Naslovnica

Naziv kolegija: Uvod u izvještajne sustave i službe

ECTS-bodovi: 3

Jezik:hrvatski

Trajanje:1 semestar (5. semestar)

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave:1 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Ispit: usmeni i pismenoistraživanje prema zadanoj temi

 

Sadržaj: Područje i predmet bavljenja izvještajne djelatnosti: nacionalna sigurnost. Izvještajni ciklus:oblikovanje izvještajnih zahtjeva, prikupljanje informacija, obrada prikupljenih informacija,analiza, produkcija izvjesnica: vrste izvještajnih uradaka; Upravljanje izvještajnim procesima. Podjela izvještajne djelatnosti: izvještajna djelatnost, protuizvještajna djelatnost, specijalne operacije. Osnovna terminologija: agenti i agenturne mreže; vrste izvjesnica. Nacionalne izvještajne službe (nekoliko primjera). Poslovni izvještajni sustavi. Informacijska znanost i izvjesnice. Informacije i dezinformacije. Informacijsko ratovanje: strategije za 21. stoljeće.

 

Cilj:.

Upoznati studente s područjem izvještajne djelatnosti; usvojiti osnovnu terminologiju. Razumjeti zadaće nacionalnih izvještajnih službi i poslovnih izvještajnih sustava. Osposobiti studente da usvoje metode za razlikovanje prirode obavijesti, dezinformacija i izvjesnica.

 

Literatura:

  1. Anton Grizold: «Međunarodna sigurnost. Teorijsko-institucionalni okvir», Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1998
  2. Lisa Krizan: «Intelligence Essentials For Everyone», Joint Military Intelligence College, Washington, DC, June 1999
  3. George J. Stein, AWC: «INFORMATION WARFARE», Airpower Journal - Spring 1995.,  http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/spr95.html
  4. M. Tuđman: «HIS: 1993-1998. Prvih pet godina Hrvatske izvještajne službe», Nacionalna sigurnost i budućnost, Zbornik 1., Zagreb: udruga sv. Jurja, 2001., str. 23-51.
  5. M. Tuđman: «Prikazalište znanja», Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003, str. 29. - 50.
  6. Vladimir Volkov: «Dezinformacija. Od trojanskog konja do interneta», Naš dom, Beograd, 2001.

Naziv kolegija: Konceptualna leksikografija (Izrada tezaurusa)

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: Uvod u leksikografiju

Ispit: seminarski rad

 

Sadržaj:

U seminaru seobjašnjava razlika između konceptualno/tematski i abecedno ustrojenih leksikografskih priručnika. Prezentiraju se teorijska načela sastavljanja tezaurusa (pojmovnika) i ilustriraju na konkretnim primjerima. Objašnjava se tipologija pojmovno organiziranih rječnika (klasični tezaurusi; suvremeni tezaurusi u bibliotekarstvu i dokumentalistici; rječnici sinonima; semantičke mreže na internetu itd.). Teorijska se znanja primjenjuju u individulanim studentskim projektima izrade vlastitih tezaurusa različitih pojmovnih sklopova.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će upoznati razne tipove pojmovno organiziranih leksikografskih priručnika i načela njihove izrade. Samostalno će izraditi mikrouzorak vlastitoga tezaurusa na građi izabranoga konceptualnoga/semantičkoga polja. U tu će svrhu primijeniti postojeće (ili vlastite) računalne programe za izradu jednojezičnih i višejezičnih pojmovnika.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Aitchison, J., A. Gilchrist, D. Bawden (2000) Thesaurus Construction and Use; a Practical Manual, London: Aslib IMI

2. ISO 2788:1986. Documentation. Guidelines for the establishment and development of monolingual thesauri.

  1. ISO 5964:1985. Documentation. Guidelines for the establishment and development of multilingual thesauri
  2. Nikolić-Hoyt, A., (2004) Konceptualna leksikografija, Zagreb: Hrvatska sveučilična naklada

 

Naziv kolegija: Uvod u terminologiju i terminografiju

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (8. semestar)

Status: obvezan za informatologiju, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2 sata predavanja

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

 

Sadržaj:

Terminologija je disciplina koja se bavi proučavanjem i stvaranjem nazivlja pojedinih struka ili znanstvenih disciplina. Premda vrlo stara djelatnost, tek se u novije vrijeme konstituira kao samosvojno znanstveno područje, danas od velike važnosti u raznim područjima informacijskih znanosti. Naziv „terminologija“ višeznačan je pa se najprije definira i razgraničuju od srodnih disciplina, ponajprije leksikografije, no objašnjava i njezina interdisciplinarnost. Daje se iscrpan uvod u terminološku teoriju, ciljeve, načela i metodologiju. Objašnjava se odnos pojma (koncepta) i naziva (termina) te načini uspostavljanja odnosa između termina u jednojezičnom i višejezičnom kontekstu.

Obrazlaže se uloga međunarodnih standarda i analiziraju postojeće terminološke banke i njihova izrada. U drugom je dijelu kolegija naglasak na terminografskim postupcima s osobitim obzirom na suvremenu računalnu tehnologiju i elektroničke sustave upravljanja terminologijom.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći uvid u terminološku teoriju i praktična načela; osvijestiti nužnost normiranja (hrvatskoga) nazivlja i potrebe za međujezičnom harmonizacijom terminoloških sustava. Upoznat će načela standardizacije terminologije u sklopu jezičnoga planiranja i postupke gradnje terminoloških banaka.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Obvezatna literatura:

  1. Cabré, M. T. (1998) Terminology (Theory, methods and applications), Amsterdam/ Philadelphia; John Benjamins
  2. ISO Recommendation R 1087:1969 Vocabulary of Terminology
  3. Mihaljević, M. (1998) Terminološki priručnik, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
  4. (Nazivlje –rječnik (ISO 1087) 1996, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
  5. Sager, J. (1990) A Practical Course in Terminology Processing, John Benjamins, Amsterdam

 

Dodatna literatura:

  1. Antia, B. E. (2000) Terminology and Language Planning, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  2. Kageura, K. (2002) The Dynamics of Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  3. Rey, A. (1995) Essays on Terminology, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins
  4. Temmerman, R. (2000) Towards New Ways of Terminology Description, Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins

5. Wright, S. E. and G.Budin (1997) Handbook of terminology management. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Co. 2 Volumes

6. Wüster, E., Introduction to the General Theory of Terminology and Terminological Lexicography, Springer, Vienna, 1979 (ili na njemačkom, francuskom ili španjolskom)

Naziv kolegija: Uvod u leksikografiju

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, doc.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski (engleski)

Trajanje: 1 semestar (1. i 3. semestar diplomskog studija)

Status: izborni za sve smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 2P

Ispit: usmeni

Ostalo: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/7187

Naziv kolegija: Uvod u istraživačke metode

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (7. semestar)

Status: obvezni za DHI, izborni za ostale smjerove na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan

Ispit: usmeni i pismenoistraživanje prema zadanoj temi

 

Sadržaj: Uvod u metodologiju istraživanja i njezinu primjenu u informacijskim znanostima. Kolegij je i teorijski i praktični, te treba upoznati studente i s tekućim istraživačkim projektima na odsjeku za informacijske znanosti, metodologijama koje se koriste i temama koje se istražuju. Nastavne teme: 1) Što je istraživanje: uvod u istraživačke metode; pregled kvantitativnih i kvalitativnih metoda; 2) Predmeti i ciljevi istraživanja; 3) Istraživačka etika; 4) Nacrt istraživanja; 5) Kvantitativne istraživačke metode; 6) Kvalitativne istraživačke metode; 7) Kvazi-kvalitativni pristupi; 8) Izrada nacrta istraživanja i prikaza istraživačkog problema (seminarski rad).

 

Ciljevi: a) razumjeti metode i važnost izvornih istraživanja; b) razumjeti kvantitativne i kvalitativne metodologije; c) shvatiti razlike i dosege pojedinih metoda kako bi se moglo odlučiti za njihovu ispravnu primjenu u pojedinim istraživanjima; d) osposobiti za oblikovanje nacrta istraživanja, definiranje problema, istraživačkih pitanja, i opis odgovarajućih metoda.

 

Literatura:

  1. Marušić, M., Petrovečki M., Petrak J., Marušić, A.: Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.
  2. How to Read an Engineering Research Paper original text by Bill Grisworld; modified by G. Murphy. http://www.cs.ubc.ca/~murphy/cpsc507/winter02/documents/reading-eval.htm
  3. On Creating Animated Presentations (12 stranica, PDF) Douglas E. Zongker and David H. Salesin. 2003 Symposium on Computer Animation. http://www.cs.ubc.ca/~van/ cpsc590/papers/Zongker.pdf
  4. Graphcut Textures: Image and Video Synthesis Using Graph Cuts Vivek Kwatra, Arno Schodl, Irfan Essa, Greg Turk, Aaron Bobick http://www.cc.gatech.edu/cpl/projects/ graphcuttextures/
  5. Planning a Scientific Presentation (8 stranica) by Jason Harrison; includes "How to give a bad talk" by David Patterson
  6. You and Your Research (16 stranica) Richard Hamming, 1986., http://zapata.seas.smu. edu/~gorsak/hamming.html
  7. The Task of the Referee (7 stranica) Alan J. Smith, 1990, IEEE, http://www. computer.org/tpami/freecontent/taskoftheferee.pdf
  8. Ke Wang, Liu Tang, Jiawei Han, Junqiang Liu: Top Down FP-Growth for Association Rule Mining. PAKDD 2002: 334-340
  9. Eamonn Keogh, K. Chakrabarti, S. Mehrotra and M. Pazzani. Locally adaptive dimensionality reduction for indexing large time series databases. ACM SIGMOD 2001: 151-162