Studenti arhivistike mogu predložiti odrađivanje prakse i u nekom državnom arhivu koji nije naveden na ovome popisu (za popis državnih arhiva vidi: https://had-info.hr/arhivi-u-hrvatskoj), ali u tom slućaju je potrebno provjeriti može li predloženi državni arhiv primiti studente na praksu. U tom slućaju, radi daljnje koordinacije, najprije kontaktirajte prof. dr. sc. Hrvoja Stančića (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).
Studenti diplomskog studija informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo koji trebaju odraditi praksu u knjižnici moraju se javiti prof. dr. Ani Barbarić.
Knjižnice u kojima se odrađuje praksa su:
- Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
- Knjižnice grada Zagreba,
- Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
- Hrvatska knjižnica za slijepe.
Naziv kolegija: Časopisi i znanstvena komunikacija
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Izvođač kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Status kolegija: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija
ECTS bodovi: 3
Oblik nastave: jedan sat predavanja i jedan sat seminara
Ciljevi kolegija:
- upoznavanje s osnovnim pojmovima
- prepoznavanje znanstvenih časopisa i članaka
- upoznavanje s procesom objavljivanja znanstvenih radova
- pisanje znanstvenog rada - struktura, načini citiranja
- upoznavanje sa sadržajem uputa autorima i recenzentima
- pisanje recenzije znanstvenog rada (kategorizacija članaka)
- analiza otvoreno dostupnih znanstvenih radova (način pristupa, kontrola kvalitete, citiranost)
- upoznavanje s autorskopravnim odredbama vezanim uz objavljivanje znanstvenih radova (ugovori, licence...)
Studentske obveze:
Ispit: pismeni
Sadržaj e-kolegija:
Raspored rada:
1. predavanje: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta (lektura i korektura). Seminar: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta na primjeru, analiza pogrešaka i načina ispravljanja
2. predavanje: definicije osnovnih pojmova vezanih uz znanstvenu komunikaciju, povijest znanstvene komunikacije. Seminar: analiza tiskanih znanstvenih časopisa
3. predavanje: hijerarhija znanstvenih časopisa, recenzija kao način kontrole kvalitete. Seminar: analiza elektroničkih znanstvenih časopisa
4. predavanje: postupak objavljivanja znanstvenog rada, upute autorima i recenzentima, dijelovi recenzentskog obrasca. Seminar: recenzija u tiskanoj sredini, načini provođenja
5. predavanje: struktura znanstvenog časopisa, struktura znanstvenog članka. Seminar: rasprava o pravilima i uputama za uređivanje znanstvenih časopisa
6. predavanje: troškovi izdavanja znanstvenih časopisa. Seminar: analiza troškova na temelju podataka u znanstvenim publikacijama
7. predavanje: kolokvij. Seminar: analiza interakcije na sustavu za učenje na daljinu
8. predavanje: recenzija u elektroničkoj sredini. Seminar: rasprava o načinima recenzije u elektroničkoj sredini, prednosti i nedostaci.
9. predavanje: identifikacijske oznake u tiskanim znanstvenim publikacijama. Seminar: identifikacijske oznake u elektroničkim znanstvenim publikacijama (usporedba s tiskanim)
10. predavanje: bibliometrija, Journal Citation Reports, faktori utjecaja. Seminar: faktor utjecaja i faktor brzine citiranja kao način mjerenja utjecaja znanstvenih radova - izračun, prednosti i nedostaci.
11. predavanje: modeli financiranja i nastanak krize znanstvenih časopisa. Seminar: analiza modela financiranja časopisa u tiskanoj i elektroničkoj sredini
12. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama (načini ostvarivanja). Seminar: analiza otvoreno dostupnih repozitorija i časopisa
13. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama u Hrvatskoj i svijetu. Seminar: analiza baza podataka o otvoreno dostupnim čaopisima i repozitorijima, usporedba raznih zemalja
14. predavanje: autorsko pravo i znanstvena komunikacija. Seminar: analiza licenci (Creative Commons) i izjava raznih udruga (IFLA) o autorskom pravu u elektroničkoj sredini
Obavezna literatura:
Harnad, S. Scholarly skywriting and the prepublication continuum of scientific inquiry. http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad90.skywriting.html
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access in Croatia : a study of authors' perceptions // INFuture2009 / Stančić, Hrvoje et al. (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Universtiy of Zagreb, 2009. Str. 169-176.
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access to scientific information in Croatia : increasing research impact of a scientifically peripheral country. Saarbrücken : Lambert Academic Publishing, 2011., dostupno i na http://darhiv.ffzg.hr/1397/
Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009., str. 93-110 i str. 131-134.
IFLA position on copyright in the digital environment. http://www.ifla.org/V/press/copydig.htm
Odlyzko, A. The economics of electronic journals. http://www.press.umich.edu/jep/04-01/odlyzko.html
Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. // Liječnički vjesnik. 123(2001).
Šercar, T. Komunikacijska filozofija znanstvenih časopisa. Zagreb : Globus, 1988.
Upute za uređivanje i oblikovanje časopisa. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5466
Zakon o autorskom pravu. //Narodne novine 167(2003), čl. 1-21.
Izborna literatura:
Ginsparg, P. Creating a global knowledge network.http://arxiv.org.blurb/pg01unesco.html
Harnad, S. Implementing peer review on the Net: scientific quality control in scholarly electronic journals. http://www.cogsci.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad96.peer. review.html
Kling, R.; Spector, L.; McKim, G.The guild model.//The journal of electronic publishing 8,1(2002)
Kronick, D. Anonymity and identity : editorial policy in the early scientific journal. // The literary quarterly 58(1988), 221-237.
Kronick, D. A. A history of scientific and technical periodicals. 2nd ed. Metuchen, N. J. : The Scarecrow Press, 1976.
McKiernan, G. Open access and retrieval : liberating the scholarly literature. //E-serials collection management : transitions, trends, and technicalities. // New York : The Haworth Press, 2004. Str. 197-220.
Opis kolegija dostupan u ECTS paketu (https://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/594)
Naziv kolegija: Narodne knjižnice
Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.
Status kolegija: izborni
Broj ECTS-bodova: 6
Jezik: hrvatski
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema
Ishodi učenja na razini programa: Studenti će razumjeti ulogu i zadaće koje narodna knjižnica obavlja u lokalnoj zajednici i društvu općenito i steći će vještine prepoznavanja valjanih i ciljanih argumenata za razgovor s osnivačem knjižnice, ali i vještine komuniciranja s korisnicima. U tom se smislu ishodi učenja nadovezuju na ishode svih drugih predmeta u programu kojima se informacijske znanosti vežu uz obavljanje specifične djelatnosti u pojedinoj vrsti informacijske ustanove.
Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će razumjeti razloge osnivanja posebne vrste knjižnica namijenjenih cjelokupnom stanovništvu lokalne zajednice, moći će prepoznati valjane argumente koje trebaju upotrijebiti u razgovoru s osnivačem, znati će vrednovati postignuća knjižnice primjenom odgovarajućih kriterija i moći će procijeniti njezinu uspješnost. Naučit će kako komunicirati s korisnicima putem dokumenata koje knjižnica mora sastaviti da bi mogla neometano djelovati.
Sadržaj: Nastanak narodnih knjižnica kao lokalnih ustanova financiranih iz javnih sredstava. Knjižnice kao društvene ustanove. Uloga i mjesto knjižnica u kulturnim politikama i nacionalnim strategijama razvitka. Položaj knjižnice u lancu knjige. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ilirske čitaonice. Pokret za osnivanje pučkih knjižnica početkom XX. st. Uvođenje zakonodavstva za knjižnice i razvitak narodnih knjižnica u drugoj polovici XX. st. Međunarodni dokumenti UNESCO-a, IFLA, Vijeća Europe i EBLIDA-e o knjižnicama. Zadaće narodne knjižnice: informacijska, obrazovna i kulturna. Narodna knjižnica kao mjesto javnog pristupa internetu. Knjižnica kao forum. Slobodan pristup informacijama kao uvjet za ostvarenje slobode govora. Slobodan pristup informacijama i zakonsko uređenje prava na pristup informacijama. Knjižnično zakonodavstvo u Hrvatskoj. Planiranje razvitka knjižnice. Izjava o poslanju kao osnovni dokument knjižnice u kojemu se spajaju međunarodno prihvaćena načela i briga za specifične potrebe lokalnog stanovništva. Odabir i nabava. Smjernice za nabavu kao dokument kojim knjižnica komunicira s korisnicima. Kvantitativni i kvalitativni standardi. Narodna knjižnica kao središte pohrane lokalne povijesti i kulture. Lokalna kulturna baština. Zavičajna zbirka, definiranje opsega, uređenje, prikupljanje građe, oglašavanje i promicanje zbirke, mogućnosti osiguranja pristupa. Komuniciranje i suradnja s korisnicima. Suradnja u organiziranju programa s drugim srodnim ustanovama u lokalnoj zajednici. Projekti digitalizacije lokalne baštine. Kriteriji za odabir građe. Rješavanje autorskih prava i uspostava registra digitalizirane građe. Knjižnične službe i usluge. Redovite usluge i posebni programi. Pronalaženje izvora financiranja, identificiranje potencijalnih sponzora, marketing i oglašavanje. Knjižničarsko osoblje. Profesionalna etika. Odnos s korisnicima, odnos prema građi i prema kolegama. Stručno društvo. Knjižničar kao poučavatelj. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Timski rad i individualna inicijativa. Volonteri u knjižnici. Knjižnica kao poticatelj e-demokracije. Službene publikacije i informacijski izvori u knjižnici. Pomoć korisnicima u kontaktima s tijelima državne i lokalne uprave. Knjižnice i društvena inkluzija. Usluge i službe za invalidne osobe – "knjižnice koje mijenjaju život". Usluge i službe za isključene (zatvorenici, bolesnici, osobe u domovima za stare i nemoćne). Usluge i službe za manjinske skupine. Službe i usluge za djecu i mladež. Posebni programi za djecu i mladež. Poticanje čitanja i programi čitanja. Suradnja sa školskim knjižnicama. Knjige za djecu. Zaštita djece od štetnih sadržaja. Posebni programi: izložbe, koncerti, tribine, popularizacija znanosti. Knjižnica i društvene mreže. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Sadržaji koje stvaraju korisnici i sadržaji koje stvara knjižnica. Autorsko pravo na sadržajima koje stvaraju korisnici.
Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad
Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa
Literatura
Obvezna
Izborna
Naziv kolegija: Knjiga i čitanje
Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.
Status kolegija: izborni
Broj ECTS-bodova: 3
Jezik: hrvatski
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema
Sadržaj:
Postindustrijsko društvo – informacijsko društvo, društvena uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije. Usmena komunikacija, pismena komunikacija, online komunikacija. Pojam pismenosti. Čitanje kao društveni fenomen. Pojam čitanja, povijest čitanja i struktura čitatelja. Poticanje pismenosti i stjecanje čitateljskih navika. Pismenost u informacijskom društvu. Funkcionalna nepismenost i informacijska nepismenost. Budućnost čitanja u informacijskom društvu – papirna knjiga vs. elektronička knjiga. Dostupnost knjige u pojedinim društvenim slojevima. Ekonomski vidovi uporabe knjige. Cijena knjige. Knjiga kao predmet, funkcionalna knjiga i literarna knjiga. Bibliofilija i bibliomanija. Pojam cenzure. Povijest cenzure. Uništavanje knjiga.
Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad
Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa
Obvezna literatura
Izborna literatura:
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).