Nastavna djelatnost
Osnivanjem Odsjeka 1981. godine, spajanjem dviju katedri (Katedre za biblio-tekarstvo čiji je predstojnik profesorica dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković i Katedre za informatologiju čiji je predstojnik profesor dr. sc. Bulcsú László) počinje zajednički studij informacijskih znanosti. Jasno je da su svojim jakim intelektualnim potencijalom dvoje prvih predstojnika ostavili svoj osobni pečat i utjecali na oblikovanje studija. Oboje su imali iskustvo studija i boravka izvan zemlje, pratili su oblikovanje studija vani i vraćali se s idejama koje su ugrađivali u program studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vidljivo je to i iz silabusa programa iz 1981. godine koji anticipiraju model obrazovanja kakav je bio na sveučilištima na kojima su boravili. Doktorica Markić-Čučuković boravi u Europi i SAD-u gdje se susrela s programima bibliotekarskih škola i smatrala je da na studiju trebaju raditi nastavnici koji su i praktičari, tako onda silabusi pojedinih predmeta oslikavaju potrebna znanja i vještine za rad kroz predavanja i vježbe koje se obavljaju u najboljim knjižnicama. Ponuđeni su predmeti iz bibliotečnog poslovanja, katalogizacije, klasifikacije, bibliografije, povijesti knjižnica i knjige, predmeti vezani za poslovanje pojedinih vrsta knjižnica kao što su specijalne knjižnice, sveučilišne knjižnice, školske i narodne knjižnice i informacijska služba. U programu je posebno istaknuta praksa koju studenti trebaju obaviti u nekoj od knjižnica. Profesor je László već za svoga boravka na Sveučilištu u Chicagu, gdje se nudio jednogodišnji studij informacijskih znanosti (uz mogući doktorat ako se ispune opći uvjeti), shvatio da se u tehnološki razvijenome svijetu već šezdesetih godina 20. stoljeća pojavljuje studij informacijskih znanosti. Tako na Katedri za informatologiju u tom prvom programu vidimo predmete koje je profesor László vidio na studiju u Chicagu i smatrao je da ih treba imati i studij u Zagrebu. Ponuđeni su predmeti iz računarskih sustava, numeričkih po-stupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i algebarske logike.
Na mnogim fakultetima u Zagrebu tih godina (1981.-1984.) pojedini su profesori već usmjeravali djelatnost u pojedinim predmetima prema računalnoj obradi. Bili su to Ekonomski fakultet, Elektrotehnički fakultet, Filozofski fakul-tet, Fakultet za fizičku kulturu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni računski centar. Uviđajući da je potrebno organizirano četverogodišnje obrazovanje, na Filozofskom fakultetu kreću rasprave o osnivanju odsjeka koji bi okupio studije disciplina.
Anketa koja je napravljena pokazala je da Filozofski fakultet već raspolaže s najvećim brojem predmeta informacijskoga sadržaja. Tu je bila filozofija (s formalnom logikom), fonetika (s teorijom informacije), komparativna književnost (s knjižničarstvom), lingvistika (s matematičkom lingvistikom), pedagogija (s programiranim učenjem), povijest (s arhivistikom), povijest umjetnosti (s muzeologijom), psihologija (sa statistikom) te sociologija (s metodama istraživanja).
Kako je već postojao studj dviju disciplina, uz te dvije discipline (bibliotekarstvo, informatologija) na inicijativu prof. Lászla počinje i oblikovanje studija koji će 1984. godine postati studij informatologije sa smjerovima arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija. Studij okuplja najznačajnije profesore – prof. dr. sc. Ivu Maroevića dobiva za organizaciju i uspostavu programa studija muzeologije i prof. dr. sc. Ivana Kampuša kao predstojnika katedre za arhivistiku. Oni su tada nakon zajedničkog studija prvih dviju godina trebali sa svim nastavnicima Odsjeka organizirati nastavu smjerova. Iz arhivskog materijala vidljivo je da Odsjek tada ima Katedru za bibliotekarstvo, Katedru za arhivistiku, Katedru za pismene sustave i Katedru za dokumentalistiku.
