Naslovnica

Nastava - diplomski studij

Razlikovni ispiti (od 2019./2020.)

Detalji

Diplomski studij - Razlikovni ispiti

 VAŽNO! Postupak vođenja evidencije o položenim razlikovnim ispitima

 Temeljem Odluke o ukidanju indeksa kao službene studentske isprave na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, položeni razlikovni ispiti više se ne upisuju u indeks studenta. Postupak evidencije položenog razlikovnog ispita vrši se putem obrasca položenih razlikovnih ispita. Postupak je sljedeći

1) Skinite dokument "OBRAZAC POLOŽENIH RAZLIKOVNIH ISPITA.docx" i ispunite ga potrebnim podacima.
2) Ako već imate upisan i položen razlikovni ispit u indeksu, zatražite od predmetnog profesora prijepis potpisa na novi obrazac temeljem uvida u indeks.
3) Nove položene razlikovne ispite predmetni nastavnik upisuje u obrazac i potvrđuje ispunjenje obveza potpisom. Uz svaki razlikovni ispit potrebno je i ispuniti standardnu prijavnicu za ispit koja se potpisana daje predmetnom nastavniku.
4) Nakon što je student položio sve propisane razlikovne ispite, obrazac se ovjerava putem tajništva Odsjeka. Obrazac zajedno s prijavnicama služi kao dokaz o položenim razlikovnim ispitima. 

 

Akademska godina 2018./2019.

 

ARHIVISTIKA

A
Razlikovni ispiti za sve studente koji su završili jedan od sljedećih preddiplomskih studija
- Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- Informatologija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku
- Knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
- Mediji i kultura društva na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku
- Informacijski i poslovni sustavi na Fakultetu organizacije i informatike (Varaždin) Sveučilišta u Zagrebu
- Informatika na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci

i koji na preddiplomskom studiju nisu položili sljedeće ispite (ukupno 12 ECTS):
1. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić (izvođač: Jozo Ivanović), Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)
2. doc. dr. sc. Arian Rajh, Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)



B
Razlikovni ispiti za sve studente koji nisu završili neki od gore navedenih studija (razlikovni semestar, ukupno 28 ECTS ):
1. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, Osnove informacijske tehnologije (1. semestar-zimski, 5 ECTS)
2. prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, Teorija informacijske znanosti (5. semestar-zimski, 5 ECTS)
3. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić (izvođač: Jozo Ivanović), Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)
4. doc. dr. sc. Arian Rajh, Uvod u arhivsku teoriju i praksu (2. semestar-ljetni, 6 ECTS)
5. doc. dr. sc. Arian Rajh, Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)


BIBLIOTEKARSTVO

Studenti jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo, trebaju položiti sljedeće razlikovne ispite s preddiplomskog studija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu:

  1. Bibliografska organizacija I, nositeljica izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić (3. semestar-zimski, 2/0/2, 6 ECTS)
  2. Klasifikacijski sustavi, nositeljica izv. prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica (4. semestar-ljetni, 2/0/2, 6 ECTS).

Studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i unutar njega položili navedene predmete nisu dužni polagati razlikovne ispite.

 

MUZEOLOGIJA

Studenti koji su završili Preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i unutar njega položili muzeološke predmete (Uvod u muzeologiju, Opća teorija baštine, Osnove upravljanja muzejskim zbirkama i Dokumentacija u muzejima I) nisu dužni polagati razlikovne ispite.

Studenti jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer muzeologija, a koji su završili neki drugi preddiplomski studij, trebaju položiti sljedeće razlikovne ispite sa spomenutog preddiplomskog studija ( ukupno 12 ECTS):

1. Uvod u muzeologiju, prof.dr. sc. Žarka Vujić (3. semestar-zimski, 2/2/0, 6 ECTS)

2. Opća teorija baštine, nositelj: doc.dr.sc. Goran Zlodi (4. semestar-ljetni 2/1/0, 6 ECTS)

INFORMATIKA, ISTRAŽIVAČKI SMJER, JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatiku, istraživački smjer (jednopredmetni i dvopredmetni) studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Algoritmi i strukture podataka (6)
3. Baze podataka (6)
4. Obrada teksta i jezika (6)
5. Objektno i vizualno programiranje (6)
6. Strojno prevođenje (6)
7. Zaštita podataka (3)
8. Teorija informacijske znanosti (6)
9. Kriptologija (6)

ukupno 51 ECTS bod

INFORMATOLOGIJA, DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatologiju, dvopredmeti studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Multimedijski prikaz znanja (6)
3. Zaštita podataka (3)
4. Teorija informacijske znanosti (6)
5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

INFORMATIKA, NASTAVNIČKI SMJER, JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatiku, nastavnički (jednopredmetni i dvopredmetni) studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Multimedijski prikaz znanja (6)
3. Zaštita podataka (3)
4. Teorija informacijske znanosti (6)
5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

(v.25.1.2017.)

Izborni kolegiji za fakultet - diplomski studij

Detalji

Izvedbeni plan - diplomski studij

Detalji

 


Aktualni izvedbeni plan i popis predmeta

 

 

Raspored predavanja - diplomski studij

Detalji

 

Najnoviju verziju rasporeda nastave (za zimski ili ljetni semestar) možete pronaći na Web stranici fakulteta: 

https://web2020.ffzg.unizg.hr/studiji/raspored/

 

ECTS Informacijski paket – sadrži izvedbeni plan za jednopredmetne i dvopredmetne studije Informacijskih znanosti

http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Lista?razinaStudijaID=4

 

 

Leksikografija

Detalji

Naziv kolegija: Leksikografija

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (9. semestar)

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: predavanje/seminar (1+1)

Uvjeti: Uvod u leksikografiiju

Ispit: pismeni

 

Sadržaj:

Kolegij Leksikografija, napredan je kolegij i bavi se posebnim leksikografskim temama s obzirom na različite aspekte izrade rječnika, njihovu namjenu i korisničke potrebe te primjenu računalnih metoda u leksikografiji. Razrađuje se razlika između općih jednojezičnih i dvojezičnih rječnika; rječnika za prevođenje na materinski jezik u opreci prema onima za proizvodnju na stranom jeziku. Analiziraju se različiti aspekti rječničke makrostrukture i mikrostrukture i oprimjeruju sastavljanjem natuknica za različite tipove rječnika. Skreće se pozornost na: specifičnosti leksikografske obrade različitih jezika (bilježenje izgovora, akcentuacija, obrada morfologije, sintaktičke informacije itd.) s osobitim obzirom na hrvatski; analizu značenja i različite tipove definicija; jezik definicija. Raspravlja se i o načelnoj opreci između ‘jezičnoga’ i ‘izvanjezičnoga’ (tj. enciklopedijskoga) i njezinoj održivosti u leksikografiji, kulturno specifičnim značenjima te o leksikografskom metajeziku.

Put nastajanja rječnika i organizacija leksikografskoga projekta prati se od prve zamisli do konačnoga prozivoda.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći cjelovit uvid u sve faze odvijanja leksikografskoga procesa. Ovladat će teorijskim i praktičnim znanjima koja će ih osposobiti da surađuju na konkretnim leksikografskim projektima.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Béjoint, H. (2000) Modern Lexicography (An Introduction), Oxford: OUP
  2. Landau, S. (2001) Dictionaries, The Art and Craft of Lexicography, 2nd ed.,Cambridge: CUP
  3. Hartmann, R. R. K. (2003) Lexicography, Critical Concepts, London: Routledge (izbor)
  4. Starkenburg, P. van (2003) A Practical guide to Lexicography, Amsterdam/Philadelphia John Benjamins (izbor)
  5. Tafra, B. (1995) Jezikoslovna razdvojba, Zagreb: Matica hrvatska (izbor)

 

Dodatna literatura:

  1. Bratanić, M.(1989) Rječnik i kultura, Zagreb, Filozofski fakultet
  2. Hausemann, F.J., O.Reichmann, H.E.Wiegand & L.Zgusta (eds.) (1989-91), Dictionaries, An International Encylopedia of Lexicography, Vol. I-III, Berlin/New York: Walter de Gruyter
  3. International Journal of Lexicography
  4. Lučić, R.,ed.(2002) Lexical Norm and national Language (Lexicography and Lanugae Policy in South-Slavic lanugages after 1989), Munchen: Verlag Otto Sagner
  5. Tafra, B.. Povijesna načela normiranja leksika, RIHJJ 23-24, 1997-1998, 325-343.
  6. Zgusta, L. (1971) Manual of Lexicography, The Hague: Mouton