Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 1990. go­dine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobiva ovlasti da može dodjeljivati doktorat znanosti iz polja informacijskih znanosti.^[1] Akademske godine 1993./1994. Odsjek pokreće poslijediplomski studij pod nazivom Orga­nizacija zna­nja i teorija kulturne baštine.

Temeljni je cilj poslijediplomskog studija znanstveno usavršavanje studenata. Studij je od samoga početka svoga ustroja (1994.) bio usmjeren na upoznavanje suvremenih teorijskih postavki informacijskih znanosti, znanstveno istraživačke metode i znanstveno istraživački rad, metode i tehnike evaluacije suvremenih sustava za prikaz, organizaciju i rad baštinskih ustanova, razmjene znanja i promjene koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija. Zadaća je bila upoznati i istražiti teorijska i praktična rješenja ne samo suvremenih informa­cij­skih sustava, već i modele organizacije, pohrane i razmjene znanja društva i so­cijalnih zajednica u povijesti. Prvi poslijediplomski studij informacijskih zna­nosti pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine pokrivao je kroz smjerove četiri discipline koje su se studirale i na diplomskom stu­diju (ar­hivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju i informatologiju). Teorijske i metodolo­gijske osnove bile su zajedničke za sva usmjerenja. Najnovija znan­stvena znanja i umijeća iz određene discipline studenti su stjecali kroz obvezne predmete smjera. Izborne predmete studenti su birali u dogovoru s mentorom, a u skladu s temom svojega istraživanja i znanstvenog rada. Tako su zajednički predmeti bili Teorija znanosti, Epistemologija informacijskih znanosti i Teorija organiza­cije znanja, nakon čega su slijedili predmeti smjera kojega je student upisao. Studij je okupio studente koji su uglavnom radili u informacijskim/bašti nskim institucijama, a kao izlazni rezultat dao je značajan broj dobrih dok­tora zna­nosti. Na tim rezultatima gradio se dalje i nastavnički kadar diplom­skoga stu­dija.

Danas se doktorski studij izvodi pod nazivom Studij informacijskih i komu­ni­kacijskih znanosti.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prvi magisterij iz informacijskih zna­nosti obranjen je 1994. godine, a prva doktorska disertacija 1990. godine. U raz­doblju od 1994. do 2012. godine obranjeno je ukupno 112 magistarskih radova, a u razdoblju od 1990. do 2012. godine obranjeno je 156 doktorskih disertacija.