Nastava - diplomski studij

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 30 Ožujak 2015

Naziv kolegija: Časopisi i znanstvena komunikacija

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Izvođač kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Status kolegija: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

ECTS bodovi: 3

Oblik nastave: jedan sat predavanja i jedan sat seminara

Ciljevi kolegija:

- upoznavanje s osnovnim pojmovima
- prepoznavanje znanstvenih časopisa i članaka
- upoznavanje s procesom objavljivanja znanstvenih radova
- pisanje znanstvenog rada - struktura, načini citiranja
- upoznavanje sa sadržajem uputa autorima i recenzentima
- pisanje recenzije znanstvenog rada (kategorizacija članaka)
- analiza otvoreno dostupnih znanstvenih radova (način pristupa, kontrola kvalitete, citiranost)
- upoznavanje s autorskopravnim odredbama vezanim uz objavljivanje znanstvenih radova (ugovori, licence...)

Studentske obveze:

- redovito pohađanje predavanja i seminara

- seminarski rad

- redovito pisanje zadaća

- korištenje sustava učenja na daljinu (testovi za samoprovjeru, rječnik pojmova...)

- kolokvij

Ispit: pismeni

Sadržaj e-kolegija:

- prezentacije s predavanja

- prezentacije sa seminara

- forum

- mogućnost konzultacija putem chata

- izrada rječnika pojmova s mogućnošću komentiranja (grupni rad)

- predaja zadaća

- pisanje kolokvija

- testovi za samoprovjeru

- poveznice na vanjske izvore

Raspored rada:

1. predavanje: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta (lektura i korektura). Seminar: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta na primjeru, analiza pogrešaka i načina ispravljanja

2. predavanje: definicije osnovnih pojmova vezanih uz znanstvenu komunikaciju, povijest znanstvene komunikacije. Seminar: analiza tiskanih znanstvenih časopisa

3. predavanje: hijerarhija znanstvenih časopisa, recenzija kao način kontrole kvalitete. Seminar: analiza elektroničkih znanstvenih časopisa

4. predavanje: postupak objavljivanja znanstvenog rada, upute autorima i recenzentima, dijelovi recenzentskog obrasca. Seminar: recenzija u tiskanoj sredini, načini provođenja

5. predavanje: struktura znanstvenog časopisa, struktura znanstvenog članka. Seminar: rasprava o pravilima i uputama za uređivanje znanstvenih časopisa

6. predavanje: troškovi izdavanja znanstvenih časopisa. Seminar: analiza troškova na temelju podataka u znanstvenim publikacijama

7. predavanje: kolokvij. Seminar: analiza interakcije na sustavu za učenje na daljinu

8. predavanje: recenzija u elektroničkoj sredini. Seminar: rasprava o načinima recenzije u elektroničkoj sredini, prednosti i nedostaci.

9. predavanje: identifikacijske oznake u tiskanim znanstvenim publikacijama. Seminar: identifikacijske oznake u elektroničkim znanstvenim publikacijama (usporedba s tiskanim)

10. predavanje: bibliometrija, Journal Citation Reports, faktori utjecaja. Seminar: faktor utjecaja i faktor brzine citiranja kao način mjerenja utjecaja znanstvenih radova - izračun, prednosti i nedostaci.

11. predavanje: modeli financiranja i nastanak krize znanstvenih časopisa. Seminar: analiza modela financiranja časopisa u tiskanoj i elektroničkoj sredini

12. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama (načini ostvarivanja). Seminar: analiza otvoreno dostupnih repozitorija i časopisa

13. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama u Hrvatskoj i svijetu. Seminar: analiza baza podataka o otvoreno dostupnim čaopisima i repozitorijima, usporedba raznih zemalja

14. predavanje: autorsko pravo i znanstvena komunikacija. Seminar: analiza licenci (Creative Commons) i izjava raznih udruga (IFLA) o autorskom pravu u elektroničkoj sredini

Obavezna literatura:

Harnad, S. Scholarly skywriting and the prepublication continuum of scientific inquiry. http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad90.skywriting.html
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access in Croatia : a study of authors' perceptions // INFuture2009 / Stančić, Hrvoje et al. (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Universtiy of Zagreb, 2009. Str. 169-176.
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access to scientific information in Croatia : increasing research impact of a scientifically peripheral country. Saarbrücken : Lambert Academic Publishing, 2011., dostupno i na http://darhiv.ffzg.hr/1397/
Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009., str. 93-110 i str. 131-134.
IFLA position on copyright in the digital environment. http://www.ifla.org/V/press/copydig.htm
Odlyzko, A. The economics of electronic journals. http://www.press.umich.edu/jep/04-01/odlyzko.html
Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. // Liječnički vjesnik. 123(2001).
Šercar, T. Komunikacijska filozofija znanstvenih časopisa. Zagreb : Globus, 1988.
Upute za uređivanje i oblikovanje časopisa. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5466
Zakon o autorskom pravu. //Narodne novine 167(2003), čl. 1-21.

Izborna literatura:

Ginsparg, P. Creating a global knowledge network.http://arxiv.org.blurb/pg01unesco.html
Harnad, S. Implementing peer review on the Net: scientific quality control in scholarly electronic journals. http://www.cogsci.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad96.peer. review.html
Kling, R.; Spector, L.; McKim, G.The guild model.//The journal of electronic publishing 8,1(2002)
Kronick, D. Anonymity and identity : editorial policy in the early scientific journal. // The literary quarterly 58(1988), 221-237.
Kronick, D. A. A history of scientific and technical periodicals. 2nd ed. Metuchen, N. J. : The Scarecrow Press, 1976.
McKiernan, G. Open access and retrieval : liberating the scholarly literature. //E-serials collection management : transitions, trends, and technicalities. // New York : The Haworth Press, 2004. Str. 197-220.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Veljača 2024

Opis kolegija dostupan u ECTS paketu (https://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/594)

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 18 Srpanj 2015

Naziv kolegija: Narodne knjižnice

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 6

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

Ishodi učenja na razini programa: Studenti će razumjeti ulogu i zadaće koje narodna knjižnica obavlja u lokalnoj zajednici i društvu općenito i steći će vještine prepoznavanja valjanih i ciljanih argumenata za razgovor s osnivačem knjižnice, ali i vještine komuniciranja s korisnicima. U tom se smislu ishodi učenja nadovezuju na ishode svih drugih predmeta u programu kojima se informacijske znanosti vežu uz obavljanje specifične djelatnosti u pojedinoj vrsti informacijske ustanove.

Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će razumjeti razloge osnivanja posebne vrste knjižnica namijenjenih cjelokupnom stanovništvu lokalne zajednice, moći će prepoznati valjane argumente koje trebaju upotrijebiti u razgovoru s osnivačem, znati će vrednovati postignuća knjižnice primjenom odgovarajućih kriterija i moći će procijeniti njezinu uspješnost. Naučit će kako komunicirati s korisnicima putem dokumenata koje knjižnica mora sastaviti da bi mogla neometano djelovati.

Sadržaj: Nastanak narodnih knjižnica kao lokalnih ustanova financiranih iz javnih sredstava. Knjižnice kao društvene ustanove. Uloga i mjesto knjižnica u kulturnim politikama i nacionalnim strategijama razvitka. Položaj knjižnice u lancu knjige. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ilirske čitaonice. Pokret za osnivanje pučkih knjižnica početkom XX. st. Uvođenje zakonodavstva za knjižnice i razvitak narodnih knjižnica u drugoj polovici XX. st. Međunarodni dokumenti UNESCO-a, IFLA, Vijeća Europe i EBLIDA-e o knjižnicama. Zadaće narodne knjižnice: informacijska, obrazovna i kulturna. Narodna knjižnica kao mjesto javnog pristupa internetu. Knjižnica kao forum. Slobodan pristup informacijama kao uvjet za ostvarenje slobode govora. Slobodan pristup informacijama i zakonsko uređenje prava na pristup informacijama. Knjižnično zakonodavstvo u Hrvatskoj. Planiranje razvitka knjižnice. Izjava o poslanju kao osnovni dokument knjižnice u kojemu se spajaju međunarodno prihvaćena načela i briga za specifične potrebe lokalnog stanovništva. Odabir i nabava. Smjernice za nabavu kao dokument kojim knjižnica komunicira s korisnicima. Kvantitativni i kvalitativni standardi. Narodna knjižnica kao središte pohrane lokalne povijesti i kulture. Lokalna kulturna baština. Zavičajna zbirka, definiranje opsega, uređenje, prikupljanje građe, oglašavanje i promicanje zbirke, mogućnosti osiguranja pristupa. Komuniciranje i suradnja s korisnicima. Suradnja u organiziranju programa s drugim srodnim ustanovama u lokalnoj zajednici. Projekti digitalizacije lokalne baštine. Kriteriji za odabir građe. Rješavanje autorskih prava i uspostava registra digitalizirane građe. Knjižnične službe i usluge. Redovite usluge i posebni programi. Pronalaženje izvora financiranja, identificiranje potencijalnih sponzora, marketing i oglašavanje. Knjižničarsko osoblje. Profesionalna etika. Odnos s korisnicima, odnos prema građi i prema kolegama. Stručno društvo. Knjižničar kao poučavatelj. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Timski rad i individualna inicijativa. Volonteri u knjižnici. Knjižnica kao poticatelj e-demokracije. Službene publikacije i informacijski izvori u knjižnici. Pomoć korisnicima u kontaktima s tijelima državne i lokalne uprave. Knjižnice i društvena inkluzija. Usluge i službe za invalidne osobe – "knjižnice koje mijenjaju život". Usluge i službe za isključene (zatvorenici, bolesnici, osobe u domovima za stare i nemoćne). Usluge i službe za manjinske skupine. Službe i usluge za djecu i mladež. Posebni programi za djecu i mladež. Poticanje čitanja i programi čitanja. Suradnja sa školskim knjižnicama. Knjige za djecu. Zaštita djece od štetnih sadržaja. Posebni programi: izložbe, koncerti, tribine, popularizacija znanosti. Knjižnica i društvene mreže. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Sadržaji koje stvaraju korisnici i sadržaji koje stvara knjižnica. Autorsko pravo na sadržajima koje stvaraju korisnici.

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

Literatura

Obvezna

1. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
   1. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 105-107.
   2. Dopuna IFLA-inog Manifesta. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 118-119.
2. Smjernice za pokretne knjižnice / prerađeno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. 1. hrvatsko izd., (prema 2. prerađenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
3. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. 1. hrvatsko izd. prema 3. izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
4. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
5. Smjernice za knjižnične usluge za djecu : knjižnične usluge za djecu – važnije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za djecu i mladež. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
6. Smjernice za knjižnične usluge za mladež : prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mladež / priređivači Pat Muller i Ivan Chew. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež : uvod za knjižničare / priredio Ivan Chew. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
7. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj / sastavila radna skupina pod predsjedavanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
8. Council of Europe/EBLIDA Guidelines for library legislation in Europe. Dostupno na: www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/resources/DECS_CULT_POL_book(2000)1_EN.pdf
9. Jones, B. M. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago : ALA, 1999.

Izborna

1. Gorman, M. Postojana knjižnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.
2. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda. 2009. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/kiis.htm
3. Horvat, A. Knjižnice između javnosti i privatnosti. // Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 11-89.
4. Pateman, J.; Vincent, J. Public libraries and social justice. Farnham, Surrey : Ashgate, 2010.
5. Samek, T. Librarianship and human rights : a twenty-first century guide. Oxford : Chandos Publishing, 2007.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 09 Ožujak 2020

Naziv kolegija: Knjiga i čitanje

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 3

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

Sadržaj: 

Postindustrijsko društvo – informacijsko društvo, društvena uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije. Usmena komunikacija, pismena komunikacija, online komunikacija. Pojam pismenosti. Čitanje kao društveni fenomen. Pojam čitanja, povijest čitanja i struktura čitatelja. Poticanje pismenosti i stjecanje čitateljskih navika. Pismenost u informacijskom društvu. Funkcionalna nepismenost i informacijska nepismenost. Budućnost čitanja u informacijskom društvu – papirna knjiga vs. elektronička knjiga. Dostupnost knjige u pojedinim društvenim slojevima. Ekonomski vidovi uporabe knjige. Cijena knjige. Knjiga kao predmet, funkcionalna knjiga i literarna knjiga. Bibliofilija i bibliomanija. Pojam cenzure. Povijest cenzure. Uništavanje knjiga.

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

Obvezna literatura

1. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
2. Grosman, M. U obranu čitanja : čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb : Algoritam, 2010.
3. Levinson, P. Digitalni McLuhan. Zagreb : Izvori, 2001.
4. MacLuhan, M. Gutenbergova galaksija. Beograd : Nolit, 1973.
5. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb : Prometej, 2001.
6. Peti-Stantić, Anita. Čitanjem do (spo)razumijevanja : od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zagreb : Ljevak, 2019.
7. Plevnik, D. Fortuna čitanja. Osijek : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2006.
8. Sabolović-Krajina, D. Neki aspekti čitalačke kulture mladih. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 32 (1989), str. 71-94.
9. Stipčević, A. Cenzura u knjižnicama. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1992.
10. Stipčević, A. Obavezni primjerak između kulture i cenzure. // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje. 1(1997), str. 9-16.
11. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : “Benja”, 2000.
12. Turčinec, Z. Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43 (2000), str. 79-90.

Izborna literatura:

1. Castells, M. Informacijsko doba : ekonomija, društvo, kultura. Zagreb : Golden marketing, 2000-2003. Sv. 1 : Uspon umreženog društva. 2000. Sv. 2 : Moć identiteta. 2002. Sv. 3 : Kraj tisućljeća. 2003.
2. Coetzee, J. M. Giving offense : essays on censorship. Chicago ; London : The University of Chicago Press, 1996.
3. Grbelja, J. Cenzura u hrvatskom novinstvu : 1945.-1990. Zagreb : Jurčić, 1998.
4. Horrocks, C. Marshall McLuhan i virtualnost. Zagreb : Jesenski i Turk, 2001.
5. Knjiga kao simbol. // Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje / Ernst Robert Curtius. Zagreb : Naprijed, 1998. Str. 322-376.
6. Sabolović-Krajina, D. Čitalački interesi tinejđera. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 36 (1993), str. 59-66.
7. Stipčević, A. Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija. // Informacijske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1993. Str. 131-138.
8. Stipčević, A. Kako izbjeći cenzora. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 1997.
9. Stipčević, A. O savršenom cenzoru iliti Priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1994.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 31 Listopad 2014

Nastavnik: prof. dr. sc. Daniela Živković

ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara

Ispit: pismeni ispit i seminarski rad

Sadržaj:

Sveučilišne knjižnice spram ostalih vrsta knjižnica. Ustrojstvo knjižnica u sustavu visoke naobrazbe: različitost zadaća i načini povezivanja. Posebnosti upravljanja sveučilišnim knjižnicama. Američko i europsko sveučilišno knjižničarstvo. Knjižnice u hrvatskom sustavu visoke naobrazbe. Odnos sveučilišnih knjižnica spram visoke naobrazbe i znanstvene komunikacije. Organizacija i povijest sveučilišnih knjižnica. Izazovi: nove informacijske tehnologije, nove službe i usluge, načelo pristupa spram načela posjedovanja, konzorciji, izobrazba korisnika, status knjižničara i knjižnica. Posjet visokoškolskim knjižnicama.

Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija poznavati ulogu i zadaće knjižnica u sustavu visoke naobrazbe te promjene i izazove suvremenog sveučilišnog knjižničarstva.

Literatura

1. Akeroyd, J. Budućnost visokoškolskih knjižnica. // 4. i 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2007. Str. 8-11.

2. Blin, F. Academic libraries. // Global library and information science: a textbook for students and educators / edited by Ismail Abdullahi. München : K. G. Saur, 2009. Str. 329-342.

3. Brophy, P. The academic library. London : Facet Publishing, 2000.

4. Hayes, R. M. Strategic management for academic libraries: a handbook. Westport, Conn. : Greenwood Press, 1993.

5. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 121-124, 150-154, 160-162.

6. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Str. 47-72, 131-134. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/

7. Hebrang Grgić, I.; Živković, D. Core competencies for academic reference librarians in Croatia. // Qualitative and quantitative methods in libraries : electronic journal (QQML) 3(2012), str. 247-256. Dostupno na: http://www.qqml.net/papers/December_2012_Issue/3QQML_Journal_2012_Hebrang_Grgic-Zivkovich_3_247-256.pdf

8. Mihalić, M. Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? Prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,1(2012). Dostupno na: www.hkdrustvo.hr/datoteke/1379/vbh/God.55(2012),br.1

9. Mrežne stranice većih visokoškolskih knjižnica.

10. Petrak, J.; Aparac-Jelušić, T. Knjižnice na hrvatskim sveučilištima : tradicija i promjene. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48,1(2005), 13-30.

11. Petrak, J. Pristup medicinskim informacijama : važnost sustavne poduke. // 4. i 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2007. Str. 57-64.

12. Živković, D. Matija Smodek. Lokve : "Benja", 2001.