-46.
  8. Grover, Robert and Greer, Roger C. [1991], 'The Cross-Disciplinary Imperative of LIS Research', Library and Information Science Research, 101-113.
  9. Katz, J. S. and D. Hicks (1997). Bibliometric Indicators for National Systems of Innovation. MacRoberts, M.H. & B.R. MacRoberts (1989). Problems of Citation Analysis: A Critical Review. Journal of the American Society for Information Science 40(5), 342-349.
  10. Sengupta, I. (1992). Bibliometrics, Informetrics, Scientometrics and Librametrics: an Overview. Libri, 42, 2. 75-98
  11. Wainer, H. (1984). "How to Display Data Badly." American Statistician, 38, 2. 137-147.
  12. White, H (1992). The Freedom to Write a Research Paper Without being Mugged. Library Journal. 117, 3. Feb 15. 138-139..
  13. Zuckerman, H. (1987). "Citation analysis and the complex problem of intellectual influence." Scientometrics 12(329-338).

Naziv kolegija: Terminološki seminar

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: predavanja/seminar (1+1)

Uvjeti: Upisan kolegij Terminologija i terminografija

Ispit: seminarski rad

 

Sadržaj:

U kolegiju se objedinjuje opća terminološka teorija s terminografskom praksom.

Definira se razlika između općih i specijaliziranih (terminoloških) rječnika. Uspostavlja se distinkcija između lingvističkih i enciklopedijskih podataka specifičnih za različite vrste rječnika i priručnika tj. razlika između leksikografije i terminografije. Objašnjavaju se specifičnosti natuknica u terminološkim rječnicima.

Analiziraju se raznovrsni terminološki priručnici (u klasičnom i elektroničkom obliku), a terminološka se načela primjenjuju na konkretnoj građi. Studenti će za potrebe izrade vlastitoga uzorka terminološkoga glosara, odnosno male terminološke baze podataka, na konkretnim tekstovima/korpusima identificirati potencijalne strukovne nazive i terminografski ih obraditi. U radu će se služiti računalnim programima za ‚ekstrakciju‘ termina i za obradu terminologije i konzultirati postojeće terminološke banke podataka.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći izravno iskustvo u terminološkom radu i posjedovati dovoljno teorijskoga znanja da sastave vlastiti terminografski uzorak. Upoznat će se s dostupnim terminološkim resursima i sustavima za obradu terminologije.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se

kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Suonuuti, H. (1997) Upute za nazivlje, Zagreb: Državni zavod za normizaciju
  2. Bergenholtz, H. and S. Tarp, ed. (1995). Manual of Specialized Lexicography, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam.UP, 1984, 1989, 2001
  3. ISO Recommendation R 1087:1969 Vocabulary of Terminology
  4. (Nazivlje – rječnik (ISO 1087) 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
  5. Načela i postupci stvaranja nazivlja (ISO 704), 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

 

Dodatna literatura:

  1. Wright, S. E. and Gerhard Budin (1997) Handbook of Terminology Management. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Co., 2 Volumes

 

Naziv kolegija: Jednojezična leksikografija

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Uvod u leksikografiju

Ispit: seminarski rad

 

Sadržaj:

U kolegiju se raspravlja o osobitostima jednojezičnih rječnika, njihovoj makro- i mikrostrukturi i načinu prezentacije različitih podataka s osobitim obzirom na korisnika (dob, opseg rječnika, izbor natuknica, je li rječnik pasivni ili aktivni, opći ili specijalni, namijenjen izvornim ili neizvornim govornicima itd.). Na zadanim se primjerima uvježbava vještina sastavljanja natuknica za različite tipove leksičkih jedinica na osnovi korpusne građe. Pozornost se obraća specifičnostima hrvatskoga jezika u leksikografskom konekstu.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će upoznati specifične stilove leksikografske obrade s obzirom na tip, veličinu, namjenu i orijentaciju rječnika i u određenoj mjeri razviti i vještinu sastavljanja natuknica i formuliranja definicija u jednojezičnom rječniku.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

1. Atkins, B.T. (1985) Monolingual and bilingual Learners' dictionaries: A comparison, u R. Ilson (ed.). Dictionaries, lexicography and language learning, Pergamon Press

  1. Ooi, Vincent B.Y. (1998). Computer Corpus Lexicography, Edinburgh: Edinburgh University Press.
  2. Sinclair, J. (2003) Reading Concordances - an introduction. Pearson Education
  3. Svensen, B. (1993) Practical Lexicography, Oxford: OUP

 

Dodatna literatura:

  1. Tafra, B. (1995) Jezikoslovna razdvojba, Zagreb: Matica hrvatska

 

Naziv kolegija: Korpusna leksikografija

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, doc.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni za sve smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2S

Ispit: usmeni

 

Sadržaj:

Kolegij objašnjava predmet i načela korpusne leksikografije. Upozorava se na razlike između tradicionalne i korpusno oslonjene leksikografije (služeći se rječnicima izrađenima na osnovi korpusa). Daje se pregled korpusa i njihove uporabe kroz povijest i objašnjavaju suvremene procedure gradnje korpusa za konkretne namjene te prednosti (i nedostatci) leksikografskoga rada sa “živom“ jezičnom građom. Obrađuju se i internetski leksički i leksikografski resursi. Tumače se strategije iskorištavanja korpusa za izradu rječnika i interpretacije podataka što ih korpus omogućuje. Metode korpusne leksikografije ilustriraju se na konkretnim korpusima hrvatskoga i drugih jezika. U sklopu praktičnog rada, studenti će se upoznati s radom alata Sketch Engine (https://www.sketchengine.eu/), alatom za pretraživanje i analizu korpusa.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će analizom i usporedbom postojećih rječnika upoznati prednosti korpusne leksikografije, a u radu na elektronički dostupnim korpusima naučit će koristiti konkordancije i druge izvore za izradu jednojezičnih i dvojezičnih rječničkih natuknica.

 

Obvezatna literatura:

  1. Atkins, B. S., & Rundell, M. (2008) The Oxford guide to practical lexicography. Oxford University Press.
  2. Fontenelle, T. (Ed.). (2008) Practical lexicography: a reader. Oxford University Press.
  3. Sketch Engine User Guide. https://www.sketchengine.eu/guide/
  4. Tadić. M. (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Ex libris
  5. van Sterkenburg, P. (Ed.). (2003). A practical guide to lexicography (Vol. 6). John Benjamins Publishing.

 

Dodatna literatura:

  1. Altenberg, Bengt (ed.) (2002) Lexis in contrast. Corpus-based approaches. Amsterdam
  2. Bratanić, M. (1998) Korpusna lingvistika na kraju 20. stoljeća i implikacije za suvremenu hrvatsku leksikografiju, Filologija, 30-31, Zagreb 1998 , 171-177.
  3. Bratanić, M. (1997) Od intuicije do opservacije i nazad (Višejezična leksikografija i paralelni korpusi, Suvremena lingvistika br. 43-44, Zagreb 1997, str 1-12.
  4. Krishnamurthy, R. (2008). Corpus-driven lexicography. International Journal of Lexicography, 21(3), 231-242.
  5. MacEnery, T.& Wilson, A. (1996) Corpus linguistics. Edinburgh 1996.
  6. Mair, C. (ed.). Corpus linguistics and linguistic theory. Amsterdam 2000.
  7. Pearson, J. (2002) Working with Specialized Language. A practical guide to using corpora. London/New York: Routledge.
  8. Sinclair, J (1991) Corpus, Concordance, Collocation. OUP, Oxford
  9. Sinclair, J.(2004) Trust the Text: Language, Corpus and Discourse. London: Routledge.

Naziv kolegija: Uvod u enciklopediku

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1predavanje + 1seminar

Uvjeti: Jezične baze podataka

Ispit: Pronaći, pročitati te usmeno izložiti jedan znanstveni članak iz područja enciklopedike. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu i staviti je na online enciklopediju.

 

Sadržaj:

Osnovni pojmovi enciklopedike. Čovjekova potreba za organiziranjem izvora znanja. Kratak povijesni pregled enciklopedija: od prvih enciklopedijskih zapisa pa do francuskih enciklopedista i suvremenih elektroničkih enciklopedija. Hrvatska enciklopedika i najznačajniji enciklopedisti. Klasifikacija enciklopedija, načini i kriteriji organizacije znanja u enciklopedijama. Ključna pravila oblikovanja enciklopedijske natuknice. Enciklopedije i novi mediji. Pregled i povijest najznačajnijih elektroničkih enciklopedija. Organizacija znanja u računalnim enciklopedijama. Enciklopedije kao epohalno-povijesne slike svijeta. U vježbama: Istraživanje elektroničkih i online enciklopedija (Britannica i Encarta, Internet encyclopedia of Philosophy, Artcyclopedia, Encyclopedia Mythica i sl.). Oblikovanje vlastite enciklopedijske natuknice. Principi izrade elektroničke enciklopedije. Izrada zajedničke elektroničke enciklopedije i stavljanje natuknica na nju.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti trebaju naučiti koristiti opće i strukovne online enciklopedije u svrhu pronalaženja provjerenih, pouzdanih i recenziranih informacija. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu, sudjelovati u izradi principa i organizacije znanja u jednoj zajedničkoj elektroničkoj enciklopediji.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezna literatura:

1. Damir Boras, Nenad Prelog. Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 145-153, Sažetak, Summary, Lit. 6.

2. Umberto Eco, Od Interneta do Gutenberga, 1996.

3. Antun Vujić, Utemeljivanje enciklopedijske leksikografije kao informacijske znanosti, u: Slavko Tkalac i Miroslav Tuđman, uredili, Informacijske znanosti i znanje, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990: 141-146.

 

Dopunska literatura:

1. Igor Gostl, Od glagoljskih lucidarija do "Hrvatske enciklopedije", u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1995, 81-124.

2. Radoslav Katičić, Enciklopedizam kao motiv književne i kulturne povijesti, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 15-18.

3. Tomislav Ladan, Enciklopedije: izmedju zamisljivog i provedivog obrasca, u. Encyclopaedia Moderna, 364-369.

4. Nenad Prelog, Damir Boras. Bibliografski izvori znanja na novim medijima, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 155-159, Sažetak, Summary, Lit. 4.

5. Antun Vujić, Razvitak enciklopedistike i enciklopedijsko vrednovanje, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 25-44.

6. Ljerka Schiffler, Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje, Zagreb: 1989.

7. Ljerka Schiffler-Premec, Znanstvena spoznaja i enciklopedije, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 19-24.

8. Zgusta, Ladislav. Priručnik leksikografije. Sarajevo : Svjetlost, 1991.