Nastava - diplomski studij

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Veljača 2023

Naziv kolegija: Korpusna leksikografija

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni za sve smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2S

Ispit: usmeni

Sadržaj:

Kolegij objašnjava predmet i načela korpusne leksikografije. Upozorava se na razlike između tradicionalne i korpusno oslonjene leksikografije (služeći se rječnicima izrađenima na osnovi korpusa). Daje se pregled korpusa i njihove uporabe kroz povijest i objašnjavaju suvremene procedure gradnje korpusa za konkretne namjene te prednosti (i nedostatci) leksikografskoga rada sa “živom“ jezičnom građom. Obrađuju se i internetski leksički i leksikografski resursi. Tumače se strategije iskorištavanja korpusa za izradu rječnika i interpretacije podataka što ih korpus omogućuje. Metode korpusne leksikografije ilustriraju se na konkretnim korpusima hrvatskoga i drugih jezika. U sklopu praktičnog rada, studenti će se upoznati s radom alata Sketch Engine (https://www.sketchengine.eu/), alatom za pretraživanje i analizu korpusa.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će analizom i usporedbom postojećih rječnika upoznati prednosti korpusne leksikografije, a u radu na elektronički dostupnim korpusima naučit će koristiti konkordancije i druge izvore za izradu jednojezičnih i dvojezičnih rječničkih natuknica.

Obvezatna literatura:

1. Atkins, B. S., & Rundell, M. (2008) The Oxford guide to practical lexicography. Oxford University Press.
2. Fontenelle, T. (Ed.). (2008) Practical lexicography: a reader. Oxford University Press.
3. Sketch Engine User Guide. https://www.sketchengine.eu/guide/
4. Tadić. M. (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Ex libris
5. van Sterkenburg, P. (Ed.). (2003). A practical guide to lexicography (Vol. 6). John Benjamins Publishing.

Dodatna literatura:

1. Altenberg, Bengt (ed.) (2002) Lexis in contrast. Corpus-based approaches. Amsterdam
2. Bratanić, M. (1998) Korpusna lingvistika na kraju 20. stoljeća i implikacije za suvremenu hrvatsku leksikografiju, Filologija, 30-31, Zagreb 1998 , 171-177.
3. Bratanić, M. (1997) Od intuicije do opservacije i nazad (Višejezična leksikografija i paralelni korpusi, Suvremena lingvistika br. 43-44, Zagreb 1997, str 1-12.
4. Krishnamurthy, R. (2008). Corpus-driven lexicography. International Journal of Lexicography, 21(3), 231-242.
5. MacEnery, T.& Wilson, A. (1996) Corpus linguistics. Edinburgh 1996.
6. Mair, C. (ed.). Corpus linguistics and linguistic theory. Amsterdam 2000.
7. Pearson, J. (2002) Working with Specialized Language. A practical guide to using corpora. London/New York: Routledge.
8. Sinclair, J (1991) Corpus, Concordance, Collocation. OUP, Oxford
9. Sinclair, J.(2004) Trust the Text: Language, Corpus and Discourse. London: Routledge.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Uvod u enciklopediku

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1predavanje + 1seminar

Uvjeti: Jezične baze podataka

Ispit: Pronaći, pročitati te usmeno izložiti jedan znanstveni članak iz područja enciklopedike. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu i staviti je na online enciklopediju.

Sadržaj:

Osnovni pojmovi enciklopedike. Čovjekova potreba za organiziranjem izvora znanja. Kratak povijesni pregled enciklopedija: od prvih enciklopedijskih zapisa pa do francuskih enciklopedista i suvremenih elektroničkih enciklopedija. Hrvatska enciklopedika i najznačajniji enciklopedisti. Klasifikacija enciklopedija, načini i kriteriji organizacije znanja u enciklopedijama. Ključna pravila oblikovanja enciklopedijske natuknice. Enciklopedije i novi mediji. Pregled i povijest najznačajnijih elektroničkih enciklopedija. Organizacija znanja u računalnim enciklopedijama. Enciklopedije kao epohalno-povijesne slike svijeta. U vježbama: Istraživanje elektroničkih i online enciklopedija (Britannica i Encarta, Internet encyclopedia of Philosophy, Artcyclopedia, Encyclopedia Mythica i sl.). Oblikovanje vlastite enciklopedijske natuknice. Principi izrade elektroničke enciklopedije. Izrada zajedničke elektroničke enciklopedije i stavljanje natuknica na nju.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti trebaju naučiti koristiti opće i strukovne online enciklopedije u svrhu pronalaženja provjerenih, pouzdanih i recenziranih informacija. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu, sudjelovati u izradi principa i organizacije znanja u jednoj zajedničkoj elektroničkoj enciklopediji.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezna literatura:

1. Damir Boras, Nenad Prelog. Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 145-153, Sažetak, Summary, Lit. 6.

2. Umberto Eco, Od Interneta do Gutenberga, 1996.

3. Antun Vujić, Utemeljivanje enciklopedijske leksikografije kao informacijske znanosti, u: Slavko Tkalac i Miroslav Tuđman, uredili, Informacijske znanosti i znanje, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990: 141-146.

Dopunska literatura:

1. Igor Gostl, Od glagoljskih lucidarija do "Hrvatske enciklopedije", u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1995, 81-124.

2. Radoslav Katičić, Enciklopedizam kao motiv književne i kulturne povijesti, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 15-18.

3. Tomislav Ladan, Enciklopedije: izmedju zamisljivog i provedivog obrasca, u. Encyclopaedia Moderna, 364-369.

4. Nenad Prelog, Damir Boras. Bibliografski izvori znanja na novim medijima, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 155-159, Sažetak, Summary, Lit. 4.

5. Antun Vujić, Razvitak enciklopedistike i enciklopedijsko vrednovanje, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 25-44.

6. Ljerka Schiffler, Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje, Zagreb: 1989.

7. Ljerka Schiffler-Premec, Znanstvena spoznaja i enciklopedije, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 19-24.

8. Zgusta, Ladislav. Priručnik leksikografije. Sarajevo : Svjetlost, 1991.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Listopad 2016

Naziv kolegija: Uvod u izvještajne sustave i službe

ECTS-bodovi: 3

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar (5. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Ispit: usmeni i pismenoistraživanje prema zadanoj temi

Sadržaj: Područje i predmet bavljenja izvještajne djelatnosti: nacionalna sigurnost. Izvještajni ciklus:oblikovanje izvještajnih zahtjeva, prikupljanje informacija, obrada prikupljenih informacija,analiza, produkcija izvjesnica: vrste izvještajnih uradaka; Upravljanje izvještajnim procesima. Podjela izvještajne djelatnosti: izvještajna djelatnost, protuizvještajna djelatnost, specijalne operacije. Osnovna terminologija: agenti i agenturne mreže; vrste izvjesnica. Nacionalne izvještajne službe (nekoliko primjera). Poslovni izvještajni sustavi. Informacijska znanost i izvjesnice. Informacije i dezinformacije. Informacijsko ratovanje: strategije za 21. stoljeće.

Cilj:.

Upoznati studente s područjem izvještajne djelatnosti; usvojiti osnovnu terminologiju. Razumjeti zadaće nacionalnih izvještajnih službi i poslovnih izvještajnih sustava. Osposobiti studente da usvoje metode za razlikovanje prirode obavijesti, dezinformacija i izvjesnica.

Literatura:

1. Anton Grizold: «Međunarodna sigurnost. Teorijsko-institucionalni okvir», Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1998
2. Lisa Krizan: «Intelligence Essentials For Everyone», Joint Military Intelligence College, Washington, DC, June 1999
3. George J. Stein, AWC: «INFORMATION WARFARE», Airpower Journal - Spring 1995.,  http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/spr95.html
4. M. Tuđman: «HIS: 1993-1998. Prvih pet godina Hrvatske izvještajne službe», Nacionalna sigurnost i budućnost, Zbornik 1., Zagreb: udruga sv. Jurja, 2001., str. 23-51.
5. M. Tuđman: «Prikazalište znanja», Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003, str. 29. - 50.
6. Vladimir Volkov: «Dezinformacija. Od trojanskog konja do interneta», Naš dom, Beograd, 2001.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Konceptualna leksikografija (Izrada tezaurusa)

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Uvod u leksikografiju

Ispit: seminarski rad

Sadržaj:

U seminaru seobjašnjava razlika između konceptualno/tematski i abecedno ustrojenih leksikografskih priručnika. Prezentiraju se teorijska načela sastavljanja tezaurusa (pojmovnika) i ilustriraju na konkretnim primjerima. Objašnjava se tipologija pojmovno organiziranih rječnika (klasični tezaurusi; suvremeni tezaurusi u bibliotekarstvu i dokumentalistici; rječnici sinonima; semantičke mreže na internetu itd.). Teorijska se znanja primjenjuju u individulanim studentskim projektima izrade vlastitih tezaurusa različitih pojmovnih sklopova.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će upoznati razne tipove pojmovno organiziranih leksikografskih priručnika i načela njihove izrade. Samostalno će izraditi mikrouzorak vlastitoga tezaurusa na građi izabranoga konceptualnoga/semantičkoga polja. U tu će svrhu primijeniti postojeće (ili vlastite) računalne programe za izradu jednojezičnih i višejezičnih pojmovnika.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

1. Aitchison, J., A. Gilchrist, D. Bawden (2000) Thesaurus Construction and Use; a Practical Manual, London: Aslib IMI

2. ISO 2788:1986. Documentation. Guidelines for the establishment and development of monolingual thesauri.

3. ISO 5964:1985. Documentation. Guidelines for the establishment and development of multilingual thesauri
4. Nikolić-Hoyt, A., (2004) Konceptualna leksikografija, Zagreb: Hrvatska sveučilična naklada

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Uvod u terminologiju i terminografiju

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata predavanja

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadržaj:

Terminologija je disciplina koja se bavi proučavanjem i stvaranjem nazivlja pojedinih struka ili znanstvenih disciplina. Premda vrlo stara djelatnost, tek se u novije vrijeme konstituira kao samosvojno znanstveno područje, danas od velike važnosti u raznim područjima informacijskih znanosti. Naziv „terminologija“ višeznačan je pa se najprije definira i razgraničuju od srodnih disciplina, ponajprije leksikografije, no objašnjava i njezina interdisciplinarnost. Daje se iscrpan uvod u terminološku teoriju, ciljeve, načela i metodologiju. Objašnjava se odnos pojma (koncepta) i naziva (termina) te načini uspostavljanja odnosa između termina u jednojezičnom i višejezičnom kontekstu.

Obrazlaže se uloga međunarodnih standarda i analiziraju postojeće terminološke banke i njihova izrada. U drugom je dijelu kolegija naglasak na terminografskim postupcima s osobitim obzirom na suvremenu računalnu tehnologiju i elektroničke sustave upravljanja terminologijom.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći uvid u terminološku teoriju i praktična načela; osvijestiti nužnost normiranja (hrvatskoga) nazivlja i potrebe za međujezičnom harmonizacijom terminoloških sustava. Upoznat će načela standardizacije terminologije u sklopu jezičnoga planiranja i postupke gradnje terminoloških banaka.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

1. Cabré, M. T. (1998) Terminology (Theory, methods and applications), Amsterdam/ Philadelphia; John Benjamins
2. ISO Recommendation R 1087:1969 Vocabulary of Terminology
3. Mihaljević, M. (1998) Terminološki priručnik, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
4. (Nazivlje –rječnik (ISO 1087) 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
5. Sager, J. (1990) A Practical Course in Terminology Processing, John Benjamins, Amsterdam

Dodatna literatura:

1. Antia, B. E. (2000) Terminology and Language Planning, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
2. Kageura, K. (2002) The Dynamics of Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
3. Rey, A. (1995) Essays on Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
4. Temmerman, R. (2000) Towards New Ways of Terminology Description, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins

5. Wright, S. E. and G.Budin (1997) Handbook of terminology management. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. 2 Volumes

6. Wüster, E., Introduction to the General Theory of Terminology and Terminological Lexicography, Springer, Vienna, 1979 (ili na njemačkom, francuskom ili španjolskom)