Nastavnici: prof. dr. sc. Daniela Živković
ECTS bodovi: 6
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara
Ispit: pismeni i seminarski rad
Sadržaj:
Definicije pojmova: nakladnik, izdavanje, raspačavatelj, knjižarstvo. Pojava i razvoj rukopisne knjige, tiskane knjige i elektroničke knjige. Materijal, cijena i raspačavanje. Tradicionalno i elektroničko nakladništvo. Tehnika tiska na zahtjev. Stvarne i mrežne knjižare. Sajmovi knjiga. Nakladnički i knjižarski katalozi. Povijesni pregled tiskarstva u Hrvatskoj. Suvremeno nakladništvo u Hrvatskoj. Statistički pokazatelji. Istraživanje tržišta knjige. Racionalizacija poslovanja u sektoru knjige. Razvitak sustava za brojčano označavanje i kôdiranje nakladničkih proizvoda (ISBN, DOI itd.). Metapodaci za potrebe različitih sustava poslovanja. Posjeti tiskari/izdavaču/sajmu knjiga. Izrada bibliografije Nakladništvo u Hrvatskoj.
Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija poznavati razvitak nakladništva i knjižarstva (tradicionalnog i elektroničkog) te razumjeti primjenu identifikacijskih sustava u poslovanju tiskanom i elektroničkom građom.
Literatura:
1. Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom / autori Igor Gostl et al. Zagreb : Horizont press [etc], 1997.
2. Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva / Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske usluge (EBLIDA). Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/EBLIDA%20-%20Europske%20knjiznice%20i%20izazovi%20e-nakladnistva%20-%20HKD%20web.pdf
3. Horvat, A; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.
4. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/ (proučiti prema kazalu sve uz pojmove: nakladnici, nakladnički ugovor te str. 31-57, 159-161).
5. Hrvatska enciklopedija. Zagreb : LZ, 1999-2009. 11 sv. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/ ( natuknice: Knjižarstvo; Kugli, Stjepan; Nakladništvo; Tiskarstvo; pojedini nakladnici).
6. Klaić, V. Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb : S. Kugli, 1922. (tiskarstvo Zagreba i još jedne regije po izboru)
7. Mrežne stranice nakladnika i knjižara.
8. Pelc, M. Pismo – knjiga – slika. Zagreb : Golden marketing, 2002. (izbor gore spomenutih tema za potrebe ovog kolegija)
9. Stipčević, A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. (izbor gore spomenutih tema za potrebe ovog kolegija)
10. Tomašević, N.; Kovač, M. Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb : "Ljevak", 2009.
11. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. (str. 15-25, 49-52, 77-90, 101-135, 137-148, 167-203).
12. Živković, D. Nakladnici knjiga i nota u Hrvatskoj 1997/1998. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 1997.
Naziv kolegija: Kulturni turizam
Ime nastavnika: Željka Miklošević
Broj ECTS bodova: 3
Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (1+1+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Spoznati osnovne odnose između gospodarske djelatnosti turizma i muzeologije; razumjeti osnovne pojmove kulturnog turizma; na povijesnoj razini upoznati se s razvojem kulturnog turizma u svijetu i u Hrvatskoj; na praktičnoj razini upoznati se s postojećim kulturno-turističkim atrakcijama, organizacijama i institucijama koje se bave razvojem kulturnog turizma.
Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Pojam turizma; Pojam kulturnog turizma
2. Povijestturizma
3. Oblici turizama- osnovni vidovi kulturnog turizma
4. Kulturni turisti: zahtjevi turističke potražnje, identifikacija kulturno turističkih potencijala
5. Pojam, sadržaj, identitet i razvoj kulturno-turističke destinacije
6. Prezentacija baštine u kulturnom turizmu
7. Interpretacija baštine u kulturnom turizmu
8. Razvoj i klasifikacija turističkih atrakcija
9. Zajednica i kulturni turizam – kvaliteta interakcija u turizmu, kulturne razlike u turizmu
10. Turizam i prostor
11. Pojam održivosti u turizmu – zaštita baštine u kulturnom turizmu
12. Rizici upotrebe baštine u turizmu
13. Partnerstvo sektora; Mreže institucija
14. Konkurentnost kulturnog turizma
Obvezna literatura:
Preporučena:
Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Naziv kolegija: Arhitektura muzeja
Sadržaj kolegija:
Uvod: arhitektura muzeja kao osobita graditeljska vrsta; Analiza funkcija muzeja i njihov preslik u organizaciji prostora i na oblikovanje zgrade; Perspektive sagledavanja arhitekture muzeja; Povijest muzejske arhitekture – Europa i svijet; Muzejska i galerijska arhitektura u Hrvatskoj i Zagrebu; Suvremena muzejska arhitektura; Prenamijenjene zgrade za muzeje – adaptacije (Zagreb – London); Proces izgradnje nove muzejske zgrade; Važnost funkcionalnog muzeološkog programa; Tipologija prostora - zoniranje; Posebni zahtjevi mikroklime; Osvjetljenje u muzejima; Upravljanje muzejskom zgradom; Zaključak
Naslov kolegija: Marketing baštine
Naziv studija: Diplomski studij informacijskih znanosti
Naziv kolegija: Marketing baštine
Ime nastavnika: dr. sc. Darko Babić
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Izvođenje: V. godina / zimski semestar
Status kolegija: obvezatni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sat seminara tjedno (2+2+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: Omogućiti studentima da razumiju osnove upravljačke tehnike marketinga bez uobičajenih mistifikacija; osposobiti studente za osnovnu metodologiju marketinga; omogućiti da se lako snađu u dodatnoj literaturi; pokazati osnovne principe koji vladaju u formiranju proizvoda i u odnosu prema korisnicima.
Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Uvodno predavanje
2. Priroda suvremenosti Priroda baštine (vrijeme, povijest)
3. Korisnici
4. Umijeće komuniciranja baštine (sredstva, načini, partneri)
5. Baštinski proizvod, Kvaliteta proizvoda, Vrsnoća u baštinskoj struci
6. Prijatelji baštine
7. Utjecaj marketinga na instituciju
8. Tehnike marketinga, Marketinški plan, Marketinška mješavina
9. Evaluacija, SWOT analiza
10. Istraživanje tržišta-korisnika
11. Tehnike i metode marketinga
12. Planiranje i programiranje baštinskih institucija
13. Baština u marketingu mjesta i markiranju
14. Baština u stvaranju destinacija
Obvezna literatura:
Preporučena:
Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta : Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Naziv kolegija: Upravljanje u muzejima
Sadržaj:
Kulturna politika zemlje i odnos prema muzejima i ostalim institucijama baštine; Ustanove, službe i udruženja nadležna za muzeje u Hrvatskoj; Muzejsko i baštinsko zakonodavstvo; Tipologija muzeja; Pojam mreže muzeja i matičnosti;
Pojam i teorija(e) upravljanja, funkcije upravljanja i njihova primjena na svijet muzeja;
Planiranje u svijetu muzeja: oblikovanje poslanja i postavljanje ciljeva; Strateško planiranje;
Organiziranje: organizacijska struktura muzeja, struktura osoblja; Razine upravljanja: upravno vijeće-ravnatelj-osoblje;
Upravljanje osobljem: zapošljavanje i obrazovanje osoblja - muzejska profesija, volonteri; Vođenje - motiviranje, komuniciranje; Kontroliranje - mjerenje učinkovitosti i kvalitete muzejskog rada; Upravljanje financijama; Zaključak
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).