Naslovnica
  • Hrvatski državni arhiv (od 1.6.2020. nadalje prima studente na praksu)kontakt za praksu: gđa. Vlatka Lemić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. http://www.arhiv.hr
    - rad na obradi arhivskog gradiva
  • Leksikografski zavod Miroslav Krleža (trenutno ne prima studente na praksu) kontakt za praksu: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    - Digitalizacija izdanja Leksikografskog zavoda protočnim skenerima
    - Grafička obrada digitaliziranog gradiva (OCR, obrada slika itd.)
    - Priprema digitaliziranog i obrađenog gradiva za web
  • DAZ - Državni arhiv Zagreb, Opatička 29 (prima studente na praksu - 1 student u lipnju i dalje redovito od rujna 2020.)kontakt osoba u DAZ-u: gđa. Branka Molnar, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 01/4807-165
    - Upoznavanje arhiva kao informacijske institucije. Postupak arhivske obrade gradiva od identifikacije gradiva do izrade metapodataka.
    - Priprema materijala i postavljanje na web
    - Priprema izložbi
  • Hrvatski športski muzej, Praška 2 / II. kat, Zagreb (zbog oštećenja u potresu trenutno ne prima studente na praksu) Kontakt osoba: gđa. Đurđica Bojanić, v.d. ravnatelja, 01/4833-483, 098/409-327, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Prilikom javljanja mailom, pod cc. stavite i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).
  • - obrada arhivkoga gradiva
    - obrada knjižničnog fonda
  • Hrvatske ceste, arhiv, Vončinina 3, Zagreb, (trenutno ne prima studente na praksu)
    kontakt za praksu - voditelj centralnog arhiva g. Davor Bašić, prof.inf.-arhiv. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., 01/4722-430.
    Prilikom javljanja mailom, pod cc. stavite i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje)
    - uvodno - pomoćni arhivski poslovi
    - popisivanje gradiva u sustav za upravljanje dokumentima (EMC Documentum)
    - skeniranje jednostavnijeg gradiva (ugovori ili zemljopisne karte)
  • KRAŠ, Ravnice 48, Zagreb, (prima studente na praksu od 15.6.2020., maksimalno dvije osobe istovremeno) kontakt osoba za praksu Draženko Kovač, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Prilikom javljanja mailom, pod cc. stavite i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje)
    1. Digitalizacija dokumentacije (priprema dokumentacije za digitalizaciju, skeniranje, pregled mikrografske opreme, indeksiranje, validacija podataka)
    2. Fizička pohrana dokumentacije (tehnologija barkodiranja, tehnologija rukovanja sadržajem građe, tehnologija smještaja građe)
    3. Izrada elaborata stanja arhivskog gradiva i arhiva (izrada elaborata, izrada fotoelaborata, popis gradiva)
  • Institut za povijest umjetnosti (IPU), Ulica grada Vukovara 68, Zagreb (od 21.5.2020. nadalje prima studente na praksu), kontakt za praksu: gđa. Lina Šojat, voditeljica knjižnice, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom javljanja mailom, pod cc. stavite i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje)
    1. Digitalizacija dokumentacije (priprema dokumentacije za digitalizaciju, skeniranje, indeksiranje, validacija podataka)
    2. Fizička pohrana dokumentacije (tehnologija rukovanja sadržajem gradiva, tehnologija smještaja gradiva)
    3. Izrada obavijesnih pomagala i elaborata stanja arhivskog gradiva i arhiva

Studenti arhivistike mogu predložiti odrađivanje prakse i u nekom državnom arhivu koji nije naveden na ovome popisu (za popis državnih arhiva vidi: https://had-info.hr/arhivi-u-hrvatskoj), ali u tom slućaju je potrebno provjeriti može li predloženi državni arhiv primiti studente na praksu. U tom slućaju, radi daljnje koordinacije, najprije kontaktirajte prof. dr. sc. Hrvoja Stančića (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).


Studenti diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo koji trebaju odraditi praksu u knjižnici moraju se javiti prof. dr. Ani Barbarić.

Knjižnice u kojima se odrađuje praksa su:

- Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
- Knjižnice grada Zagreba,

- Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- Hrvatska knjižnica za slijepe.

 

Naziv kolegija: Časopisi i znanstvena komunikacija

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Izvođač kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Status kolegija: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

ECTS bodovi: 3

Oblik nastave: jedan sat predavanja i jedan sat seminara

 

Ciljevi kolegija:

- upoznavanje s osnovnim pojmovima
- prepoznavanje znanstvenih časopisa i članaka
- upoznavanje s procesom objavljivanja znanstvenih radova
- pisanje znanstvenog rada - struktura, načini citiranja
- upoznavanje sa sadržajem uputa autorima i recenzentima
- pisanje recenzije znanstvenog rada (kategorizacija članaka)
- analiza otvoreno dostupnih znanstvenih radova (način pristupa, kontrola kvalitete, citiranost)
- upoznavanje s autorskopravnim odredbama vezanim uz objavljivanje znanstvenih radova (ugovori, licence...)

 

Studentske obveze:

- redovito pohađanje predavanja i seminara
- seminarski rad
- redovito pisanje zadaća
- korištenje sustava učenja na daljinu (testovi za samoprovjeru, rječnik pojmova...)
- kolokvij

 

Ispit: pismeni

 

Sadržaj e-kolegija:

- prezentacije s predavanja
- prezentacije sa seminara
- forum
- mogućnost konzultacija putem chata
- izrada rječnika pojmova s mogućnošću komentiranja (grupni rad)
- predaja zadaća
- pisanje kolokvija
- testovi za samoprovjeru
- poveznice na vanjske izvore

 

Raspored rada:

1. predavanje: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta (lektura i korektura). Seminar: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta na primjeru, analiza pogrešaka i načina ispravljanja

2. predavanje: definicije osnovnih pojmova vezanih uz znanstvenu komunikaciju, povijest znanstvene komunikacije. Seminar: analiza tiskanih znanstvenih časopisa

3. predavanje: hijerarhija znanstvenih časopisa, recenzija kao način kontrole kvalitete. Seminar: analiza elektroničkih znanstvenih časopisa

4. predavanje: postupak objavljivanja znanstvenog rada, upute autorima i recenzentima, dijelovi recenzentskog obrasca. Seminar: recenzija u tiskanoj sredini, načini provođenja

5. predavanje: struktura znanstvenog časopisa, struktura znanstvenog članka. Seminar: rasprava o pravilima i uputama za uređivanje znanstvenih časopisa

6. predavanje: troškovi izdavanja znanstvenih časopisa. Seminar: analiza troškova na temelju podataka u znanstvenim publikacijama

7. predavanje: kolokvij. Seminar: analiza interakcije na sustavu za učenje na daljinu

8. predavanje: recenzija u elektroničkoj sredini. Seminar: rasprava o načinima recenzije u elektroničkoj sredini, prednosti i nedostaci.

9. predavanje: identifikacijske oznake u tiskanim znanstvenim publikacijama. Seminar: identifikacijske oznake u elektroničkim znanstvenim publikacijama (usporedba s tiskanim)

10. predavanje: bibliometrija, Journal Citation Reports, faktori utjecaja. Seminar: faktor utjecaja i faktor brzine citiranja kao način mjerenja utjecaja znanstvenih radova - izračun, prednosti i nedostaci.

11. predavanje: modeli financiranja i nastanak krize znanstvenih časopisa. Seminar: analiza modela financiranja časopisa u tiskanoj i elektroničkoj sredini

12. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama (načini ostvarivanja). Seminar: analiza otvoreno dostupnih repozitorija i časopisa

13. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama u Hrvatskoj i svijetu. Seminar: analiza baza podataka o otvoreno dostupnim čaopisima i repozitorijima, usporedba raznih zemalja

14. predavanje: autorsko pravo i znanstvena komunikacija. Seminar: analiza licenci (Creative Commons) i izjava raznih udruga (IFLA) o autorskom pravu u elektroničkoj sredini

 

Obavezna literatura:

Harnad, S. Scholarly skywriting and the prepublication continuum of scientific inquiry. http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad90.skywriting.html
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access in Croatia : a study of authors' perceptions // INFuture2009 / Stančić, Hrvoje et al. (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Universtiy of Zagreb, 2009. Str. 169-176.
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access to scientific information in Croatia : increasing research impact of a scientifically peripheral country. Saarbrücken : Lambert Academic Publishing, 2011., dostupno i na http://darhiv.ffzg.hr/1397/
Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009., str. 93-110 i str. 131-134.
IFLA position on copyright in the digital environment. http://www.ifla.org/V/press/copydig.htm
Odlyzko, A. The economics of electronic journals. http://www.press.umich.edu/jep/04-01/odlyzko.html
Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. // Liječnički vjesnik. 123(2001).
Šercar, T. Komunikacijska filozofija znanstvenih časopisa. Zagreb : Globus, 1988.
Upute za uređivanje i oblikovanje časopisa. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5466
Zakon o autorskom pravu. //Narodne novine 167(2003), čl. 1-21.


Izborna literatura:

Ginsparg, P. Creating a global knowledge network.http://arxiv.org.blurb/pg01unesco.html
Harnad, S. Implementing peer review on the Net: scientific quality control in scholarly electronic journals. http://www.cogsci.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad96.peer. review.html
Kling, R.; Spector, L.; McKim, G.The guild model.//The journal of electronic publishing 8,1(2002)
Kronick, D. Anonymity and identity : editorial policy in the early scientific journal. // The literary quarterly 58(1988), 221-237.
Kronick, D. A. A history of scientific and technical periodicals. 2nd ed. Metuchen, N. J. : The Scarecrow Press, 1976.
McKiernan, G. Open access and retrieval : liberating the scholarly literature. //E-serials collection management : transitions, trends, and technicalities. // New York : The Haworth Press, 2004. Str. 197-220.

Opis kolegija dostupan u ECTS paketu (https://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/594)

Naziv kolegija: Narodne knjižnice

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 6

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

 

 

Ishodi učenja na razini programa: Studenti će razumjeti ulogu i zadaće koje narodna knjižnica obavlja u lokalnoj zajednici i društvu općenito i steći će vještine prepoznavanja valjanih i ciljanih argumenata za razgovor s osnivačem knjižnice, ali i vještine komuniciranja s korisnicima. U tom se smislu ishodi učenja nadovezuju na ishode svih drugih predmeta u programu kojima se informacijske znanosti vežu uz obavljanje specifične djelatnosti u pojedinoj vrsti informacijske ustanove.

 

Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će razumjeti razloge osnivanja posebne vrste knjižnica namijenjenih cjelokupnom stanovništvu lokalne zajednice, moći će prepoznati valjane argumente koje trebaju upotrijebiti u razgovoru s osnivačem, znati će vrednovati postignuća knjižnice primjenom odgovarajućih kriterija i moći će procijeniti njezinu uspješnost. Naučit će kako komunicirati s korisnicima putem dokumenata koje knjižnica mora sastaviti da bi mogla neometano djelovati.

Sadržaj: Nastanak narodnih knjižnica kao lokalnih ustanova financiranih iz javnih sredstava. Knjižnice kao društvene ustanove. Uloga i mjesto knjižnica u kulturnim politikama i nacionalnim strategijama razvitka. Položaj knjižnice u lancu knjige. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ilirske čitaonice. Pokret za osnivanje pučkih knjižnica početkom XX. st. Uvođenje zakonodavstva za knjižnice i razvitak narodnih knjižnica u drugoj polovici XX. st. Međunarodni dokumenti UNESCO-a, IFLA, Vijeća Europe i EBLIDA-e o knjižnicama. Zadaće narodne knjižnice: informacijska, obrazovna i kulturna. Narodna knjižnica kao mjesto javnog pristupa internetu. Knjižnica kao forum. Slobodan pristup informacijama kao uvjet za ostvarenje slobode govora. Slobodan pristup informacijama i zakonsko uređenje prava na pristup informacijama. Knjižnično zakonodavstvo u Hrvatskoj. Planiranje razvitka knjižnice. Izjava o poslanju kao osnovni dokument knjižnice u kojemu se spajaju međunarodno prihvaćena načela i briga za specifične potrebe lokalnog stanovništva. Odabir i nabava. Smjernice za nabavu kao dokument kojim knjižnica komunicira s korisnicima. Kvantitativni i kvalitativni standardi. Narodna knjižnica kao središte pohrane lokalne povijesti i kulture. Lokalna kulturna baština. Zavičajna zbirka, definiranje opsega, uređenje, prikupljanje građe, oglašavanje i promicanje zbirke, mogućnosti osiguranja pristupa. Komuniciranje i suradnja s korisnicima. Suradnja u organiziranju programa s drugim srodnim ustanovama u lokalnoj zajednici. Projekti digitalizacije lokalne baštine. Kriteriji za odabir građe. Rješavanje autorskih prava i uspostava registra digitalizirane građe. Knjižnične službe i usluge. Redovite usluge i posebni programi. Pronalaženje izvora financiranja, identificiranje potencijalnih sponzora, marketing i oglašavanje. Knjižničarsko osoblje. Profesionalna etika. Odnos s korisnicima, odnos prema građi i prema kolegama. Stručno društvo. Knjižničar kao poučavatelj. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Timski rad i individualna inicijativa. Volonteri u knjižnici. Knjižnica kao poticatelj e-demokracije. Službene publikacije i informacijski izvori u knjižnici. Pomoć korisnicima u kontaktima s tijelima državne i lokalne uprave. Knjižnice i društvena inkluzija. Usluge i službe za invalidne osobe – "knjižnice koje mijenjaju život". Usluge i službe za isključene (zatvorenici, bolesnici, osobe u domovima za stare i nemoćne). Usluge i službe za manjinske skupine. Službe i usluge za djecu i mladež. Posebni programi za djecu i mladež. Poticanje čitanja i programi čitanja. Suradnja sa školskim knjižnicama. Knjige za djecu. Zaštita djece od štetnih sadržaja. Posebni programi: izložbe, koncerti, tribine, popularizacija znanosti. Knjižnica i društvene mreže. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Sadržaji koje stvaraju korisnici i sadržaji koje stvara knjižnica. Autorsko pravo na sadržajima koje stvaraju korisnici.

 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

Literatura

Obvezna

  1. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
    1. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 105-107.
    2. Dopuna IFLA-inog Manifesta. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 118-119.
  2. Smjernice za pokretne knjižnice / prerađeno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. 1. hrvatsko izd., (prema 2. prerađenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
  3. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. 1. hrvatsko izd. prema 3. izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
  4. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
  5. Smjernice za knjižnične usluge za djecu : knjižnične usluge za djecu – važnije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za djecu i mladež. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
  6. Smjernice za knjižnične usluge za mladež : prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mladež / priređivači Pat Muller i Ivan Chew. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež : uvod za knjižničare / priredio Ivan Chew. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  7. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj / sastavila radna skupina pod predsjedavanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  8. Council of Europe/EBLIDA Guidelines for library legislation in Europe. Dostupno na: www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/resources/DECS_CULT_POL_book(2000)1_EN.pdf
  9. Jones, B. M. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago : ALA, 1999.

Izborna

  1. Gorman, M. Postojana knjižnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.
  2. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda. 2009. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/kiis.htm
  3. Horvat, A. Knjižnice između javnosti i privatnosti. // Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 11-89.
  4. Pateman, J.; Vincent, J. Public libraries and social justice. Farnham, Surrey : Ashgate, 2010.
  5. Samek, T. Librarianship and human rights : a twenty-first century guide. Oxford : Chandos Publishing, 2007.

 

 

Naziv kolegija: Knjiga i čitanje

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 3

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

 

Sadržaj: 

Postindustrijsko društvo – informacijsko društvo, društvena uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije. Usmena komunikacija, pismena komunikacija, online komunikacija. Pojam pismenosti. Čitanje kao društveni fenomen. Pojam čitanja, povijest čitanja i struktura čitatelja. Poticanje pismenosti i stjecanje čitateljskih navika. Pismenost u informacijskom društvu. Funkcionalna nepismenost i informacijska nepismenost. Budućnost čitanja u informacijskom društvu – papirna knjiga vs. elektronička knjiga. Dostupnost knjige u pojedinim društvenim slojevima. Ekonomski vidovi uporabe knjige. Cijena knjige. Knjiga kao predmet, funkcionalna knjiga i literarna knjiga. Bibliofilija i bibliomanija. Pojam cenzure. Povijest cenzure. Uništavanje knjiga.

 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

 

Obvezna literatura

  1. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
  2. Grosman, M. U obranu čitanja : čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb : Algoritam, 2010.
  3. Levinson, P. Digitalni McLuhan. Zagreb : Izvori, 2001.
  4. MacLuhan, M. Gutenbergova galaksija. Beograd : Nolit, 1973.
  5. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb : Prometej, 2001.
  6. Peti-Stantić, Anita. Čitanjem do (spo)razumijevanja : od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zagreb : Ljevak, 2019.
  7. Plevnik, D. Fortuna čitanja. Osijek : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2006.
  8. Sabolović-Krajina, D. Neki aspekti čitalačke kulture mladih. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 32 (1989), str. 71-94.
  9. Stipčević, A. Cenzura u knjižnicama. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1992.
  10. Stipčević, A. Obavezni primjerak između kulture i cenzure. // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje. 1(1997), str. 9-16.
  11. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : “Benja”, 2000.
  12. Turčinec, Z. Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43 (2000), str. 79-90.

Izborna literatura:

  1. Castells, M. Informacijsko doba : ekonomija, društvo, kultura. Zagreb : Golden marketing, 2000-2003. Sv. 1 : Uspon umreženog društva. 2000. Sv. 2 : Moć identiteta. 2002. Sv. 3 : Kraj tisućljeća. 2003.
  2. Coetzee, J. M. Giving offense : essays on censorship. Chicago ; London : The University of Chicago Press, 1996.
  3. Grbelja, J. Cenzura u hrvatskom novinstvu : 1945.-1990. Zagreb : Jurčić, 1998.
  4. Horrocks, C. Marshall McLuhan i virtualnost. Zagreb : Jesenski i Turk, 2001.
  5. Knjiga kao simbol. // Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje / Ernst Robert Curtius. Zagreb : Naprijed, 1998. Str. 322-376.
  6. Sabolović-Krajina, D. Čitalački interesi tinejđera. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 36 (1993), str. 59-66.
  7. Stipčević, A. Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija. // Informacijske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1993. Str. 131-138.
  8. Stipčević, A. Kako izbjeći cenzora. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 1997.
  9. Stipčević, A. O savršenom cenzoru iliti Priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1994.