Arhivistika i dokumentalistika

Arhivistika i dokumentalistika

Detalji

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
https://instagram.com/arhivistika.ffzg

 

 Predstojnik Katedre:
dr. sc. Hrvoje Stančić. red. prof. (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)
Tel: 01/409-2350
Konzultacije po dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom.

 

 

O studiju moderne arhivistike i dokumentalistike

Što je arhivistika? Evo jedne definicije. Arhivistika je skup znanja o naravi i značajkama arhivskoga gradiva i djelatnosti arhiva. Arhivistika je razmjerno mlada znanost, razvila se posljednjih sto godina i danas možemo reći da je oblikovala svoju teoriju, metodologiju i praksu. Arhivska teorija je skup arhivističkih ideja o tome što je arhivsko gradivo; arhivska metodologija je skup arhivističkih ideja o tome kako postupati s tim gradivom; arhivska praksa je primjena teoretskih i metodoloških ideja u određenim situacijama. 

Kada govorimo o arhivskom gradivu - možda će netko pomisliti na prašnjave, stare papire koji se čuvaju u arhivima i koje koriste isključivo povjesničari. Suvremena arhivska teorija promatra arhivsko gradivo kao records continuum, to će reci kao zapis u kontinuitetu: od trenutka kada on nastaje pa do trenutka kada se on u nekoj arhivskoj ustanovi dobiva na korištenje za najrazličitija istraživanja. Danas govorimo da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kulturne baštine, zapisane u unikatnom obliku, a taj je oblik danas dominantno digitalni.

Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike, bavi odgovorima na sasvim konkretna, moderna pitanja:

  • Kako organizirati proces digitalizacije?
  • Kako dugoročno očuvati digitalizirano i digitalno gradivo?
  • Kako očuvati e-mail i elektroničke dokumente dostupne na internetskim stranicama te kako uspostaviti takve postupke kao procese?
  • Kako organizirati i uspostaviti digitalne arhive (engl. digital archive) i digitalne repozitorije (engl. digital repository)?
  • Kako spriječiti propadanje elektroničkih zapisa (engl. electronic records)?
  • Kako planirati postupke očuvanja digitalnih sadržaja (engl. digital preservation)?
  • Koje metapodatke dodati digitalnom gradivu da ono bude dugoročno pretraživo i dostupno?
  • Kako osigurati sigurnost podataka?
  • Kako formirati sustave za upravljanje elektroničkim dokumentima i zapisima (engl. electronic document / records management systems)?
  • Kako upravljati informacijama i znanjem pohranjenim u digitalnim arhivskim sustavima?
  • Kako projektno pristupiti organizaciji procesa arhiviranja?
  • Kakve su zakonske obveze i odgovornosti institucija koje stvaraju digitalno gradivo? Čija je nadležnost očuvanje (arhiviranje) sadržaja na Instagram-u, Facebook-u, X-u i sl. i treba li takve sadržaje čuvati?
  • Kako oblikovati informacijske izvore i sustave u arhivima?
  • Kako očuvati autentičnost, integritet, vjerodostojnost, pouzdanost i iskoristivost elektroničkog gradiva (građe) tijekom mnogih i stalnih tehnoloških promjena?
  • Kako najbolje iskoristiti digitalizirani arhivski sadržaj u svrhu njegove multimedijske prezentacije?
  • Kako iskoristiti arhivsko gradivo (građu) za treniranje sustava umjetne inteligencije (engl. Artificial intelligence, AI)?
  • Kako stvarati digitalne originale upotrebom sustava ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT)?

 

Predmeti na diplomskom studiju informacijskih znanosti - smjer arhivistika (jednopredmetni i dvopredmetni)

Legenda:
Nositelj (Izvođač)
O – Obvezni
O/I – obvezni izborni (obavezno se bira jedan od ponuđenih)
I – preporučeni izborni
1-O – obvezni za jednopredmetne
2-O – obvezni za dvopredmetne
1-I – preporučeni izborni za jednopredmetne
2-I – preporučeni izborni za dvopredmetne
P-predavanje, S-seminar, V-vježbe
3-primjer broja ECTS bodova

1. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
Povijest institucija u Hrvatskoj (2p2s, 6), O
nasl. doc. dr. sc. Vlatka Lemić
Informacijski izvori i sustavi u arhivima (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Željko Trbušić
Digitalizacija i migracija dokumenata (1p1v, 3), O
izv. prof. dr. sc. Vedran Juričić
Baze podataka u internetskom okruženju (2p2v, 6), I
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Programiranje baze podataka (2p2v, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Upravljanje informacijama i znanjem (2p2s, 6) 1-O, 2-I


1. godina diplomskog studija – ljetni semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović, dr. sc. Željko Trbušić
Arhivsko zakonodavstvo (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalni arhivi (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Sustavi za organizaciju znanja (1p1s, 3), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija 3D objekata i prostora (1p1s, 3), I (ove godine se ne izvodi)
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Epistemologija informacijske znanosti (1p2s, 5), I
izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Informacijsko zakonodavstvo i etika (1p1s, 3), I


2. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović
Upravljanje i poslovanje u arhivima (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Projektiranje informacijskih sustava (2p2s, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Sustavi za označivanje i pretraživanje I (1p1s1v, 6), I
izv. prof. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Upravljanje baštinom (2p2s, 6), I
doc. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Marketing baštine (2p2s, 6), I


2. godina diplomskog studija – ljetni semestar

izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Metapodaci za upravljanje gradivom (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Zaštita elektroničkog gradiva (1p1s, 3), I

Praksa 
Istraživanje, pisanje i obrana diplomskog rada

Kompetencije

Studenti se osposobljavaju za:

- oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata shodno operativnim, upravnim, zakonskim, financijskim te istraživačkim potrebama organizacije,
- vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima (Records Management) i samostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom,
- oblikovanje i vođenje digitalizacijskih projekata,
- analizu potrebe i pružanje informacijske i dokumentacijske podrške poslovanj,
- primjenu i korištenje suvremenih tehnologija poput umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i tehnologije ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT) u kontekstu arhivskoga gradiva.
Student može nastaviti studirati na doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Mogućnosti zapošljavanja

Mogućnosti zapošljavanja studenata koji završe smjer arhivistika se svakim danom povećavaju, jer se oni više ne zapošljavaju isključivo u tradicionalnim arhivima, već sve više u institucijama koje ne znaju kako odgovoriti na gore postavljena pitanja ili trebaju pomoć oko odgovora na njih, a to su sve više ne samo baštinske institucije, već i moderne, suvremene poslovne institucije. Oni mogu biti voditelji upravljanja (elektroničkim) dokumentima u tijelima državne uprave i u drugim ustanovama/organizacijama kao osobe zadužene za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Voditelji ili članovi digitalizacijskih projekata u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, te na pozicijama osoba zaduženih za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva.

Mogu se zaposliti i u povijesnim arhivima. Zapošljavanje u povijesnim arhivima je ograničeno, jer konkretno u Hrvatskoj ima samo 17 takvih arhiva (Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi).

Mnogo veći izgledi su zapošljavanje kao spisovoditelja (engl. records manager) u različitim tijelima javne uprave (ministarstva, županije, gradovi), u gospodarstvu (banke, tvornice, poduzeća), obrazovnim institucijama (sveučilišta, veleučilišta) u sektoru spisovodstva (engl. records management). Suvremeni razvoj, a posebno uvođenje elektroničke uprave i elektroničkoga poslovanja nužno traže stručnjake u procesu upravljanja dokumentima. Oni praktički organiziraju upravljanje znanjem u nekoj ustanovi (engl. knowledge management) i upravljanjem informacijama-podacima (engl. data mining and knowledge discovery). Predviđa se i donošenje zakonske obveze da sve veće državne ustanove moraju imati fakultetski obrazovane spisovoditelje.

Moderni razvoj upravljanja dokumentima učinit će takve stručnjake ne samo poželjnim nego i neophodnim u svim područjima djelatnosti, jer oni će ne samo sudjelovati u stvaranju i vođenju sustava upravljanja dokumentima i njihova vrednovanja nego i u sustavu zaštite tih dokumenata posebno u elektroničkom okruženju.

Suvremeno orijentirani smjer Arhivistika obrazuje studente i za rad sa tehnologijama umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i sustavima ulančanih blokova i tehnologijama distribuirane glavne knjige (engl. Blockchain and Distributed Ledger Technologies - DLT).

Tijekom studija najbolji studenti imaju priliku sudjelovati u istraživanjima i radu na međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu InterPARES Trust AI (https://interparestrustai.org). Isto tako, studenti se imaju priliku uključiti u rad Studentske sekcije Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) (https://www.had-info.hr/).

Mogućnosti zapošljavanja u međunarodnim institucijama možete pratiti i na blogu International Archives, Records and Information Management

Pratite i Facebook stranicu Katedre na: https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
Pratite Katedru i na Instagramu: https://instagram.com/arhivistika.ffzg