Nastavna djelatnost

 

Nastavna djelatnost

 

Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za bib­lio­tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Kate­dre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) po­činje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim inte­lek­tu­alnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utje­cali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zem­lje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u pro­gram studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa pro­grama iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveu­čilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Eu­ropi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi po­je­dinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibli­otečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su spe­cijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i infor­macij­ska slu­žba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju oba­viti u ne­koj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chi­cagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mo­gući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvi­jenome svi­jetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih zna­nosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo pred­mete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, nume­ričkih po­stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske anali­ze, nume­ričke ma­tematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.

 

Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profe­sori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul­tet, Fa­kultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potre­bno or­ganizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću ra­sprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.

Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta infor­macijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s for­malnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s mu­zeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istra­ži­va­nja).

Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekar­stvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bi­bliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu pro­grama studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstoj­nika kate­dre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina tre­bali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentali­stiku.

U nastavku donosimo plan studija iz 1984. godine.[1]

 

Plan studija iz 1984. godine

Obrazovni profil:

PROFESOR INFORMATOLOGIJE

sa smjerovima:

OPĆA INFORMATOLOGIJA

BIBLIOTEKARSTVO

ARHIVISTIKA

MUZEOLOGIJA

 

Djelatnosti u kojima se javlja profil: kultura, znanost, privre­da, obrazovanje, izdavačka djelatnost, novinarstvo, prosvjeta, javno informiranje.

 

Minimalni uvjeti za uključivanje u proces obrazovanja: III. ili IV. stupanj stručne spreme.

 

Potrebno radno iskustvo za uključivanje u obrazovni proces nije potrebno.

 

Profesor informatologije samostalan je u radu u zanimanjima VII. stupnja složenosti rada.

 

Zadaci pri obrazovanju slušača su stjecanje znanja iz nenumerič­kih primjena u lingvističkim, so­ciološkim, pedagoškim, komunika­cijskim i informacijsko-dokumentacijskim sustavima s ciljem da se uključe kao kvalificirani stručnjaci u neku od spomenutih djelat­nosti.

U III. i IV. godinu smjerova studija informatologije mogu se upi­sivati i studenti koji imaju uvjete za upis u V. semestar bilo kojeg fakultetskog studija, odnosno diplomirani studenti bilo ko­jeg fakul­teta. Uvjet za završetak dodatnih studija smjerova jesu položeni propisani uvjeti za dvogodišnji dodatni studij i diploma VII/1 stupnja stručne spreme.

 

Studenti koji upisuju studije smjerova kao dodatne studije slu­šaju samo predmete smjerova bez metodike i zajedničkih predmeta studija informatologije. Ovi studenti obavezno upisuju i sljede­će predmete iz I. odnosno II. godine studija informatologije:

  • Znanost o informaciji i komunikaciji
  • Teorija sistema s teorijom informacijskih sistema
  • Oblikovanje baza podataka

 

Promjene u obrazovnom profilu odvijat će se u skladu s promjenama u znanosti i tehnologiji te potrebama društva.

Prijedlog je obrazovnoga profila izradio Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

NASTAVNI PLANOVI

Obrazovni profil

PROFESOR INFORMATOLOGIJE

Studijska grupa INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Četverogodišnji dvopredmetni studij

I. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

I. semestar

(P/V)

Satnica

II. semestar

(P/V)

dr. sc. Josip Obradović, red. prof.

dr. sc. Predrag Zarevski, doc.

Socijalna psihologija

2+0

2+0

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Osnovi informatike

2+2

0+2

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Teorija sistema s teorijom informacijskih sistema

 

2+0

dr. sc. Božidar Tepeš, doc.

(vanjski suradnik)

Matematika

1+1

0+1

Goran Švob, zn. asist.

Osnovi logike

 

2+0

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

1+1

1+1

   

10

11

 

Zajedničke stručne programske osnove

4+0

3+0

 

Engleski kao OPO

0+2

0+2

 

Opće programske osnove (bez stranog jezika)

6+0

6+0

 

Drugi glavni predmet

10

10

 

Ukupno

32

32

II. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

III. semestar

(P/V)

Satnica

IV. semestar

(P/V)

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Strukturiranje i organiziranje informacija

 

2+0

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Informacijsko-dokumentacijski sistemi

 

2+0

dr. sc. Božidar Tepeš, doc.

(vanjski suradnik)

Statistika

1+1

 

dr. sc. Ivo Škarić, red. prof.

Znanost o informaciji i komunikaciji

2+2

0+2

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Oblikovanje baza podataka

2+0

 

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

0+2

0+2

   

10

8

 

Zajedničke stručne programske osnove

6+0

7+0

 

Engleski kao OPO

0+2

0+2

 

Opće programske osnove (bez stranog jezika)

6+0

6+0

 

Drugi glavni predmet

8

9

 

Ukupno

32

32

Nastavni plan:

SMJEROVI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE U III. i IV. GODINI STUDIJA

Smjer: OPĆA INFORMATOLOGIJA

III. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

V. semestar

(P/V)

Satnica

VI. semestar

(P/V)

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

1+1

1+1

mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist.

Teorija klasifikacije

2+0

 
       
 

Predmeti smjera:

   

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Algebarska lingvistika

2+2

2+2

 

Nastava s primjenom računala

1+1

 

dr. sc. Ivan Cesar, izv. prof.

Društveno-humanističke strojne obrade

 

2+0

dr. sc. Božidar Tepeš, doc.

(vanjski suradnik)

Matematika

1+1

1+1

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Jezični procesori

2+0

2+0

dr. sc. Dubravko Škiljan, red. prof.

Semiologija i komunikacija

2+0

 

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Uvod u programiranje umjetne inteligencije

 

2+0

 

Izborni kolegiji

2

 
   

16

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

30

 

IV. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

VII. semestar

(P/V)

Satnica

VIII. semestar

(P/V)

 

Osnovi računarske tehnike

2+0

 

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Mreže baza podataka

 

2+0

       
 

Predmeti smjera:

   

dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof.

Strojno razumijevanje teksta

2+0

 

dr. sc. Željko Bujas, red. prof.

Strojna obrada jezičnih podataka

1+1

 

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Informacijske metode u kriptologiji

1+1

1+1

dr. sc. Božidar Tepeš, doc.

(vanjski suradnik)

Matematika

1+1

 

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Poredba umjetnih jezika

2+0

 
 

Izrada završne radnje

 

0+4

 

Izborni kolegiji

2

4

 

Metodika

2

2

   

16

14

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

28

Nastavni plan:

Smjer: BIBLIOTEKARSTVO

III. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

V. semestar

(P/V)

Satnica

VI. semestar

(P/V)

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

1+1

1+1

mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist.

Teorija klasifikacije

2+0

 
       
 

Predmeti smjera:

   

mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, zn. asist.

Osnove bibliotekarstva i bibliotečno poslovanje

2+1

2+1

mr. sc. Aleksandra Horvat, zn. asist.

Bibliotečni katalozi u teoriji i praksi

3+2

0+2

dr. sc. Aleksandar Stipčević, izv. prof.

Povijest knjige i knjižnica

 

2+0

dr. sc. Josip Obradović, red. prof.

Sociologija knjige i čitanja

 

2+0

 

II strani jezik

0+2

0+2

 

Izborni kolegiji

4

 
   

16

15

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

29

 

IV. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

VII. semestar

(P/V)

Satnica

VIII. semestar

(P/V)

 

Osnovi računarske tehnike

2+0

 

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Mreže baza podataka

 

2+0

       
 

Predmeti smjera:

   

mr. sc. Ljerka Filaković

Klasifikacija i klasifikacijski sustavi

1+1

1+2

mr. sc. Aleksandra Horvat, zn. asist.

Bibliografija

2+1

 

mr. sc. Dora Sečić, zn. asist.

(vanjski suradnik, NSB)

Informacijske službe

 

2+1

mr. sc. Vera Dadić (vanjski suradnik)

Zaštita bibliotečne građe i osnove reprografske i mikrografske tehnike

2+0

 
 

II strani jezik

0+2

 
 

Izborni kolegiji

2

2

 

Metodika

2

2

 

Izrada završne radnje

 

0+4

   

15

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

29

30

Nastavni plan

Smjer: ARHIVISTIKA

III. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

V. semestar

(P/V)

Satnica

VI. semestar

(P/V)

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

1+1

1+1

mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist.

Teorija klasifikacije

2+0

 
       
 

Predmeti smjera :

   

dr. sc. Vladimir Vratović, red. prof.

dr. sc. Gertruda Poslt-Božić

Latinski ili njemački za arhiviste

1+1

1+1

 

Arhivistika

2+2

2+2

dr. sc. Ivan Kampuš, red. prof.

Povijest institucija

2+0

2+0

 

Sistem kancelarijskog poslovanja

2+0

2+0

 

Izborni kolegiji

2

4

   

16

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

30

IV. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

VII. semestar

(P/V)

Satnica

VIII. semestar

(P/V)

 

Osnovi računarske tehnike

2+0

 

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Mreže baza podataka

 

2+0

       
 

Predmeti smjera:

   

dr. sc. Vladimir Vratović, red. prof.

dr. sc. Gertruda Poslt-Božić

Latinski ili njemački za arhiviste

1+1

1+1

 

Arhivistika

2+2

2+2

 

Sistem kancelarijskog poslovanja

2+0

2+0

dr. sc. Josip Lučić (vanjski suradnik)

Historijska geografija s kartografijom

2+0

 

dr. sc. Tomislav Raukar, izv. prof.

Povijesni izvori

2+0

 
 

Metodika

2

2

 

Izrada završne radnje

 

0+4

   

16

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

30

 

Nastavni plan

Smjer: MUZEOLOGIJA

III. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

V. semestar

(P/V)

Satnica

VI. semestar

(P/V)

mr. sc. Eleonora Pilković, zn. asist.

Damir Boras, dipl. ing., asist.

Metode programiranja i programski jezici

1+1

1+1

mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist.

Teorija klasifikacije

2+0

 
       
 

Predmeti smjera:

   
 

Uvod u muzeologiju

1+1

1+1

dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof.

Muzejske zbirke

2+2

2+2

 

Zaštita muzejskih zbirki

2+2

2+2

 

Izborni kolegiji

2

4

   

16

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

30

IV. godina

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

VII. semestar

(P/V)

Satnica

VIII. semestar

(P/V)

 

Osnovi računarske tehnike

2+0

 

mr. sc. Wanda Jurišić-Kette, v. pred.

Mreže baza podataka

 

2+0

       
 

Predmeti smjera:

   

dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof.

Izložbe

2+2

2+0

 

Muzej i publika

2+1

2+1

dr. sc. Ivo Maroević, izv. prof.

Muzejska institucija

2+1

2+1

 

Muzej u samoupravnom socijalističkom društvu

2+0

 
 

Metodika

2

2

 

Izrada završne radnje

 

0+4

   

16

16

 

Drugi glavni predmet

14

14

 

Ukupno

30

30

 

Nastavni plan

IZBORNI KOLEGIJI ZA PROFIL PROFESOR INFORMATOLOGIJE

Izvođač/i

Naziv kolegija

Satnica

(P/V)

 

Društveno-humanističke strojne obrade

1+1

dr. sc. Nadežda Čačinović-Puhovski, doc.

Infoestetika

2+0

Vera Mudri-Škunca, v. pred. (vanjski suradnik)

Narodne biblioteke

2+0

 

Poredba umjetnih jezika

1+1

dr. sc. Bulcsú László, v. pred.

Prirodni i umjetni jezici

1+1

 

Programiranje u strojnom jeziku

0+2

dr. sc. Radmila Prišlin, doc.

Psihologija čitanja i korisnika

2+0

dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof.

Sociolingvistika

2+0

 

Specijalne biblioteke

2+0

 

Strojna obrada jezičnih podataka

1+1

dr. sc. Stjepan Rodek, doc.

Strojna obrada odgojno-obrazovnih podataka

1+1

dr. sc. Josip Obradović, red. prof.

Strojna obrada podataka u društvenim znanostima

1+1

 

Strojno razumijevanje teksta

1+1

mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, zn. asist.

Sveučilišne biblioteke

2+0

mr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, zn. asist.

Školske biblioteke

2+0

dr. sc. Eduard Hercigonja, red. prof.

Uvod u pismene sustave

1+1

dr. sc. Eduard Hercigonja, red. prof.

Uvod u slavenske pismene sustave

2+0

 

Program studija, tijekom trideset godina svoga postojanja, doživljavao je promjene koje su slijedile i promjene u informacijsko komunikacijskoj tehnolo­giji, razvoju pojedinih disciplina i razvoju obrazovanja uopće. Danas se studij informacijskih znanosti odvija prema Bolonjskom sustavu s kojim je za­sigurno doživio najznačajnije promjene. Pri izradi novoga programa Odsjek je pro­gram­ski nastojao pratiti slične studije u svijetu.

 

Znanja se i vještine potrebne za izvođenje nastave usklađuju s europskim nor­mama prema zahtjevima novoga načina studiranja. Nastavno je osoblje uključeno u domaće i međunarodne projekte uz potporu Ministarstva znanosti, tehnologije i športa Republike Hrvatske.

 

U tome prednjače mlađi naraštaji nastavnoga osoblja koje svoju izobrazbu do­punjavaju na američkim i europskim sveučilištima. Međunarodna suradnja u vidu razmjene studenata i profesora, sudjelovanje na konferencijama i radioni­cama vezanima za studij, ukazuje da Odsjek ravnopravno sudjeluje u razvoju informacijskih znanosti.

Nadalje se njeguje međuodsječna suradnja i čuva zajednička društveno-huma­nistička i znanstvena zasada Filozofskoga fakulteta na kojoj se temeljilo osnivanje studija.

 

Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti danas djeluju kate­dre za arhivistiku i dokumentalistiku, bibliotekarstvo, društveno-humanističku informatiku, knjigu i nakladništvo, leksikografiju i enciklopediku, medije i ko­munikologiju, muze­ologiju i upravljanje baštinom te organizaciju znanja. Pro­gram studija od 2005. godine organiziran je kao jedinstveni prediplomski studij nakon kojega slijede četiri diplomska studija.

 

To su naočigled raznolike struke, ali ih sve zajedno veže zajednička potka – stručno znanje kao proizvod informacijske tehnologije:

  • Arhivistika i dokumentalistika – digitalni arhiv s namjenom čuvanja sve vrste arhivskoga gradiva bez obzira o kojem se nosaču radi i kada je na­stalo. Gradivo se digitalizira, arhivi povećavaju bez prostornoga širenja, gradivom se upravlja u elektroničkom obliku (engl. document and re­cords management), ističe se problematika (dugo)trajnog očuvanja elek­troničkoga gradiva (engl. long-term preservation).
  • Bibliotekarstvo – digitalna knjižnica za pristup knjižnič­noj građi u najši­rem smislu, izgradnja mrežnih pomagala za opis, po­hra­nu, pristup, pre­tragu i vrjednovanje građe. Digitalne se knjižnice iz­dvajaju kao posebna mrežna služba zbog uvriježena obrasca o posebnosti knjiž­ni­č­ne građe. Knjiga je, povijesno gledajući, prvi masovni proizvod informa­cijske te­hnologije.
  • Društveno-humanistička informatika – izgradnja i oblikovanje obavije­snoga prostora (engl. information space), uspostava mrežnih službi (engl. network services) za pristup i upravljanje mrežnim sadržajima (engl. network resources, information management).
  • Knjiga i nakladništvo – znanja i vještine za primjenu informacijske teh­no­logije u proizvodnji predmeta znanja za digitalne knjižnične, arhivske i muzejske zbirke.
  • Leksikografija i enciklopedika – digitalni ustroj jezičnoga blaga i cjelo­kupnoga činjeničnoga znanja ljudskoga roda. Budući da su nosači znanja oduvijek bile knjige, one su i dalje cijenjeni predmeti znanja zajedno s knjižničarskom znanošću koja njima rukuje.
  • Mediji i komunikologija – predstavljaju interdisciplinarno područje koje, zbog napretka tehnologije i utjecaja na društvo, ima utjecaja na go­tovo sva područja ljudskog djelovanja. Katedra za medije i komunikolo­giju dobila je tako zadaću razviti i ponuditi predmete koji bi pokrili teorij­ska i praktična znanja na području digitalne, medijske i informacijske pi­sme­nosti, u skladu s globalnim utjecajem medija danas.
  • Muzeologijai upravljanje baštinom – digitalni muzej s namjenom pred­stavljanja i opisa muzejskih predmeta. Svjetske muzejske zbirke u digi­talnu obliku čuvaju materijalnu i posredno duhovnu baštinu čovječan­stva. U informacijskim se znanostima smatra da svaki zamisliv predmet može biti nosač obavijesti ili informacije. Muzejski predmeti izravan su dokaz te tvrdnje.
  • Organizacija znanja – obuhvaća metodologiju navedenih područja i pred­mete znanja opisuje i prikazuje prateći razvoj područja i tehnologije. Držimo da će upravo organizacija znanja u neku ruku sva ova područja objediniti, tj. izgraditi prihvatljivu zajedničku okosnicu. Proučavanju će se i poučavanju o predmetima znanja moći u budućnosti pristupati na sli­čan način bez obzira radi li se o arhivskome gradivu, knjižničnoj građi, muzejskim predmetima ili mrežnoj službi.

 

Okosnica se pristupa obrazovanju informacijskoga stručnjaka temelji na:

  • vještinama pretraživanja (engl. information retrieval, IR) i procjena za iz­bor obavijesti (engl. information extraction, IE),
  • primjeni međunarodnih standarda za označivanje predmeta znanja i nji­hovo okupljanje u digitalne zbirke (engl. web application formats, web stan­dards, metadata digitalization standards),
  • oblikovanju baza znanja (engl. knowledge database),
  • strojnoj obradi prirodnoga jezika i jezičnima tehnologijama (engl. natural lan­guage processing, text segmentation, natural language generation, speech recognition, text-to-speech synthesis),
  • ontologiji ili bazi znanja o informacijskim znanostima koje sada shva­ćamo kao razvrstavanje (engl. categorization) informacija u tematske ra­zretke koji su još uvijek posebno imenovani kao arhivistika, bibliotekar­stvo, do­kumentalistika, muzeologija, leksikografija itd.

 

Svaki se tematski razredak može pretraživati ako je predmet znanja opisan propisanim i dogovore­nim međunarodnim komunikacijsko-tehnološkim standardima i tim na­činom biva dijelom informacijskoga prostora (engl. information space).

 

Plan studija koji je dobio dopusnicu, svake godine biva promijenjen 20%, što minimalno osigurava promjene u tako propulzivnom području.

 

Bolonjski studij informacijskih znanosti

 

U okruženju europske i globalne informacijske povezanosti bilo koja profe­sija, a naročito profesija informacijskog stručnjaka, ne može se poučavati iz­dvojeno od svjetskih trendova. Nastavni program na Odsjeku za informacijske i komunika­cijske znanosti mora se mijenjati u skladu sa svjetskim promjenama čak i kada predmnijevamo da će one u Hrvatskoj biti prisutne tek za nekoliko godina. I naposljetku, jedan od razloga zbog kojih nastojimo obrazovati mo­derne i dobro pripremljene stručnjake jest i nastojanje da se kao Odsjek pribli­žimo međuna­rodnim akademskim i profesionalnim standardima. Tako je i pro­gram koji je nastao nakon uvođenja Bolonjskog sustava imao zadaću približiti nas tim me­đunarodnim akademskim i profesionalnim standardima.

 

Trideset godina nastavničkoga i istraživačkoga rada uzajamno se dopunjava i omogućuje daljnje i buduće plodonosno sudjelovanje u razvoju informacijskih znanosti. Praćenje razvoja studija kroz pojedine predmete te kroz broj novih nastavnika od osnutka do danas, jasno pokazuje koliko se studij proširio, ne samo kvantitativno ,već i kvalitativno. Velikim brojem izbornih predmeta i pre­dmeta koje je moguće izabrati iz skupa izbornih predmeta koje nudi fakultet i iz skupa izbornih predmeta koje nudi Sveučilište, dobila se mogućnost da svaki student stvarno sudjeluje u svom oblikovanju kroz taj izbor. Iz biografije i izbo­ra bibliografskih jedinica svakog nastavnika i posebno pročelnikâ Odsjeka, može se iščitati doprinos svakoga. Svaki je pročelnik Odsjeka nakon profesora Lászla ostavio trag. No glavnu smjernicu svakako je dao profesor Bulcsú László.



[1] Program studija : nastavni planovi. // Vodič kroz studij. Zagreb : Filozofski fakultet, 1984.

Kontakt


Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302
Fax: 01/4092438
Fax Filozofskog fakulteta: 01/6156879