Druga konferencija doktoranada

Druga konferencija doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

 

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Drugu konferenciju doktoranada Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti koja će se održati u subotu, 22. veljače 2014. godine.

U sklopu Konferencije održat će se dvije radionice na temu pisanje znanstvenih i stručnih radova, citiranje, te radionica znanstveno-istraživačkih metoda. Bit će predstavljene prihvaćene teme doktorskih disertacija te doktorske teme koje su u pripremi za javnu obranu i prihvaćanje. Ideja je prikazati aktualna istraživanja i omogućiti doktorskim studentima razmjenu ideja, iskustava i praktičnog znanja.

Molimo studente da se prijave putem sustava "Hydra".

 

Datum Konferencije:

22.02.2014. godine, s početkom u 9:00 sati

 

Mjesto održavanja Konferencije:

Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Program Druge konferencije doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

subota, 22. veljače 2014. godine

8:30-9:00

Registracija prijavljenih sudionika

9:00-9:15

Otvaranje Konferencije i uvodno izlaganje

dr. sc. Sonja Špiranec, zamjenik voditelja doktorskog studija

09:15-10:30

Predstavljanje i izlaganje prihvaćenih doktorskih tema te diskusija

10:30-10:45

Pauza uz kavu i čaj

10:45-12:00

Predstavljanje i diskusija o predloženim temama za prijavu doktorata

12:15-14:00

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

dr. sc. Maja Jokić

14:00-15:00

Pauza za ručak

15:00-16:00

Oblici citiranja i značenje citiranja

dr. sc. Sonja Špiranec

dr. sc. Mihaela Banek Zorica

16:15-19:00

Znanstveno-istraživački rad

dr. sc. Viktorija Car


Radionica: Metode analize medijskog teksta - analiza sadržaja, analiza narativa i analiza diskurza

 

dr. sc. Viktorija Car

 

Polaznici će biti upoznati s metodom kvalitativne analize sadržaja i njenom primjenom kada je riječ o istraživanjima medijskog teksta (npr. novinskih članaka, radijskih ili televizijskih priloga, reklama, filmskih sekvenci, itd.) te svim fazama pripreme i provedbe istraživanja te interpretacije rezultata. Ponovit ćemo osnove kvantitativne analize sadržaja te na primjeru pokazati kako se ove dvije metode mogu koristiti kao nadopuna jedna drugoj, te s kojim se drugim istraživačkim metodama mogu kombinirati. Narativ kao niz uzročno-posljedično povezanih radnji i događaja u određenom prostoru i vremenu, sastavni je dio svakog medijskog teksta. Medijski tekst neodvojiv je od svog podteksta, kao što je i svaka fabula neodvojiva od priče. Analiza narativa - kvalitativna je istraživačka metoda uz čiju pomoć razlažemo medijski narativ, tj. smislene tekstualne jedinice, na pojedinačne elemente i tumačimo ih u kontekstu u kojem kao 'čitatelji' prepoznajemo i razumijevamo njihove temeljne 'gradivne elemente': simbole i kodove. Treća u nizu, analiza diskurza, metoda je koja se također koristi u analizi medijskog teksta. Ovaj istraživački pristup razvio se iz socio-lingvistike i kritičke lingvistike, a zadaća mu je istražiti kako kroz govorni, pisani ili znakovni jezik diskurz uspostavlja zbilju.