Naziv kolegija: Informacijska politika
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (9. semestar)
Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Uvjeti: oloženi ispiti iz grupe organizacija znanja ili upisan peti semestar
Ispit: usmeni i pismeni (seminarski rad)
Sadržaj:
Teme: definicija i područje informacijske politike; različiti tipovi informacijskih politika i njihovi međuodnosi; globalne i regionalne strukture: WTO, ITU, ICANN, itd.; informacijska politika EU, itd.; Europa i globalno informacijsko društvo; ICT i znanje za društveni razvoj; integracija i primjena ICT u trgovini, industriji i državnoj upravi; globalni i regionalni trendovi u telekomunikacijskoj infrastrukturi; ICT prioriteti u tranzicijskim zemljama; politika edukacijske tehnologije; razvoj i trendovi e-tržišta; nacionalne telekomunikacijske mreže; istraživački prioriteti u ICT.
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Uvod u informacijsku politiku treba omogućiti razumijevanje utjecaja znanja i ICT (informacijsko komunikacijske tehnologije) na društveni razvoj i stvaranje informacijskog društva.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Obvezna:
1. J. Humphrey, R. Mansell, D. Pare, H. Schmitz; The Reality of E-commerce with Developing Countries; Department for International Development (DFID); 2003.
2. M. Bergquist, J. Ljungberg; The Power of Gifts: Organizing Social Relationships in Open Source Communities; Information Systems Journal, Vol. 11, No. 4; 2001 - pp. 305-320
3. M. Castells, P. Himanen; The Information Society and the Welfare State: The Finnish Model; Oxford University Press; 2002
Seminarska:
1. M. Castells; Materials for an Exploratory Theory of the Network Society; British Journal of Sociology; 2000 - Vol. 51 (1): 5-24
2. M. Castells; The Internet Galaxy: Reflections on the Internet, Business and Society; Oxford University Press; 2001 - pp. 1-8, 36-63.
3. M. Chircu, R. J. Kauffman; Reintermediation Strategies in Business-to-Business Electronic Commerce; International Journal of Electronic Commerce, Vol. 4, No. 4; 2000 - pp. 7-42
4. N. Garnham; Emancipation, the Media and Modernity: Arguments about the Media and Social Theory; 2000 - 'The Media as Technologies' -pp. 63-81
5. P. A. David; The Evolving Accidental Information Super-Highway; Oxford Review of Economic Policy, Vol. 17, No. 2; 2001. pp. 159-187
6. P. Kollock; Communities in Cyberspace; ed. M. A. Smith, P. Kollock; Routledge; 1999
7. R. Cowan, D. Foray; The Economics of Codification and the Diffusion of Knowledge; Industrial and Corporate Change, 6(3); 1997 - pp. 595-622
8. R. Hawkins, R. Mansell, W. E. Steinmueller; Towards Digital Intermediation in the Information Society; Journal of Economic Issues, Vol. XXXIII (2); 1999 - pp. 383-391
9. R. Mansell, W. E. Steinmueller; Mobilizing the Information Society: Strategies for Growth and Opportunity; Oxford University Press; 2000 - 'Competing Interests and Strategies in the Information Society', pp. 8-36 , 98-149, 289-337.
10. R. Mansell; Communication by Design: The Politics of Information and Communication Technologies; ed. R. Mansell, R. Silverstone; Oxford University Press; 1996 - 'Communication by Design?' -- pp. 15-43
11. R. Mansell; Digital Opportunities and the Missing Link for Developing Countries; Oxford Review of Economic Policy, Vol. 17, No. 2; 2001 - pp. 282-295
12. R. Mansell; Inside the Communication Revolution: Evolving Patterns of Social and Technical Interaction; Oxford University Press; 2002 - 'Conclusion: Social Relations, Mediating Power, and Technologies' - pp. 251-270
13. R. Mansell; New Media Competition and Access: The Scarcity-Abundance Dialectic; New Media & Society, Vol. 1(2); 1999 - pp. 155-182
14. W. E. Steinmueller; Inside the Communication Revolution: Evolving Patterns of Social and Technical InteractionInside the Communication Revolution: Evolving Patterns of Social and Technical Interaction; ed. R. Mansell; Oxford University Press; 2002 - 'Virtual Communities and the New Economy' - pp. 21-54
15. W. E. Steinmueller; Will New Information and Communication Technologies Improve the "Codification" of Knowledge?; Industrial and Corporate Change, Vol. 9(2); 2000 - pp. 361-376
16. W. H. Melody; Institutional Analysis and Economic Policy; ed. M. Tool, P. Bush; 2003 - 'Policy Implications of the New Information Economy' - pp. 411-432
Naziv kolegija: Poslovne izvjesnice
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (6. semestar)
Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Ispit: usmeni i pismeni seminarski rad
Sadržaj:
Područje i predmet bavljenja poslovne izvještajne djelatnosti.Izvještajni ciklus:oblikovanje izvještajnih zahtjeva, prikupljanje informacija iz otvorenih izvora, obrada prikupljenih informacija,analiza, produkcija izvjesnica (intelligence). Vrste poslovnih izvjesnica. Poslovne izvjesnice i knowledge management. Sigurnosna i izvještajna politika poduzeća: fiziška zaštita, tehnička zaštita, zaštita podataka, i protuizvještajna zaštita. Osnovna terminologija: otvoreni izvori, metode i tehnike obrade. Pravne osnove prikupljanja i zaštite podataka.Nacionalne izvještajne službe i poslovne izvještajne agencije. Informacije, izvjesnice i dezinformacije. Razvojnestrategije za 21. stoljeće: globalizacija i poslovna izvještajna djelatnost.
Cilj:.
Upoznati studente s područjem poslovnih izvjesnica (bussines intelligence-a); usvojiti osnovnu terminologiju. Razumjeti zadaće poslovnih izvještajnih službi. Osposobiti studente da usvoje osnovne metode za prikupljanje obavijesti i pripremanje poslovnih izvjesnica.
Literatura:
Naziv kolegija: Prikaz rječničkoga znanja
Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)
Oblik nastave: 1P + 1S
Naziv kolegija: Hrvatska rječnička baština
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1p + 1s
Uvjeti: nema
Ispit: Izrada seminarskog rada.
Sadržaj:
Hrvatska rječnička baština u strojno čitljivom obliku. Bibliografija hrvatske rječničke baštine od prvih početaka do 1918. te odabranih rječnika iz kasnijega razdoblja – struktura opisa i načela izrade. Opći, enciklopedički i specijalni jednojezični, dvojezični i višejezični rječnici. Računalna baza tekstova najvažnijih starijih hrvatskih dvojezičnih i višejezičnih rječnika – struktura i načela oblikovanja. Načela digitalizacije, upisa, transkripcije i prijevoda na današnji hrvatski jezik obrađene rječničke građe. Mogućnosti prikaza u višejezičnom www-okruženju.
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studente treba upoznati s cjelokupnom hrvatskom rječničkom baštinom i načelima pripreme računalne baze tekstova hrvatskih rječnika te ih osposobiti za praktičan rad u tom području.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Obvezna literatura:
2. Boras, Damir; Mikelić, Nives. Rječnik Fausta Vrančića - temelj hrvatske rječničke baštine (računalna obradba). U: Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2003, str. 237-272.
Dopunska literatura:
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).