Naslovnica

Naziv kolegija: Upravljanje u muzejima

Sadržaj:
Kulturna politika zemlje i odnos prema muzejima i ostalim institucijama baštine; Ustanove, službe i udruženja nadležna za muzeje u Hrvatskoj; Muzejsko i baštinsko zakonodavstvo; Tipologija muzeja; Pojam mreže muzeja i matičnosti;
Pojam i teorija(e) upravljanja, funkcije upravljanja i njihova primjena na svijet muzeja;
Planiranje u svijetu muzeja: oblikovanje poslanja i postavljanje ciljeva; Strateško planiranje;
Organiziranje: organizacijska struktura muzeja, struktura osoblja; Razine upravljanja: upravno vijeće-ravnatelj-osoblje;
Upravljanje osobljem: zapošljavanje i obrazovanje osoblja - muzejska profesija, volonteri; Vođenje - motiviranje, komuniciranje; Kontroliranje - mjerenje učinkovitosti i kvalitete muzejskog rada; Upravljanje financijama; Zaključak

Naziv kolegija: Muzejska edukacija

Ime nastavnika: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 3

Jezik: hrvatski
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (1+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija:
Upoznavanje studenata s višestrukim teorijskim okvirima muzejske edukacije; upoznavanje i osposobljavanje studenata za primjenjivanje teorijskog znanja o muzejskoj edukaciji u praksi kroz opise, analizu i diskusiju o primjerima iz muzeja te izradu novih edukacijskih programa ili adaptacija postojećih muzejskih sadržaja.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima)

1. Uvodno predavanje, važnost edukacije u muzeju kao kulturnoj instituciji, profesija muzejskog pedagoga u HR i izvan nje

2. Muzejska edukacija u suvremenom svijetu, post-moderni društveni diskursi i edukacija

3. Teorije učenja i podučavanja, edukacija i teorije razvoja; formalno, neformalno i informalno učenje

4. Podučavanje temeljeno na muzejskom predmetu, modeli muzejske edukacije (transmisijski i konstuktivistički model)

5. Edukacijski oblici za različite vrste posjetitelja – individualni i grupni, djeca, tinejdžeri, odrasli, osobe s invaliditetom

6. Mediji i oblici komunikacije u muzeju

7. Konteksti muzejskog iskustva – komunikacija i edukacija na izložbi

8. Edukacija kroz radionicu (strukturirani i nestrukturirani edukacijski programi)

 

9. Oblikovanje edukacijskih materijala – priprema za studenski individualni projekt

10.Muzeji i škole – muzejski programi za škole, partnerstva škole muzeja, priprema nastavnika za posjet školske grupe muzeju

11. Muzejska edukacija izvan muzeja, “outreach” programi, muzejska publikacija kao edukacijsko pomagalo

12. Tehnologija i muzejska edukacija na web-u

13. Prezentacija studentskih projekata i evaluacija rada na predmetu

14. Prezentacija studentskih projekata i evaluacija rada na predmetu

15. Zaključno predavanje

 

Obvezna literatura:

1. Eilean Hooper Greenhill. 1999. Education, communication, interpretation: towards a critical pedagogy in museums. U: The Educational Role of the Museum, E.Hooper Greenhill (ur.), 3 - 27. London: New York: Routledge

2. Eilean Hooper Greenhill. 1999. Communication in theory and practice. U: The Educational Role of the Museum, E.Hooper Greenhill (ur.), 28-43. London: New York: Routledge

3. John H. Falk, Lynn D. Dierking i Marianna Adams. 2006. Living in a Learning

Society: Museums and Free-choice Learning. U: A Companion to Museum Studies,

Sharon Macdonald (ur), 323 -339. Blackwell Publishing Ltd

4. Milutinović, Jovana. 2003. Humanistički pristup vaspitno obrazovnoj ulozi muzeja, Novi Sad: Vršac:Savez pedagoških društava Vojvodine, Viša škola za vaspitače, 111 – 133

5. EunJung Chang. 2006. Interactive Experience and Contextual Learning in Museums. Studies in Art Education. A Journal of Issues and Resarch, 47,2, 170-186

6. C. Olivia Frost. 2002. When the Object is Digital: Properties of Digital Surrogate

Objects and Implications for Learning. U:Perspectives on Object-Centered Learning

in Museums, Scott G. Paris (ur.), 79-94. Mahwah: New Jersey: London: Lawrence Erlraum Associates, Publishers

7. Tim Caulton. 2006. Hands-on Exhibitions. Managing interactive museums and science centres. London: New York: Routledge, 17 – 36

8. Marianna Adams, Jessica Luke i Theano Moussouri. 2004. Interactivity: Moving Beyond Terminology. Curator 47,2, 155 – 169

 

 

 

 

 

Preporučena:

1. John H. Falk, Lynn D. Dierking. 1992. The museum experience. Washington, D.C.: Whalesback Books,

2. Lisa C. Roberts.1997. From knowledge to narrative: educators and the changing museum, Washington: London: Smithsonian Institution Press

3. Informatica Museologica – Edukacija u muzejima, 28. (1/4) 1997, Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar

4. Skup muzejskih pedagoga Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2002, 2006, 2008

 

 

Način polaganja ispita: kolokvij + seminarski rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se evaluacijom sljedećih elemenata: aktivnosti na satu, praktičnog rada, seminarskog rada i kolokvija. Tijekom nastave studenti će vršiti samo-evaluaciju .

 

 

 

Naziv kolegija: Interpretacija baštine
Ime nastavnika:  dr. sc. Darko Babić

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno (1+1+0)
Semestar izvođenja: ljetni semestar

Broj ECTS bodova: 3
Status predmeta: izborni

Uvjeti za upis predmeta: nema

Cilj predmeta: Omogućiti studentima da razumiju osnovne ideje i koncepte interpretacije baštine. Upoznati studente s različitim metodama, alatima i tehnikama interpretacije baštine, te postojećim i mogućim načinima njene primjene, te ih osposobiti za (timski rad) izrade interpretacijskih planova i implementaciju projekata unutar segmenta interpretacije baštine.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima)

1. Uvodno predavanje - uvod u problematiku, definiranje osnovnih pojmova

2. Baština u prostoru (geografija baštine, muzeologija izvan muzeja, studiji baštine)

3. Povijesni razvoj interpretacije baštine

4. Osnovni ciljevi i motivacija pri interpretaciji baštine; uloga i značaj interpretacije baštine

5. Principi interpretacije - 6 osnovnih principa, suvremena načela interpretacije baštine

6. Specifičnosti interpretacije baštine u zadanom kontekstu

7. Interpretacija u 1. licu, interpretacija u 3. licu, live interpretacija, muzejski teatar, oživljena povijest, uprizorenja, role play, pričanje priče

8. Centri za interpretaciju, centri za posjetitelje, baštinske rute

9. Interpretacija baštine i obrazovanje za okoliš

10. Osnovno planiranje i upravljanje projektom interpretacije baštine

11. Oblikovanje interpretativnog baštinskog projekta, metode procjene i evaluacije

12. Profesionalizam i obrazovanje za interpretatore baštine (uključujući turističke vodiče)

13. Prezentacija projekta - analiza i evaluacija I dio

14. Prezentacija projekta - analiza i evaluacija II dio
15. Zaključno predavanje, studentska evaluacija rada na predmetu

 

Obvezna literatura:

1. Pierssené, A. Explaining Our World : Guide to Environmental Interpretation. London : E & FN Spon, 1999.

2. Heritage interpretation centres: The Hicira handbook. (eds.) Pere Izquierdo Tugas, Jordi Juan Tresserras, Juan Carlos Matamala Mellin. Barcelona : Diputació de Barcelona. Institut d'Edicions, 2005.

3. Beck, L.; Cable, T. Interpretation for the 21st Century. Fifteen Guiding Principles for Interpreting Nature and Culture. Champaign : Sagamore Publishing, 2002.

4. In-Herit Professional Development in Heritage Interpretation (Manual). Landcommanderij Alden Biesen: Bilzen, 2016.

5. Tilden, F. Interpreting Our Heritage. Chapel Hill : The University of North Carolina Press, 1977.

6. Ham, S. H. Interpretation : making a difference on purpose. Golden, Col. : Fulcrum, 2013

Preporučena literatura:

1. Carter, J. A Sense of Place - An interpretive planning handbook. Scottish Interpretation Network : Tourism and Environment Initiative, 2001.

2. Blockley M., Hems A. (ur.) Heritage Interpretation. Abingdon : Routledge, 2006.

3. Graham, B.; Ashworth, G. J.; Tunbridge, J. E. A Geography of Heritage: Power, Culture and Economy. London : Arnold, 2004.

 

Način polaganja ispita: praktični rad (izrada interpretativnog projekta) + ispitni kolokvij

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Krajem semestra bit će napravljena sveukupna evaluacija predmeta. Vanjska evaluacija realizirati će se prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom sadržaja predmeta i predavača. Obje će biti upotrijebljene za eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i vrednovanja studenata.

Naziv kolegija: Virtualni muzej
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni kolegij struke
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: bez uvjeta
Ispit: usmeni
Ocjena: Završna ocjena temelji se na seminarskom radu, zalaganju studenta na predavanjima i seminaru te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.

 

Ciljevi kolegija: Upoznavanje studenata s tipologijom i osnovnim pojmovima vezanim uz virtualni muzej te osnovno osposobljavanje studenata za vrednovanje, kritičku prosudbu i osmišljavanje virtualnih muzeja. Upoznavanje studenata s konceptima i principima dostupnosti, pristupačnosti, interaktivnosti i multimedijalnosti digitalnih baštinskih sadržaja.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.

Sadržaj kolegija:
1. Uvodno predavanje
2. Imaginarni muzej
3. Virtualni muzej
4. Virtualna stvarnost
5. Multimedija – sadržaj i nositelj
6. Vrednovanje multimedije
7. Interaktivnost
8. Sustavi za upravljanje sadržajem
9. Mrežne stranice muzeja – struktura i sadržaj
10. Mrežne stranice muzeja i primarna muzejska dokumentacija
11. Mrežne stranice muzeja i sekundarna muzejska dokumentacija
12. Web 2.0 i muzeji
13. Semantički web i muzeji
14. Virtualni muzej i projekti digitalizacije
15. Kolokvij


Obvezna literatura:
1. Šojat-Bikić, Maja. Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku. // Muzeologija. 50(2013), str. 516.
2. Schweibenz, Werner. 'The" Virtual Museum": New Perspectives For Museums to Present Objects and Information Using the Internet as a Knowledge Base and Communication System.' In ISI, 185–200, 1998. http://www.informationswissenschaft.org/wp-content/uploads/isi/isi1998/14_isi-98-dv-schweibenz-saarbruecken.pdf .
3. Manovich, Lev. Software takes command. Vol. 5. A&C Black, 2013.
4. Nielsen, Jakob; Loranger, Hoa. Prioritizing Web Usability. Berkley : New Riders, 2006.
5. Vujić, Žarka. Istraživanje prezentiranja etnografskih muzeja na webu // Etnološka istraživanja 7 (2001) 79-101.
6. Wired Museum. Washington : American Association of Museums, 2001

Dopunska literatura:
1. Garrett, Jesse James. The Elements of User Experience : User-Centered Design for the Web. New York : American Institute of Graphic Arts, 2003. Str. 189
2. Vujić, Žarka; Zlodi, Goran. The Virtual Museum in the School Library. // BOBCATSS"99 Proceedings: Learning Society - Learning Organisation - Lifelong Learning / (ur.). Darmstadt; Stuttgart : Fachhochschule Darmstadt; Fachhoschschule Stuttgart, 1999. 496-503.
3. Zlodi, Goran. Muzejska komunikacija u novom okruženju : web-stranica Etnografske zbirke Samoborskog muzeja // Etnološka istraživanja 7 (2001)

Naziv kolegija: Muzejske izložbe
Ispit: zajednički praktični zadaci i pisana provjera

Sadržaj:

Uvod - Pojam i priroda izložbe na teoretskoj razini; Povijesni pregled izlaganja;; Vrste izložaba u muzejskom okolišu; Stilovi izlaganja - estetski, edukativni, evokativni itd.; Izložbena praksa : sastavnice postupka oblikovanja izložbe - od planiranja do tehničke izvedbe; Osnovni elementi izložbe – organizacija sadržaja i orijentacija u prostoru; boja; svjetlo; odnos prema predmetima - predmeti kao informacije, simboli i dragocjenosti; Legende; Evaluacija izložaba: pojam, tipologija, metodologija. Oblikovanje postera kao minimalističke izložbe; Zaključak.

Cilj:

Upoznati studenate s teorijskim diskursom o muzejskim izložbama, ali i s izložbenom praksom; pripremiti ih za samostalno izvođenje izložbenih projekata, te na osnovnoj razini za vrednovanje izložaba.

Obvezna literatura:

Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. Kongresa povjesničara umjetnosti RH. http://hart.hr/uploads/documents/578.pdf

Gregurević, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: FF, 2003.

(U sebi sadrži osnovne elemente izložbe po M. Belcher. Exhibitions in museum, Leicester, 1992.)

Kovačić, Ž. Muzejski postav iz kuta arhitekata. Informatica museologica, br. 1-2, 1989, str.29-31.

Vujić, Ž. Izložba u Zagrebu 1881. godine. Život umjetnosti, br. 56-57, 1995, str. 14 - 19.

+ web-izvori koji će biti dani naknadno