Naslovnica

Nastava - diplomski studij

Dokumentacija u muzejima II

Detalji

Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima II
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni kolegij struke
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vježbi na tjedan
Uvjeti: bez uvjeta
Ispit: usmeni
Ocjena: Završna ocjena temelji se na radu tijekom semestra, uspješnosti i zalaganju studenta na predavanjima i vježbama te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.

 

Ciljevi kolegija: Osposobljavanje studenata za kvalitetno dokumentiranje u muzejima u računalnom okruženju, te praktično usvajanje ključnih dokumentacijskih principa. Napredno poznavanje postupaka strukturiranja nazivlja putem klasifikacija i tezaurusa. Razumijevanje opisa na razini zbirke.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.
    
Sadržaj kolegija:
1.    Uvodno predavanje
2.    Dokumentacijsko nazivlje – uvodne teme
3.    Dokumentacijsko nazivlje – tezaurusi
4.    Dokumentacijsko nazivlje – klasifikacije
5.    Upravljanje nazivljem u globalnom internetskom okruženju (Linked Data)
6.    Primarna muzejska dokumentacija i projekti digitalizacije – 1. dio
7.    Primarna muzejska dokumentacija i projekti digitalizacije – 2. dio
8.    Sekundarna muzejska dokumentacija i projekti digitalizacije
9.    Opis na razini zbirke
10.    Opis na razini zbirke u internetskom okružju
11.    Prilagodba primarne muzejske dokumentacije za komunikaciju u internetskom okružju
12.    Prilagodba sekundarne muzejske dokumentacije za komunikaciju u internetskom okružju
13.    Muzejska dokumentacija i pripadajuće sheme metapodataka
14.    Muzejska dokumentacija i formalne ontologije
15.    Kolokvij
    
Obvezna literatura:    

1.    Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/02) [Dostupno na: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2002/1751.htm]
2.    Vujić, Žarka. Što je ICONCLASS i možemo li ga primijeniti u našim muzejima i galerijama? // MDC - Bilten o informatizaciji muzejske djelatnosti. 1-4, (1998).
3.    Vujić, Žarka; Zlodi, Goran. Opis na razini zbirke na primjeru Strossmayerove galerije u Zagrebu. // 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. 69-79 [Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/Vujic_Zlodi_2003.htm]
4.    Poglavlje „Podatkovni standardi za sadržaj i vrijednost podataka“ str. 55-68. iz Zlodi, Goran. Muzejska vizualna dokumentacija u digitalnom obliku. Zagreb : Muzejski dokumentacijski centar, 2004, 105 str.
[Dostupno na: http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Muzeologija/muzeologija_40.pdf ]

Dopunska literatura:    
1.    Aitchison, Jean; Gilchrist, Alan; Bawden, David. Thesaurus construction and use : a practical manual. 4th ed. London : Aslib, 2000.
2.    Vujić, Žarka; Zlodi, Goran. Nova tehnologija i pristup muzejskim zbirkama: iskustvo zagrebačkih umjetničkih muzeja i galerija. // Informatica museologica. 31 (2000), 1-2; 25-31.
3.    Dokumentacija i klasifikacija muzejskih i galerijskih predmeta. //
Muzeologija. 25(1987). Zagreb : Muzejski dokumentacijski centar, str 3-117.

Zaštita muzejskih zbirki

Detalji

Muzejske zbirke

Detalji

Naziv kolegija: Muzejske zbirke

Nastavnik: prof. dr.sc. Žarka Vujić
Opis kolegija: 3 ECTS boda

Trajanje: 1 (zimski) semestar

Status: obvezatan kolegij struke

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 seminara tjedno

Ispit: seminarski rad i usmeni razgovor
(DODATNE OBAVEZE STUDENATA: nazočnost 75%predavanjima i seminarima koji će se događati i izvan zgrade PA)

Sadržaj:
Teorije sabiranja. Sinkronijski pristup sabiranju:  stavovi sociologije i psihologije, karakteristike ponašanja privatnih sabirača, muški i ženski obrazac sabiranja itd;
Upravljanje muzejskim zbirkama: fizički i intelektualni dio zbirke, osobit muzejski materijal (ljudski ostaci u muzeju), problem originala kao muzejskog materijala, pojam i tipologija  falsifikata, sabiranje i dokumentacija suvremenog života i predmeta - ideja i kriteriji SAMDOK-a, filozofija Collectingneta;
Istraživanje i dokumentiranje predmeta zbirke: Odnos muzeologije prema temeljnim znanstvenim disciplinama - identiteti muzejskog predmeta; Modeli istraživanja predmeta baštine; Pojam connoisseura i njegova znanja nasuprot kustosovu; Dokumentiranje muzejskih predmeta kao dio postupka istraživanja; Dokumentiranje zbirke
Prezentiranje rezultata istraživanja.

Cilj:
Proširiti saznanja i praktične vještine savladane u okviru kolegija Osnove upravljanja muzejskim zbirkama: spoznati složenost fenomena sabiranja i stvaranja zbirki kako izvan baštinskih ustanova tako i u njima; naučiti oblikovati politiku i plan sabiranja; osposobiti studente za samostalno istraživanje predmeta zbirke, kao i za kreativno prezentiranje rezultata tih istraživanja.

Obvezna literatura:
1. Cannon-Brooks, P. Nature of the collection. u: Thompson, J.M.A. (Ed.). Manual of Curatorship. Butterworths: The Museum Association, str. 115-123.
2. Cedrenius, G; Johnsdotter, M. Suvremena dokumentacija - ne samo predmeti već i ljudska bića. Informatica museologica, vol. 25, 1994, 63-68.
3. Maroević, I. Uvod u muzeologiju. Poglavlja: Zaštita i istraživanje /proučavanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993, 169-199.
4. Ritzenthaler, M.L. i ostali. Upravljanje zbirkama fotografija. Poglavlja: 1, 3, 4. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2004.
5. Vujić, Žarka; Zlodi, Goran. Nova tehnologija i pristup muzejskim zbirkama: iskustvo zagrebačkih umjetničkih muzeja i galerija. Informatica museologica. 31, 2000, str. 25-31.

 

 

Diplomski studij

Detalji

Razlikovni ispiti (od 2018./2019.)

Detalji

Diplomski studij - Razlikovni ispiti

 VAŽNO! Postupak vođenja evidencije o položenim razlikovnim ispitima

 Temeljem Odluke o ukidanju indeksa kao službene studentske isprave na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, položeni razlikovni ispiti više se ne upisuju u indeks studenta. Postupak evidencije položenog razlikovnog ispita vrši se putem obrasca položenih razlikovnih ispita. Postupak je sljedeći

1) Skinite dokument "OBRAZAC POLOŽENIH RAZLIKOVNIH ISPITA.docx" i ispunite ga potrebnim podacima.
2) Ako već imate upisan i položen razlikovni ispit u indeksu, zatražite od predmetnog profesora prijepis potpisa na novi obrazac temeljem uvida u indeks.
3) Nove položene razlikovne ispite predmetni nastavnik upisuje u obrazac i potvrđuje ispunjenje obveza potpisom. Uz svaki razlikovni ispit potrebno je i ispuniti standardnu prijavnicu za ispit koja se potpisana daje predmetnom nastavniku.
4) Nakon što je student položio sve propisane razlikovne ispite, obrazac se ovjerava putem tajništva Odsjeka. Obrazac zajedno s prijavnicama služi kao dokaz o položenim razlikovnim ispitima. 

 

Akademska godina 2018./2019.

 

ARHIVISTIKA

A
Razlikovni ispiti za sve studente koji su završili jedan od sljedećih preddiplomskih studija
- Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- Informatologija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku
- Knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
- Mediji i kultura društva na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku
- Informacijski i poslovni sustavi na Fakultetu organizacije i informatike (Varaždin) Sveučilišta u Zagrebu
- Informatika na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci

i koji na preddiplomskom studiju nisu položili sljedeće ispite (ukupno 12 ECTS):
1. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić (izvođač: Jozo Ivanović), Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)
2. doc. dr. sc. Arian Rajh, Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)



B
Razlikovni ispiti za sve studente koji nisu završili neki od gore navedenih studija (razlikovni semestar, ukupno 28 ECTS ):
1. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, Osnove informacijske tehnologije (1. semestar-zimski, 5 ECTS)
2. prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, Teorija informacijske znanosti (5. semestar-zimski, 5 ECTS)
3. prof. dr. sc. Hrvoje Stančić (izvođač: Jozo Ivanović), Vrednovanje arhivskog gradiva (5. semestar-zimski, 6 ECTS)
4. doc. dr. sc. Arian Rajh, Uvod u arhivsku teoriju i praksu (2. semestar-ljetni, 6 ECTS)
5. doc. dr. sc. Arian Rajh, Sređivanje i opis arhivskog gradiva (4. semestar-ljetni, 6 ECTS)


BIBLIOTEKARSTVO

Studenti jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo, trebaju položiti sljedeće razlikovne ispite s preddiplomskog studija informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu:

  1. Bibliografska organizacija I, nositeljica izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić (3. semestar-zimski, 2/0/2, 6 ECTS)
  2. Klasifikacijski sustavi, nositeljica izv. prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica (4. semestar-ljetni, 2/0/2, 6 ECTS).

Studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i unutar njega položili navedene predmete nisu dužni polagati razlikovne ispite.

 

MUZEOLOGIJA

Studenti koji su završili Preddiplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i unutar njega položili muzeološke predmete (Uvod u muzeologiju, Opća teorija baštine, Osnove upravljanja muzejskim zbirkama i Dokumentacija u muzejima I) nisu dužni polagati razlikovne ispite.

Studenti jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer muzeologija, a koji su završili neki drugi preddiplomski studij, trebaju položiti sljedeće razlikovne ispite sa spomenutog preddiplomskog studija ( ukupno 12 ECTS):

1. Uvod u muzeologiju, prof.dr. sc. Žarka Vujić (3. semestar-zimski, 2/2/0, 6 ECTS)

2. Opća teorija baštine, nositelj: doc.dr.sc. Goran Zlodi (4. semestar-ljetni 2/1/0, 6 ECTS)

INFORMATIKA, ISTRAŽIVAČKI SMJER, JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatiku, istraživački smjer (jednopredmetni i dvopredmetni) studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Algoritmi i strukture podataka (6)
3. Baze podataka (6)
4. Obrada teksta i jezika (6)
5. Objektno i vizualno programiranje (6)
6. Strojno prevođenje (6)
7. Zaštita podataka (3)
8. Teorija informacijske znanosti (6)
9. Kriptologija (6)

ukupno 51 ECTS bod

INFORMATOLOGIJA, DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatologiju, dvopredmeti studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Multimedijski prikaz znanja (6)
3. Zaštita podataka (3)
4. Teorija informacijske znanosti (6)
5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

INFORMATIKA, NASTAVNIČKI SMJER, JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI STUDIJ

Informatiku, nastavnički (jednopredmetni i dvopredmetni) studij mogu upisati isključivo studenti koji su završili preddiplomski studij informacijskih znanosti ili informatiku, pri čemu prednost imaju sveučilišni studiji, a zatim srodni stručni studiji (veleučilišta, privatna učilišta). Svi studenti imaju razlikovne ispite, a ukoliko je student na preddiplomskoj razini studija već položio ispit, kolegij se priznaje.

1. Organizacija znanja (6)
2. Multimedijski prikaz znanja (6)
3. Zaštita podataka (3)
4. Teorija informacijske znanosti (6)
5. Osnove upravljanja informacijskim institucijama (6)

ukupno 27 bodova

(v.25.1.2017.)