Nastava - diplomski studij

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Studeni 2018

Naziv kolegija: Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima

Nastavnik: dr. sc. Nives Mikelić Preradović, izv. prof.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Uvjeti za upis kolegija: nema

Ciljevi kolegija:

Kolegij će studentima informacijskih znanosti kroz iskustvo DKU-a pružiti mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih informacijskih potreba lokalne društvene zajednice.
Studenti će, prema vlastitom interesu u izboru projekta, kroz rad na projektu pomoći partnerskoj organizaciji civilnog društva ili informacijskoj instituciji u pronalaženju informacijskih i informatičkih rješenja. Projekti DKU-a odnose se isključivo na rješavanje konkretnih problema zadanih kolegijem i dio su seminarske nastave kolegija. Seminarska nastava kombinirat će se s predavanjima o aktivnostima DKU-a, upravljanju projektima, timskim radom i aktivnostima kritičkog promišljanja.

Ishodi učenja:

Po uspješnom svladavanju kolegija, studenti će moći:

1. analizirati literaturu o različitim tipovima društveno korisnog učenja
2. razlikovati društveno korisno učenje od volontiranja, prakse i društveno utemeljenog istraživanja
3. kritički prosuditi strukturu projekta

4. sudjelovati u timskom radu na projektu s ciljem razvoja informacijskih rješenja koja tematski prate sadržaj studija
5. koristiti se odgovarajućim alatima za izradu e-portfolija projekta

6. uspostaviti modele upravljanja projektima
7. ustanoviti projekt kao strukturu ciljeva i aktivnosti
8. kritički prosuditi metode i tehnike planiranja projektne aktivnosti formirajući argumente i protuargumente
9. upravljati izvođenjem (realizacijom) projekta
10. pripremiti te pismeno i usmeno prezentirati projektni plan, završno projektno izvješće i e-portfolio projekta (projektnu dokumentaciju)

Sadržaj:

Društveno korisno učenje (DKU) je nastavna metoda koja kojom studenti znanje i vještine stečene kroz studij primjenjuju na razvoj projekta kojim se rješava konkretan društevni problem. Kolegij je osmišljen da studentima informacijskih znanosti kroz iskustvo DKU-a pruži mogućnost primjene akademskog znanja i vještina za zadovoljavanje stvarnih informacijskih potreba.

Sadržaj:

1. Uvodno predavanje: definicija društveno korisnog učenja (DKU), studentskih očekivanja, tipova DKU projekata, društvenih partnera, itd.
2. DKU ciklus. Planiranje projekta. Razumjeti pravila podjele posla na zadatke te važnost poznavanja njihove međuovisnosti (WBS). Naučiti planirati trajanje projekta s obzirom na trajanje zadataka (PERT). Ciljevi projekta: SMART (Specific, Measurable, Agreed-upon, Realistic i Time-bound). Koja je uloga krajnjih korisnika (osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora, knjižnice, muzeja, ahriva, udruge)?

3. Upravljanje projektom. 
4. Prezentacije studentskog plana DKU projekta. Projektni timovi.
5. DKU: kritičko promišljanje: Što je argument, premisa, konkluzija? Argument vs objašnjenje? Kako formirati argument i protuargument?
6. Kategorički silogizam, pravila prirodne dedukcije, rasprava, kontekstualizacija teze 
7. Istraživačka pitanja, metodološka paradigma, uzorak, metoda, rezultati.

8. Tipovi aktivnosti kritičkog promišljanja. Analiza slučaja, rasprave i dnevnik rada.
9. Kritičko pisanje i dnevnik rada.  Trodijelni dnevnik rada, Strukturirani dnevnik rada. Dvostruki dnevnik rada. Video dnevnik.

10. Evaluacija i kvadranti DKU-a. Vrednovanje učenja, vrednovanje konkretnih rezultata projekta te vrednovanje iskustva.

11. Pisanje projektnog izvješća. Aktivnosti, podaktivnosti, održivost, transfer znanja. opis mjerljivih i objektivnih indikatora pomoću kojih se pratila uspješnost određenih aktivnosti– označivači (milestones) te materijalnih ili nematerijalnih objekata proizvedenih kao rezultat projekta - isporuke (deliverables).

12. Uvod u e-portfolio. Svrha izrade, studentski e-portfolio, nastavnički e-portfolio, e-portfolio sveučilišta
13. Dva lica e-portfolija. E-Portfolio kao proces učenja i kritičkog promišljanja, E-Portfolio kao produkt procesa učenja
14. Razine razvoja e-portfolija. Razina1: Portfolio kao zbirka / arhiv; Razina2: Portfolio kao proces / radni prostor; Razina 3: Portfolio kao produkt/prezentacija
15. Prezentacija i evaluacija e-portfolija projekata

Obvezna literatura:

 1.Mikelić Preradović, Nives. Učenjem do društva znanja . Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009 (udžbenik).

Izborna literatura:

1. Bharat M. (2004). Service Learning in Library and Information Science (LIS) Education: Connecting Research and Practice to Community. InterActions: UCLA Journal of Education and Information Studies, 1(1), Article 3.
2. Cuban, S., & Hayes, E. (Spring 2001). Perspectives of five library and information studies students involved in service learning at a community-based literacy program. Journal of Education for Library and Information Science, 42(2), 86-95.
3. Elmborg, J. K., Leighton, H., Huffman, H., Bradbury, J., et al. (Winter 2001). Service learning in the library and information science curriculum – The perspectives and experiences of one Multimedia/User Education class. Research Strategies, 18(4), 265-281.
4. Kazmer, M. M. (2005). Community-Embedded Learning. The Library Quarterly, 75, 190– 212.
5. Riddle, J. S. (March 2003). Where's the Library in Service Learning?: Models for Engaged Library Instruction. Journal of Academic Librarianship, 29(2), p71-81.
6. Roy, Loriene. (2001). Diversity in the classroom: Incorporating service-learning experiences in the Library and information science curriculum. In Journal of Library Administration, 33(4), p 213-228.

Način polaganja ispita: 60% konačne ocjene temelji se na individualnom dnevniku rada o iskustvu društveno korisnog učenja. 40% konačne ocjene temelji se na skupnim projektnim zadacima (5% prijava projekta, 5% usmena prezentacija plana projekta, 10% završno izvješće projekta, 5% završna usmena prezentacija projekta, 5% e-portfolio na Mahari, 5% prezentacijski e-portfolio na Google stranicama, 5% Prezi prezentacija).

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Digitalizacija 3D objekata i prostora

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

Ljetni semestar

Sadržaj:

Predavanja sadržajno pokrivaju postupke i metode digitalizacije trodimenzionalnih kulturno-spomeničkih objekata i prostora, njihove vizualizacije u virtualnom prostoru, te upravljanje digitalnim 3D baštinskim objektima. Kolegij daje uvid u tehnike digitalizacije volumena (umjetnina, reljefa, skulptura, pročelja, građevina, prostora itd.) koje rezultiraju trodimenzionalnim prostornim modelima koji predstavljaju jednu od brojnih mogućnosti zaštite, očuvanja i prezentacije baštine, ali i izrade fizičkih objekata iz virtualnih 3D modela. Objašnjavaju se postupci i metode geografske i prostorne (GIS) analize. Obrazlaže se važnost kvalitetne organizacije, upravljanja i prezentacije digitalizirane baštine.

1. Uvodno izlaganje, Prostorne analize Macro, Mezzo i Micro razine
2. “BIS Machine“ metoda
3. Digitalizacija volumena - arhitektura i skulptura
4. 3D modeliranje i izrada virtualnih modela
5. Moguće razine preciznosti digitalizacije i modeliranja
6. Baza podataka
7. Pojam replike u umjetnosti
8. Reprodukcija
9. Rekonstrukcija objekata
10. Različiti oblici izrade
11. Sanacija umjetnina
12. Zaštita umjetnina i devastacija - rat, terorizam, nemar, vrijeme
13. Projekti u domeni očuvanja kulturne baštine
14. Različiti projekti obnove uz 3D obradu, strojna obrada, prototyping, itd.
15. BIMS- cjelovita metoda za pravljanje spomenicima kulture

Uz ovih 15 sati izlaganja planira se realizirati terenska i praktična nastavu (u cjelosti ili dio od navedenoga).
1. Posjet centrima koji djeluju i koriste nove tehnologije u procesima zaštite i obnove spomenika kulture
2. Izrada 3D virtualnog modela objekta (stereofotogrametrija ili 3D modeliranje)
3. Retuš i djelomična rekonstrukcija objekta
4. Posjet klesarskoj radionici S.Lucić u Sv.Nedjelji

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 09 Siječanj 2014

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Metapodaci za upravljanje gradivom
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 3
Jezik: Hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: Obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vježbi
Uvjeti: Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom
Ispit: Usmeni

Cilj kolegija: Studenti se osposobljavaju za razumijevanje, korištenje i oblikovanje podatkovnih modela i shema metapodataka za upravljanje gradivom.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1.    Uvodno predavanje
2.    Značajke zapisa
3.    Metapodaci
4.    Sheme metapodataka
5.    XML
6.    Arhivističke norme i metapodaci (EAD)
7.    Model zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima – MoReq
8.    Dublin Core
9.    Public Record Office Functional Requirements
10.  ARHiNET - mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom
11.   Metapodaci i digitalizacija
12.   Strukturalni metapodaci (METS standard za kodiranje i prijenos metapodataka)
13.   Metapodaci i upravljanje elektroničkom građom (OAIS i PREMIS standardi)
14.   Inteoperabilnost metapodataka
15.   Kolokvij

Obvezna literatura:

1.    Model zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima – MoReq, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2003.
2.    Jozo Ivanović, Sheme metapodataka i upravljanje dokumentima, Arhivski vjesnik 44 (2001), str. 103-121.

Dopunska literatura:    

1.    Tomislav Ćepulić, MoReq i uredsko poslovanje. Arhivski vjesnik 46 (2003), str. 77 84
2.    Requirements for Electronic Records Management Systems, Public Record Office, London 2002. (URL: http://www.nationalarchives.gov.uk/electronicrecords/reqs2002/)
3.    Jozo Ivanović, Mirna Willer, Goran Zlodi, Dublin Core: uvodne informacije, Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, sv. 2/3, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb 2000., str. 206.
4.    Sadržaj podataka za odabir i oblik odrednica (pristupnica) prema elementima Dublin Corea, Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, sv. 2/3, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb 2000., str. 207-215.

Provjera znanja i ocjenjivanje: Završna ocjena temelji se na radu tijekom semestra, uspješnosti i zalaganju studenta na predavanjima i vježbama te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.

Detalji

Kreirano: 09 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Studeni 2014

Naziv kolegija: Upravljanje baštinom

Ime nastavnika: dr.sc. Darko Babić

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski

Status kolegija: obvezatni - izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sat seminara tjedno (2+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Spoznati složenost pojma/sintagme upravljanje baštinom u suvremenom društvu; spoznati i razumjeti međuodnos identiteta i baštine; steći teorijska i praktična znanja o načinu upotrebe i upravljanja unutar područja baštine; steći uvid u oblike raznolike društvene prakse u kojoj su prepoznavanje, zaštita i komuniciranje središnji proces; upravljanje projektnim ciklusom i izrada (mini) baštinskog projekta.

Sadržaj kolegija: (po tjednima)

1. Uvodno predavanje
2. Istraživanje, prikupljanje i obrada informacija o identitetu, te njihova komunikacija
3. Prepoznavanje, proučavanje, čuvanje, i oblikovanje identiteta (novinarstvo, građanske udruge)
4. Marketing mjesta i stvaranje javne slike identiteta
5. Važnost i implikacije baštinskog djelovanja
6. Identitet kao generativni dio razvojne strategije
7. Kulturni turizam, Kulturne industrije, Industrija destinacija
8. Upravljanje baštinom kao sredstvo razvoja
9. Identiteti u strategiji održivog razvoja
10. Razumijevanje identiteta kao spoznavanje istinskog (kolektivnog i individualnog) sebe
11. Moralna vrijednost identiteta (iako različiti) jednaki po važnosti i pravu na postojanje)
12. Identitet kao potreba u globalizacijskoj okolini (akulturacija, diskulturacija, komodifikacija i internacionalizacija)
13. Djelovanje za opće dobro
14. Identitet u procesu uspostave trajnog mira i povjerenja, te kao očuvanje raznolikosti

Obvezna literatura:

1. Zbirka tekstova: a) Harvey, David C. Heritage pasts and heritage presents : temporality, meaning and the scope of heritage studies. // International journal of heritage studies. 7, 4(2001), str. 319–338 ili Harvey, David C. The history of heritage. // The Ashgate research companion to heritage and identity / editors Brian Graham, Peter Howard. Farnham : Ashgate, 2008. Str. 19-36.; b) Schofield, John. Heritage management : theory and practice. // The heritage reader / editors Graham Fairclough [et al]. London ; New York : Routledge, 2008. Str. 15-30.; c) Graham, B.; Ashworth, G; Tunbridge, J. The uses and abuses of heritage. // Heritage, museums and galleries : an introductory reader / editor G. Corsne. London ; New York : Routledge, 2005. 26-37.; d) Davis, Peter. Places, 'cultural touchstones' and the ecomuseum. // Heritage, museums and galleries : an introductory reader / editor Gerard Corsane. London ; New York : Routledge, 2005. 365-376.

2. Smith, L. Uses of heritage. London : Routledge, 2006.

3. Graham, B.; Ashworth, G; Tunbridge, J. A geography of heritage : power, culture and economy. London : Arnold, 2000.

4. Kirchenblatt-Gimblett, Barbara. Destination Culture / Tourism, Museums and Heritage, University of California Press, Berkeley, Los Angeles, London, 1998. ili Boniface, Priscilla; Fowler, Peter J. Heritage and Tourism in the Global Village (Heritage: Care, Preservation, Management). Routledge, London, 1993.

5. Castells, Manuel. Moć identiteta. Zagreb: Golden Marketing. 2002 ili Segalen, Martine (ur.). Drugi i sličan - pogledi na etnologiju suvremenih društava (poglavlje II - Identiteti i kulture). Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.

Dopunska literatura:

1. Daun, Åke; Janson, Sören (ur.). Europljani - Kultura i identitet. Zagreb. Jesenski i Turk. 2004.

Način polaganja ispita: pismeni

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.