Naziv kolegija: Interpretacija baštine
Ime nastavnika: dr. sc. Darko Babić
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno (1+1+0)
Semestar izvođenja: ljetni semestar
Broj ECTS bodova: 3
Status predmeta: izborni
Uvjeti za upis predmeta: nema
Cilj predmeta: Omogućiti studentima da razumiju osnovne ideje i koncepte interpretacije baštine. Upoznati studente s različitim metodama, alatima i tehnikama interpretacije baštine, te postojećim i mogućim načinima njene primjene, te ih osposobiti za (timski rad) izrade interpretacijskih planova i implementaciju projekata unutar segmenta interpretacije baštine.
Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Uvodno predavanje - uvod u problematiku, definiranje osnovnih pojmova
2. Baština u prostoru (geografija baštine, muzeologija izvan muzeja, studiji baštine)
3. Povijesni razvoj interpretacije baštine
4. Osnovni ciljevi i motivacija pri interpretaciji baštine; uloga i značaj interpretacije baštine
5. Principi interpretacije - 6 osnovnih principa, suvremena načela interpretacije baštine
6. Specifičnosti interpretacije baštine u zadanom kontekstu
7. Interpretacija u 1. licu, interpretacija u 3. licu, live interpretacija, muzejski teatar, oživljena povijest, uprizorenja, role play, pričanje priče
8. Centri za interpretaciju, centri za posjetitelje, baštinske rute
9. Interpretacija baštine i obrazovanje za okoliš
10. Osnovno planiranje i upravljanje projektom interpretacije baštine
11. Oblikovanje interpretativnog baštinskog projekta, metode procjene i evaluacije
12. Profesionalizam i obrazovanje za interpretatore baštine (uključujući turističke vodiče)
13. Prezentacija projekta - analiza i evaluacija I dio
14. Prezentacija projekta - analiza i evaluacija II dio
15. Zaključno predavanje, studentska evaluacija rada na predmetu
Obvezna literatura:
1. Pierssené, A. Explaining Our World : Guide to Environmental Interpretation. London : E & FN Spon, 1999.
2. Heritage interpretation centres: The Hicira handbook. (eds.) Pere Izquierdo Tugas, Jordi Juan Tresserras, Juan Carlos Matamala Mellin. Barcelona : Diputació de Barcelona. Institut d'Edicions, 2005.
3. Beck, L.; Cable, T. Interpretation for the 21st Century. Fifteen Guiding Principles for Interpreting Nature and Culture. Champaign : Sagamore Publishing, 2002.
4. In-Herit Professional Development in Heritage Interpretation (Manual). Landcommanderij Alden Biesen: Bilzen, 2016.
5. Tilden, F. Interpreting Our Heritage. Chapel Hill : The University of North Carolina Press, 1977.
6. Ham, S. H. Interpretation : making a difference on purpose. Golden, Col. : Fulcrum, 2013
Preporučena literatura:
1. Carter, J. A Sense of Place - An interpretive planning handbook. Scottish Interpretation Network : Tourism and Environment Initiative, 2001.
2. Blockley M., Hems A. (ur.) Heritage Interpretation. Abingdon : Routledge, 2006.
3. Graham, B.; Ashworth, G. J.; Tunbridge, J. E. A Geography of Heritage: Power, Culture and Economy. London : Arnold, 2004.
Način polaganja ispita: praktični rad (izrada interpretativnog projekta) + ispitni kolokvij
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Krajem semestra bit će napravljena sveukupna evaluacija predmeta. Vanjska evaluacija realizirati će se prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom sadržaja predmeta i predavača. Obje će biti upotrijebljene za eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i vrednovanja studenata.
Naziv kolegija: Virtualni muzej
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: izborni kolegij struke
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: bez uvjeta
Ispit: usmeni
Ocjena: Završna ocjena temelji se na seminarskom radu, zalaganju studenta na predavanjima i seminaru te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.
Ciljevi kolegija: Upoznavanje studenata s tipologijom i osnovnim pojmovima vezanim uz virtualni muzej te osnovno osposobljavanje studenata za vrednovanje, kritičku prosudbu i osmišljavanje virtualnih muzeja. Upoznavanje studenata s konceptima i principima dostupnosti, pristupačnosti, interaktivnosti i multimedijalnosti digitalnih baštinskih sadržaja.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.
Sadržaj kolegija:
1. Uvodno predavanje
2. Imaginarni muzej
3. Virtualni muzej
4. Virtualna stvarnost
5. Multimedija – sadržaj i nositelj
6. Vrednovanje multimedije
7. Interaktivnost
8. Sustavi za upravljanje sadržajem
9. Mrežne stranice muzeja – struktura i sadržaj
10. Mrežne stranice muzeja i primarna muzejska dokumentacija
11. Mrežne stranice muzeja i sekundarna muzejska dokumentacija
12. Web 2.0 i muzeji
13. Semantički web i muzeji
14. Virtualni muzej i projekti digitalizacije
15. Kolokvij
Obvezna literatura:
1. Šojat-Bikić, Maja. Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku. // Muzeologija. 50(2013), str. 516.
2. Schweibenz, Werner. 'The" Virtual Museum": New Perspectives For Museums to Present Objects and Information Using the Internet as a Knowledge Base and Communication System.' In ISI, 185–200, 1998. http://www.informationswissenschaft.org/wp-content/uploads/isi/isi1998/14_isi-98-dv-schweibenz-saarbruecken.pdf .
3. Manovich, Lev. Software takes command. Vol. 5. A&C Black, 2013.
4. Nielsen, Jakob; Loranger, Hoa. Prioritizing Web Usability. Berkley : New Riders, 2006.
5. Vujić, Žarka. Istraživanje prezentiranja etnografskih muzeja na webu // Etnološka istraživanja 7 (2001) 79-101.
6. Wired Museum. Washington : American Association of Museums, 2001
Dopunska literatura:
1. Garrett, Jesse James. The Elements of User Experience : User-Centered Design for the Web. New York : American Institute of Graphic Arts, 2003. Str. 189
2. Vujić, Žarka; Zlodi, Goran. The Virtual Museum in the School Library. // BOBCATSS"99 Proceedings: Learning Society - Learning Organisation - Lifelong Learning / (ur.). Darmstadt; Stuttgart : Fachhochschule Darmstadt; Fachhoschschule Stuttgart, 1999. 496-503.
3. Zlodi, Goran. Muzejska komunikacija u novom okruženju : web-stranica Etnografske zbirke Samoborskog muzeja // Etnološka istraživanja 7 (2001)
Naziv kolegija: Muzejske izložbe
Ispit: zajednički praktični zadaci i pisana provjera
Sadržaj:
Uvod - Pojam i priroda izložbe na teoretskoj razini; Povijesni pregled izlaganja;; Vrste izložaba u muzejskom okolišu; Stilovi izlaganja - estetski, edukativni, evokativni itd.; Izložbena praksa : sastavnice postupka oblikovanja izložbe - od planiranja do tehničke izvedbe; Osnovni elementi izložbe – organizacija sadržaja i orijentacija u prostoru; boja; svjetlo; odnos prema predmetima - predmeti kao informacije, simboli i dragocjenosti; Legende; Evaluacija izložaba: pojam, tipologija, metodologija. Oblikovanje postera kao minimalističke izložbe; Zaključak.
Cilj:
Upoznati studenate s teorijskim diskursom o muzejskim izložbama, ali i s izložbenom praksom; pripremiti ih za samostalno izvođenje izložbenih projekata, te na osnovnoj razini za vrednovanje izložaba.
Obvezna literatura:
Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. Kongresa povjesničara umjetnosti RH. http://hart.hr/uploads/documents/578.pdf
Gregurević, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: FF, 2003.
(U sebi sadrži osnovne elemente izložbe po M. Belcher. Exhibitions in museum, Leicester, 1992.)
Kovačić, Ž. Muzejski postav iz kuta arhitekata. Informatica museologica, br. 1-2, 1989, str.29-31.
Vujić, Ž. Izložba u Zagrebu 1881. godine. Život umjetnosti, br. 56-57, 1995, str. 14 - 19.
+ web-izvori koji će biti dani naknadno
Naziv kolegija: Baština i razvoj
Ime nastavnika: dr.sc. Darko Babić
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sat seminara tjedno (2+2+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Spoznati i razumjeti odnose unutar suvremenog društva te ulogu baštine u istom; spoznati izvore, ulogu, i mogućnosti upotrebe baštine, te postojeće i moguće načine njene praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategiji
Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Uvodno predavanje
2. Koncept baštine u suvremenom svijetu
3. Eko-muzeji i muzeji društva
4. Primjeri dobre prakse I
5. Reprezentacija i identitet
6. Društvena etika baštine
7. Društveno odgovorno upravljanje baštinom
8. Kritika muzejske prakse
9. Muzeji u 21. stoljeću
10. Primjeri dobre prakse II
11. Ideja održivog razvoja
12. Održivi razvoj i baština
13. Kulturne industrije, industrija baštine, kreativne industrije
14. Primjeri dobre prakse III
15. Zaključno predavanje
Obvezna literatura:
Preporučena:
Način polaganja ispita: pismeni
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Naziv kolegija:Osnove muzejske komunikacije
Nastavnik: prof. dr. sc. Žarka Vujić
Opis kolegija: 3 ECTS boda (zajedno s kolegijem Muzejske izložbe 6 bodova)
Trajanje: 1 (zimski) semestar
Status: obvezni kolegij struke
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno
Ispit: seminarski rad + usmena provjera
Sadržaj:
Komunikacijski proces općenito; Javno komuniciranje - verbalno i neverbalno komuniciranje - suvremeno govorništvo; Komunikacija u baštinskom okolišu - muzeološka funkcija komunikacije; Baštinske profesije koje sudjeluju u oblikovanju i organiziranju komunikacije u muzeju; Kodeks etike u odnosu na komuniciranje; Oblici komunikacije u muzeju - od općih i zajedničkih svim kulturnim ustanovama do izložbe kao najimanentnijeg oblika; Komunikacija edicijom i svi njeni oblici u muzeju (publikacije muzeja); Publiciranje kao postupak; Komuniciranje izložbom: definicija i tipologija izložaba - stalni postav: koncepcija/sinopsis vs. scenarij - povremena izložba – putujuća izložba; Interpretacija kao najznačajnije komunikacijsko oruđe muzeja
Cilj:
Razumjeti proces komunikacije općenito, u baštinskim ustanovama i napose u muzejima; usvojiti dosege znanja u okviru muzeološke funkcije komunikacije, osobito sve oblike komuniciranja u muzejima, a koje koriste i ostale baštinske ustanove; razumjeti i ovladati postupkom interpretacije
Obvezna literatura:
1. Maroević, I. Komunikacija. u: Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993, str. 199-259.
2. Muzejske publikacije. Muzejska publikacija i novi mediji /Tema broja/ Informatica museologica, br. 3-4, 2001, str. 6-116.
* ostali materijal pripremljen tijekom izvođenja nastave
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).