Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Zbirka za informacijske znanosti
http://knjiznica.ffzg.unizg.hr/infoznanosti
Povijest razvoja Knjižnice Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti i njena integracija u zbirku za informaicjske znanosti
Knjižnica Odsjeka za informacijske znanosti zasnovana je na fondu Katedre za bibliotekarstvo, koji je od osnutka (ak. god. 1976./1977.) bio sastavni, ali zasebni dio fonda Knjižnice Odsjeka za komparativnu književnost, te na fondu Katedre za društveno-humanističku informatiku koji je bio dio fonda Knjižnice Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.
Godine 1981. navedene katedre organiziraju se u samostalan Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku, a 1984. odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti s novim katedrama za muzeologiju, arhivistiku i dokumentalistiku. Odsjek je dobio prostor za knjižnicu tek u akademskoj godini 1992./1993. kada se u njega i sele fondovi Katedre za bibliotekarstvo i Katedre za informatiku jer fondovi drugih katedri dotada nisu ni postojali. Fond se tada sastojao od 2.800 svezaka monografskih publikacija, 169 naslova periodičkih publikacija (36 domaćih) – od toga 66 tekućih naslova (22 domaća). Građa je bila smještena prema UDK klasifikaciji, a za knjige nabavljene do 1987. postojao je abecedni i stručni katalog na listićima.
Preseljenjem u svoj prostor započelo se s izradom računalnih zapisa o građi pomoću UNESCO-vog softvera CDS/ISIS u kojem su aplikaciju za katalogizaciju razvile profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti dr. sc. Aleksandra Horvat i Marija László. No, sustavna informatizacija poslovanja svih knjižnica Filozofskog fakulteta počela je 2001. godine unutar projekta Sustav znanstvenih informacija (SZI) financiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (tada Ministarstvo znanosti i tehnologije) kada se osim intenzivne izrade računalnih zapisa o građi izrađuje i jedinstveni knjižnični katalog na webu.
Godine 2005. počinje izgradnja nove zgrade Knjižnice Filozofskog fakulteta na sedam etaža (uz instalacijsku) ukupne bruto površine od 8.792 m2 koja je završena i svečano otvorena 11. ožujka 2009. godine. U nju se sele fondovi 22 dotadašnje knjižnice odsjeka i zbirki katedri te središnje čitaonice. U trenutku preseljenja cjelokupni fond Knjižnice Odsjeka za informacijske znanosti od 5.000 svezaka monografske građe te 1.600 svezaka časopisa bio je računalno obrađen.
Prije preseljenja implementiran je novi integrirani (slobodni) softver za knjižnično poslovanje Koha u koji su migrirani zapisi svih knjižnica i koji je omogućio ne samo računalnu obradu građe, već i automatizaciju svih vidova poslovanja (nabava, posudba) te povezivanje s drugim softverskim sustavima u novoj knjižnici. Nadalje, građa za otvoreni pristup resignirana je po jedinstvenom sustavu signiranja koju su osmislili knjižničari Filozofskog fakulteta, objedinjen je fond periodike (preko 3.000 tiskanih naslova domaćih i stranih časopisa, od toga 600 tekućih) koji je također resigniran po sustavu numerus currens – dio je smješten u spremište, a dio tekućih časopisa u zajedničku čitaonicu časopisa. U spremištu je smješten i manje aktivan dio knjižničnih fondova odsječkih zbirki koji je također resigniran po sustavu numerus currens. U otvorenom pristupu zbirke su zadržale svoju cjelovitost, a po katovima su smještene po načelu srodnosti na šest etaža na kojima se nalaze i čitaonice s preko 700 sjedećih mjesta koja su sva opremljena priključcima za struju i internet; 130 mjesta opremljeno je i računalima. U cijeloj se knjižnici može koristiti i bežični internet.
Zbirka za informacijske znanosti danas broji preko 7.000 svezaka mono-grafske građe, a osim zbirki tiskanih domaćih i stranih časopisa, korisnici imaju pristup i bazama elektroničkih časopisa ScienceDirect, EBSCO i PsycARTICLES, Emerald, Muse, Jstor i Cambridge.
v.d. Voditeljice Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Voditeljica Zbirke za informacijske znanosti
Irena Kranjec (od 2002.).
Ranije voditeljice:
Nedeljka Paro (1992.-2000.)
Mihaela Banek Zorica (2000.-2001.)
Martina Dragija Ivanović (2001.-2002.)
