Naslovnica

Nastava - diplomski studij

Uvod u enciklopediku

Detalji

Naziv kolegija: Uvod u enciklopediku

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1predavanje + 1seminar

Uvjeti: Jezične baze podataka

Ispit: Pronaći, pročitati te usmeno izložiti jedan znanstveni članak iz područja enciklopedike. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu i staviti je na online enciklopediju.

 

Sadržaj:

Osnovni pojmovi enciklopedike. Čovjekova potreba za organiziranjem izvora znanja. Kratak povijesni pregled enciklopedija: od prvih enciklopedijskih zapisa pa do francuskih enciklopedista i suvremenih elektroničkih enciklopedija. Hrvatska enciklopedika i najznačajniji enciklopedisti. Klasifikacija enciklopedija, načini i kriteriji organizacije znanja u enciklopedijama. Ključna pravila oblikovanja enciklopedijske natuknice. Enciklopedije i novi mediji. Pregled i povijest najznačajnijih elektroničkih enciklopedija. Organizacija znanja u računalnim enciklopedijama. Enciklopedije kao epohalno-povijesne slike svijeta. U vježbama: Istraživanje elektroničkih i online enciklopedija (Britannica i Encarta, Internet encyclopedia of Philosophy, Artcyclopedia, Encyclopedia Mythica i sl.). Oblikovanje vlastite enciklopedijske natuknice. Principi izrade elektroničke enciklopedije. Izrada zajedničke elektroničke enciklopedije i stavljanje natuknica na nju.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti trebaju naučiti koristiti opće i strukovne online enciklopedije u svrhu pronalaženja provjerenih, pouzdanih i recenziranih informacija. Samostalno oblikovati enciklopedijsku natuknicu, sudjelovati u izradi principa i organizacije znanja u jednoj zajedničkoj elektroničkoj enciklopediji.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezna literatura:

1. Damir Boras, Nenad Prelog. Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 145-153, Sažetak, Summary, Lit. 6.

2. Umberto Eco, Od Interneta do Gutenberga, 1996.

3. Antun Vujić, Utemeljivanje enciklopedijske leksikografije kao informacijske znanosti, u: Slavko Tkalac i Miroslav Tuđman, uredili, Informacijske znanosti i znanje, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990: 141-146.

 

Dopunska literatura:

1. Igor Gostl, Od glagoljskih lucidarija do "Hrvatske enciklopedije", u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1995, 81-124.

2. Radoslav Katičić, Enciklopedizam kao motiv književne i kulturne povijesti, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 15-18.

3. Tomislav Ladan, Enciklopedije: izmedju zamisljivog i provedivog obrasca, u. Encyclopaedia Moderna, 364-369.

4. Nenad Prelog, Damir Boras. Bibliografski izvori znanja na novim medijima, Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 10 (2001), pp. 155-159, Sažetak, Summary, Lit. 4.

5. Antun Vujić, Razvitak enciklopedistike i enciklopedijsko vrednovanje, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 25-44.

6. Ljerka Schiffler, Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje, Zagreb: 1989.

7. Ljerka Schiffler-Premec, Znanstvena spoznaja i enciklopedije, u: Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagreb: 1991, 19-24.

8. Zgusta, Ladislav. Priručnik leksikografije. Sarajevo : Svjetlost, 1991.

 

Uvod u izvještajne sustave i službe

Detalji

Naziv kolegija: Uvod u izvještajne sustave i službe

ECTS-bodovi: 3

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar (5. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Ispit: usmeni i pismenoistraživanje prema zadanoj temi

 

Sadržaj: Područje i predmet bavljenja izvještajne djelatnosti: nacionalna sigurnost. Izvještajni ciklus:oblikovanje izvještajnih zahtjeva, prikupljanje informacija, obrada prikupljenih informacija,analiza, produkcija izvjesnica: vrste izvještajnih uradaka; Upravljanje izvještajnim procesima. Podjela izvještajne djelatnosti: izvještajna djelatnost, protuizvještajna djelatnost, specijalne operacije. Osnovna terminologija: agenti i agenturne mreže; vrste izvjesnica. Nacionalne izvještajne službe (nekoliko primjera). Poslovni izvještajni sustavi. Informacijska znanost i izvjesnice. Informacije i dezinformacije. Informacijsko ratovanje: strategije za 21. stoljeće.

 

Cilj:.

Upoznati studente s područjem izvještajne djelatnosti; usvojiti osnovnu terminologiju. Razumjeti zadaće nacionalnih izvještajnih službi i poslovnih izvještajnih sustava. Osposobiti studente da usvoje metode za razlikovanje prirode obavijesti, dezinformacija i izvjesnica.

 

Literatura:

  1. Anton Grizold: «Međunarodna sigurnost. Teorijsko-institucionalni okvir», Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1998
  2. Lisa Krizan: «Intelligence Essentials For Everyone», Joint Military Intelligence College, Washington, DC, June 1999
  3. George J. Stein, AWC: «INFORMATION WARFARE», Airpower Journal - Spring 1995.,  http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/spr95.html
  4. M. Tuđman: «HIS: 1993-1998. Prvih pet godina Hrvatske izvještajne službe», Nacionalna sigurnost i budućnost, Zbornik 1., Zagreb: udruga sv. Jurja, 2001., str. 23-51.
  5. M. Tuđman: «Prikazalište znanja», Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003, str. 29. - 50.
  6. Vladimir Volkov: «Dezinformacija. Od trojanskog konja do interneta», Naš dom, Beograd, 2001.

Konceptualna leksikografija

Detalji

Naziv kolegija: Konceptualna leksikografija (Izrada tezaurusa)

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Uvod u leksikografiju

Ispit: seminarski rad

 

Sadržaj:

U seminaru seobjašnjava razlika između konceptualno/tematski i abecedno ustrojenih leksikografskih priručnika. Prezentiraju se teorijska načela sastavljanja tezaurusa (pojmovnika) i ilustriraju na konkretnim primjerima. Objašnjava se tipologija pojmovno organiziranih rječnika (klasični tezaurusi; suvremeni tezaurusi u bibliotekarstvu i dokumentalistici; rječnici sinonima; semantičke mreže na internetu itd.). Teorijska se znanja primjenjuju u individulanim studentskim projektima izrade vlastitih tezaurusa različitih pojmovnih sklopova.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će upoznati razne tipove pojmovno organiziranih leksikografskih priručnika i načela njihove izrade. Samostalno će izraditi mikrouzorak vlastitoga tezaurusa na građi izabranoga konceptualnoga/semantičkoga polja. U tu će svrhu primijeniti postojeće (ili vlastite) računalne programe za izradu jednojezičnih i višejezičnih pojmovnika.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Aitchison, J., A. Gilchrist, D. Bawden (2000) Thesaurus Construction and Use; a Practical Manual, London: Aslib IMI

2. ISO 2788:1986. Documentation. Guidelines for the establishment and development of monolingual thesauri.

  1. ISO 5964:1985. Documentation. Guidelines for the establishment and development of multilingual thesauri
  2. Nikolić-Hoyt, A., (2004) Konceptualna leksikografija, Zagreb: Hrvatska sveučilična naklada

 

Uvod u terminologiju i terminografiju

Detalji

Naziv kolegija: Uvod u terminologiju i terminografiju

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata predavanja

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

 

Sadržaj:

Terminologija je disciplina koja se bavi proučavanjem i stvaranjem nazivlja pojedinih struka ili znanstvenih disciplina. Premda vrlo stara djelatnost, tek se u novije vrijeme konstituira kao samosvojno znanstveno područje, danas od velike važnosti u raznim područjima informacijskih znanosti. Naziv „terminologija“ višeznačan je pa se najprije definira i razgraničuju od srodnih disciplina, ponajprije leksikografije, no objašnjava i njezina interdisciplinarnost. Daje se iscrpan uvod u terminološku teoriju, ciljeve, načela i metodologiju. Objašnjava se odnos pojma (koncepta) i naziva (termina) te načini uspostavljanja odnosa između termina u jednojezičnom i višejezičnom kontekstu.

Obrazlaže se uloga međunarodnih standarda i analiziraju postojeće terminološke banke i njihova izrada. U drugom je dijelu kolegija naglasak na terminografskim postupcima s osobitim obzirom na suvremenu računalnu tehnologiju i elektroničke sustave upravljanja terminologijom.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći uvid u terminološku teoriju i praktična načela; osvijestiti nužnost normiranja (hrvatskoga) nazivlja i potrebe za međujezičnom harmonizacijom terminoloških sustava. Upoznat će načela standardizacije terminologije u sklopu jezičnoga planiranja i postupke gradnje terminoloških banaka.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Cabré, M. T. (1998) Terminology (Theory, methods and applications), Amsterdam/ Philadelphia; John Benjamins
  2. ISO Recommendation R 1087:1969 Vocabulary of Terminology
  3. Mihaljević, M. (1998) Terminološki priručnik, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  4. (Nazivlje –rječnik (ISO 1087) 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
  5. Sager, J. (1990) A Practical Course in Terminology Processing, John Benjamins, Amsterdam

 

Dodatna literatura:

  1. Antia, B. E. (2000) Terminology and Language Planning, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  2. Kageura, K. (2002) The Dynamics of Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  3. Rey, A. (1995) Essays on Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  4. Temmerman, R. (2000) Towards New Ways of Terminology Description, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins

5. Wright, S. E. and G.Budin (1997) Handbook of terminology management. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. 2 Volumes

6. Wüster, E., Introduction to the General Theory of Terminology and Terminological Lexicography, Springer, Vienna, 1979 (ili na njemačkom, francuskom ili španjolskom)

Uvod u leksikografiju

Detalji

Naziv kolegija: Uvod u leksikografiju

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, doc.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni za sve smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2P

Ispit: usmeni

Ostalo: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/7187