Naziv kolegija: Nastava s primjenom računala
Nositelj: prof. dr. sc. Damir Boras
Izvođač: dr. sc.Sanja Kišiček, asistent
ECTS-bodovi: 4
Jezik: Hrvatski
Trajanje: jedan semestar, ljetni
Status: izborni kolegij; tip izbornosti C2
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat seminara, 1 sat vježbi (1p 1s 1v)
Uvjeti za upis kolegija: diplomski studij, nastavnički smjer
Cilj kolegija:
Kroz predavanja studenti će usvojiti teorijska načela računalno potpomognute nastave.
Kroz vježbe studenti će se osposobljavati za dizajniranje i strukturiranje nastavih materijala uporabom suvremene računalne tehnologije i sustava za upravljenje nastavnim sadržajima.
Kroz seminarske radove i timske projekte studenti odjedinjuju znanja stečena na studiju i informacijsku tehnologiju.
Sadržaj kolegija:
Definiranje pojma nastave s primjenom računala. Uvod u primjenu računalne tehnologije u nastavi. Učenje u na daljinu i u elektroničkoj okolini - prednosti i nedostaci, usporedba s klasičnim pristupom nastavi. Upravljanje nastavnim sadržajima i učenje u elektroničkoj okolini. Izrada e-kolegija na platformi Moodle 2.x. Napredna primjena Google aplikacija u obrazovanju. Izrada interaktivnih multimedijskih testova. Formatiranje teksta u MS Office Wordu. Prezentacija seminarskih radova.
Kompetencije: Osposobljenost za primjenu računalne tehnologije u nastavi; korištenje osnovnih alata za multimedijski prikaz sadržaja te izradu istih. Studenti će steći kompetencije upravljanja i administriranja nastavnim sadržajima na platformi Moodle, kao i kompetencije u naprednom korištenju Google Apps u obrazovanju.
Obavezna literatura:
1. Čukušić M., Jadrić, M. E-učenje: koncept i primjena.
2. Prezentacije i materijali s predavanja (http://omega.ffzg.hr/course/view.php?id=42)
Dopunska literatura:
1. Lauc, Tomislava; Matić, Sanja; Mikelić Preradović, Nives. Project of developing the multimedia software supporting teaching and learning of English vocabulary // 1. međunarodna znanstvena konferencija "The Future of Information Sciences : INFuture2007 – Digital Information and Heritage" : Proceedings / Seljan, Sanja ; Stančić, Hrvoje (ur.).
Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
2. Lauc, Tomislava; Matić, Sanja; Mikelić, Nives. Educational multimedia software for English language vocabulary // Proceedings of the 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences and Technologies : InSciT2006 ; Vol. I : Current Research in Information Sciences and Technologies Multidisciplinary approaches to global information systems / Vicente P. Guerrero-Bote (ur.).
Merida : Open Institute of Knowledge, 2006. 117-1
3. Materijali s radionice: Multimedij u osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi. Autori: Mikelić Preradović, Nives; Matić, Sanja. Odsjek za informacijske znanosti i Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2007. (dostupno kod predavača)
4. Alessi, Stephen M.; Trollip, Stanley R. Multimedia for learning : methods and development. 3rd ed. Alyn and Bacon, a Pearson Education Company, Needham Heights, Massachusetts, 2001.
Način polaganja ispita: Kroz seminarske radove, projekte, kolokvije i vježbe.
Naziv kolegija: Teorija prevođenja i primjene
Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (9.)
Status: izborni za studente jednopredmetnog i dvopredmetnog diplomskog studija informatike, istraživački smjer, izborni za ostale studije
Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi
Uvjeti: Teorija sintaksne analize i primjene
Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj
Uvod u teoriju prevođenja: prevođenje i semantika, sintaksno-upravljano prevođenje, konačni pretvarač, stogovni pretvarač. Jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, leksička struktura, sintaksna struktura, hijerarhijska struktura jezika, tipovi i strukture podataka. Prevodioci: vrste prevodilaca, faze prevođenja, jednoprolazno prevođenje. Leksička analiza: neizravna leksička analiza, izravna leksička analiza. Sintaksna analiza: rekurzivni spust, prepoznavač jezika sa svojstvima. Generiranje koda: interpretiranje, predprocesiranje. Interpretator jezika PL/0: jezik PL/0, leksička struktura, osnovna sintaksna struktura, prevođenje, interpretator. Jezik DDH: osnovne definicije, definicija semantike, izvođenje naredbi jezika DDH, varijable, naredbe za unos i ispis. Predprocesor jezika DDH: uvod, opis jezika DDH, izbor ciljnog jezika, struktura predprocesora, predprocesor.
Sadržaj vježbi
Vježbe slijede predavanja. Sva teorijska razmatranja i definicije upotpunjavaju se odgovarajućim primjerima. Svi se algoritmi implementiraju u jeziku Python.
Sadržaj seminara
Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja (interpretatora ili predprocesora) u jeziku Python, a za izabrani mini programski jezik. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.
Opće i specifične kompetencije
Student će dobiti temeljna znanja iz discipline formalnih jezika, posebno iz teorije leksičke i sintaksne analize jezika za programiranje te teorije prevođenja i bit će osposobljen da može samostalno definirati jezik i po potrebi projektirati odgovarajući prevodilac (interpretator ili predprocesor).
Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1) Definirati formalizme prevođenja formalnih jezika.
2) Opisati leksička, sintaksna i semantička svojstva programskog jezika.
3) Modelirati optimalan postupak leksičke analize jezika za programiranje.
4) Izabrati postupak parsiranja ili prepoznavanja optimalne složenosti za potrebe prevođenja programskog
jezika.
5) Oblikovati i realizirati vlastiti prevodilac (interpretator ili predprocesor) za potrebe krajnjih korisnika.
Način održavanja nastave
Obveze studenata i uvjeti
Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).
Način provjere znanja
Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:
Seminarski rad:
Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%
Obavezna literatura
Preporučena literatura
Aho, V. A.; Ullman, D. J.: The Theory of Parsing, Translation, and Compiling, vol. I: Parsing,
Prentice-Hall, 1972.
Naziv kolegija: Računarska lingvistika
Nastavnik: izv.prof. dr. sc. Kristina Kocijan
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (7. | 9.)
Status: obavezni za studente jednopredmetnog diplomskog studija informatike, istraživački smjer, izborni za ostale studije
Oblik nastave: 2 sata predavanja - 2 sata seminara
Ispit: pismeni i praktični
Sadržaj
Pregled naredbi, struktura podataka i standardnih modula alata za obradu prirodnih jezika - NooJ. Uvod u obradu prirodnih jezika: token, leksičke kategorije, rečenica, korpusi. Pretraživanje teksta: tekst kao lista riječi, tokenizacija, parovi riječi (bigrams), kolekcije. Pristupanje tekstualnim korpusima i leksički resursi. Semantičke mreže riječi. Komadanje (chunking) uz pomoć regularnih izraza. Prikaz osnovne sintaksne strukture prirodnog jezika beskontekstnom gramatikom. Sintaksna analiza rečenica prirodnog jezika: parsiranjem (rekurzivni spust) i prepoznavanjem (prepoznavač jezika sa svojstvima).
Sadržaj seminara
Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja u NooJ okruženju.
Opće i specifične kompetencije
Student će dobiti temeljna znanja iz discipline obrade prirodnih jezika i bit će osposobljen da može samostalno modelirati postupke leksičke i sintaksne analize prirodnih jezika. Također će znati koristiti alate za ekstrahiranje informacija iz tekstova rečenica napisanih u prirodnom jeziku.
Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1) Opisati leksička, sintaksna i semantička svojstva prirodnih jezika.
2) Modelirati beskontekstnu gramatiku osnovne strukture rečenica prirodnog jezika.
3) Izabrati postupak parsiranja ili prepoznavanja rečenica prirodnog jezika.
4) Oblikovati i realizirati vlastite algoritme za leksičku i sintaktsnu analizu tekstova rečenica napisanih u prirodnom jeziku.
Način održavanja nastave
Obveze studenata i uvjeti
Obvezno pohađanje nastave.
Način provjere znanja
Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:
Skala ocjena:
dovoljno (2) 60% - 69%
dobro (3) 70% - 79%
vrlo dobro (4) 80% - 89%
izvrsno (5) 90% - 100%
Obavezna literatura
Preporučena literatura
Seminarska literatura
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).