Naslovnica

Nastava - diplomski studij

Časopisi i znanstvena komunikacija

Detalji

Naziv kolegija: Časopisi i znanstvena komunikacija

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Izvođač kolegija: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić

Status kolegija: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

ECTS bodovi: 3

Oblik nastave: jedan sat predavanja i jedan sat seminara

 

Ciljevi kolegija:

- upoznavanje s osnovnim pojmovima
- prepoznavanje znanstvenih časopisa i članaka
- upoznavanje s procesom objavljivanja znanstvenih radova
- pisanje znanstvenog rada - struktura, načini citiranja
- upoznavanje sa sadržajem uputa autorima i recenzentima
- pisanje recenzije znanstvenog rada (kategorizacija članaka)
- analiza otvoreno dostupnih znanstvenih radova (način pristupa, kontrola kvalitete, citiranost)
- upoznavanje s autorskopravnim odredbama vezanim uz objavljivanje znanstvenih radova (ugovori, licence...)

 

Studentske obveze:

- redovito pohađanje predavanja i seminara
- seminarski rad
- redovito pisanje zadaća
- korištenje sustava učenja na daljinu (testovi za samoprovjeru, rječnik pojmova...)
- kolokvij

 

Ispit: pismeni

 

Sadržaj e-kolegija:

- prezentacije s predavanja
- prezentacije sa seminara
- forum
- mogućnost konzultacija putem chata
- izrada rječnika pojmova s mogućnošću komentiranja (grupni rad)
- predaja zadaća
- pisanje kolokvija
- testovi za samoprovjeru
- poveznice na vanjske izvore

 

Raspored rada:

1. predavanje: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta (lektura i korektura). Seminar: pisanje i uređivanje znanstvenog teksta na primjeru, analiza pogrešaka i načina ispravljanja

2. predavanje: definicije osnovnih pojmova vezanih uz znanstvenu komunikaciju, povijest znanstvene komunikacije. Seminar: analiza tiskanih znanstvenih časopisa

3. predavanje: hijerarhija znanstvenih časopisa, recenzija kao način kontrole kvalitete. Seminar: analiza elektroničkih znanstvenih časopisa

4. predavanje: postupak objavljivanja znanstvenog rada, upute autorima i recenzentima, dijelovi recenzentskog obrasca. Seminar: recenzija u tiskanoj sredini, načini provođenja

5. predavanje: struktura znanstvenog časopisa, struktura znanstvenog članka. Seminar: rasprava o pravilima i uputama za uređivanje znanstvenih časopisa

6. predavanje: troškovi izdavanja znanstvenih časopisa. Seminar: analiza troškova na temelju podataka u znanstvenim publikacijama

7. predavanje: kolokvij. Seminar: analiza interakcije na sustavu za učenje na daljinu

8. predavanje: recenzija u elektroničkoj sredini. Seminar: rasprava o načinima recenzije u elektroničkoj sredini, prednosti i nedostaci.

9. predavanje: identifikacijske oznake u tiskanim znanstvenim publikacijama. Seminar: identifikacijske oznake u elektroničkim znanstvenim publikacijama (usporedba s tiskanim)

10. predavanje: bibliometrija, Journal Citation Reports, faktori utjecaja. Seminar: faktor utjecaja i faktor brzine citiranja kao način mjerenja utjecaja znanstvenih radova - izračun, prednosti i nedostaci.

11. predavanje: modeli financiranja i nastanak krize znanstvenih časopisa. Seminar: analiza modela financiranja časopisa u tiskanoj i elektroničkoj sredini

12. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama (načini ostvarivanja). Seminar: analiza otvoreno dostupnih repozitorija i časopisa

13. predavanje: otvoreni pristup znanstvenim informacijama u Hrvatskoj i svijetu. Seminar: analiza baza podataka o otvoreno dostupnim čaopisima i repozitorijima, usporedba raznih zemalja

14. predavanje: autorsko pravo i znanstvena komunikacija. Seminar: analiza licenci (Creative Commons) i izjava raznih udruga (IFLA) o autorskom pravu u elektroničkoj sredini

 

Obavezna literatura:

Harnad, S. Scholarly skywriting and the prepublication continuum of scientific inquiry. http://www.ecs.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad90.skywriting.html
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access in Croatia : a study of authors' perceptions // INFuture2009 / Stančić, Hrvoje et al. (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Universtiy of Zagreb, 2009. Str. 169-176.
Hebrang Grgić, Ivana. Open Access to scientific information in Croatia : increasing research impact of a scientifically peripheral country. Saarbrücken : Lambert Academic Publishing, 2011., dostupno i na http://darhiv.ffzg.hr/1397/
Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009., str. 93-110 i str. 131-134.
IFLA position on copyright in the digital environment. http://www.ifla.org/V/press/copydig.htm
Odlyzko, A. The economics of electronic journals. http://www.press.umich.edu/jep/04-01/odlyzko.html
Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. // Liječnički vjesnik. 123(2001).
Šercar, T. Komunikacijska filozofija znanstvenih časopisa. Zagreb : Globus, 1988.
Upute za uređivanje i oblikovanje časopisa. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=5466
Zakon o autorskom pravu. //Narodne novine 167(2003), čl. 1-21.


Izborna literatura:

Ginsparg, P. Creating a global knowledge network.http://arxiv.org.blurb/pg01unesco.html
Harnad, S. Implementing peer review on the Net: scientific quality control in scholarly electronic journals. http://www.cogsci.soton.ac.uk/~harnad/Papers/Harnad/harnad96.peer. review.html
Kling, R.; Spector, L.; McKim, G.The guild model.//The journal of electronic publishing 8,1(2002)
Kronick, D. Anonymity and identity : editorial policy in the early scientific journal. // The literary quarterly 58(1988), 221-237.
Kronick, D. A. A history of scientific and technical periodicals. 2nd ed. Metuchen, N. J. : The Scarecrow Press, 1976.
McKiernan, G. Open access and retrieval : liberating the scholarly literature. //E-serials collection management : transitions, trends, and technicalities. // New York : The Haworth Press, 2004. Str. 197-220.

Digitalna knjižnica II

Detalji

Nositelj: prof. dr. Daniela Živković

ECTS bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan

Uvjet: pohađanje kolegija Digitalna knjižnica 1

Oblik: 1 sat predavanja, 1 sat seminara.

U sklopu seminarskog rada studenti vrednuju pojedine digitalne knjižnice, izdanja elektroničke građe i projekte digitalizacije.

Ispit: Pismeni ispit obuhvaća gradivo kolegija Digitalna knjižnica 1 i Digitalna knjižnica 2.

 

Sadržaj:

Definicija digitalne knjižnice. Kriteriji za vrednovanje digitalnih knjižnica.

Vrste elektroničke građe. Načini izgradnje digitalne knjižnice. Komercijalni nakladnici i raspačavatelji digitalizirane građe. Baze cjelovitih tekstova. Nabava izvornih elektroničkih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjižnice (vrste licencija, IFLA-ina načela licenciranja, konzorcijska nabava). Korištenje elektroničkih izdanja u knjižnicama. Međuknjižnična posudba. Autorskopravna zaštita kao temelj korištenja elektroničke građe (WIPO, EU, IFLA). Repozitoriji. Otvoreni pristup kao način ostvarivanja prava autora. Tehnika tiska na zahtjev kao jedan od oblika raspačavanja elektroničke građe. Elektronička građa kao obvezni primjerak. Digitalizacija kao način izgradnje digitalne knjižnice (temeljni dokumenti). Značajni hrvatski i inozemni projekti digitalizacije.

 

Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija poznavati i moći primijeniti kriterije za vrednovanje digitalne knjižnice i uvjete u kojima knjižnica može djelovati. Razumjet će i širi društveni kontekst u kojemu knjižnica može djelovati.

 

Literatura

1. Boettger, P. K. E-books: access to e-books, opportunities and limits - the challenge for libraries. VBH 56, 1/2(2013). str. 71 - 77.

2. Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnoginformacijskog povezivanja, pristup informaciji u mrežnom svijetu. Lokve : "Benja" ; Zadar : Gradska knjižnica, 2002

3. Encyclopedia of library and information sciences. 3rd ed. Boca Raton [etc.] : CRC Press, cop. 2010. (izbor)

4. Europske knjižnice i izazovi e-nakladništva / Europski ured za knjižnične, informacijske i dokumentacijske usluge (EBLIDA). Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/EBLIDA%20-%20Europske%20knjiznice%20i%20izazovi%20e-nakladnistva%20-%20HKD%20web.pdf

5. Gömpel, R.; Svensson, L. G. Managing legal deposit for online publications in Germany. Dostupno na: http://conference.ifla.org/past-wlic/2011/193-goempel-en.pdf

6. Gorman, M. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.

7. Guidelines for national bibliographies in the electronic age. The latest (2009) version in summary form. Dostupno na: http://www.ifla.org/node/5226/

8. Horvat, A. Digitalizacija i knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,2(2012), str. 17-27. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/107

9. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.

10. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/

11. IFLA e-Lending background paper. Dostupno na: http://www.ifla.org/files/assets/clm/publications/ifla-background-paper-e-lending-en.pdf

12. IFLA licensing principles (2001). Dostupno na: http://www.ifla.org/publications/ifla-licensing-principles-2001

13. IFLA position on copyright in the digital environment (2000). http://www.ifla.org/publications/the-ifla-position-on-copyright-in-the-digital-environment-2000

14. IFLA Statement on legal deposit. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-statement-on-legal-deposit

15. IFLA/Unesco Manifest za digitalne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,2(2012). Dostupno na: http://www.ifla.org/files/assets/digital-libraries/documents/ifla-unesco-digital- libraries-manifesto-hr.pdf

16. International survey on electronic deposit / British Library. Dostupno na: http://www.cdnl.info/2010/CDNL_2010_-_BL_international_survey_on_e-Legal_Deposit.pdf

17. Johnson, S. et al. Key issues for e-resource collection development: a guide for libraries (2012). Dostupno na: http://www.ifla.org/files/assets/acquisition-collection-development/publications/Electronic-resource-guide.pdf

18. Mrežne stranice digitalnih knjižnica i nakladnika obrađenih tijekom kolegija.

19. The right to read: an e-book policy for libraries in Europe / approved by EBLIDA Executive Committee and Task force on eBooks, The Hague, June 13th, 2013. Dostupno na: http://www.eblida.org/about-eblida/the-right-to-read-task-force-on-e-books.html

20. 7. [ sedmi] okrugli stol o slobodnom pristupuinformacijama Knjižnice i intelektualno vlasništvo / urednica Aleksandra Horvat. // Slobodan pristupinformacijama : 7. i 8. okrugli stol : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. (proučiti radove o digitalizaciji)

21. Šalamon-Cindori, B.; Petrušić, R. Djela siročad u očekivanju autora. // Kemija u industriji 61,9/10(2012), str. 455-457. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=129870

22. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,2(2012). Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/107 (izbor)

23. ŽIVKOVIĆ, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. (izbor)

Narodne knjižnice

Detalji

Naziv kolegija: Narodne knjižnice

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 6

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

 

 

Ishodi učenja na razini programa: Studenti će razumjeti ulogu i zadaće koje narodna knjižnica obavlja u lokalnoj zajednici i društvu općenito i steći će vještine prepoznavanja valjanih i ciljanih argumenata za razgovor s osnivačem knjižnice, ali i vještine komuniciranja s korisnicima. U tom se smislu ishodi učenja nadovezuju na ishode svih drugih predmeta u programu kojima se informacijske znanosti vežu uz obavljanje specifične djelatnosti u pojedinoj vrsti informacijske ustanove.

 

Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će razumjeti razloge osnivanja posebne vrste knjižnica namijenjenih cjelokupnom stanovništvu lokalne zajednice, moći će prepoznati valjane argumente koje trebaju upotrijebiti u razgovoru s osnivačem, znati će vrednovati postignuća knjižnice primjenom odgovarajućih kriterija i moći će procijeniti njezinu uspješnost. Naučit će kako komunicirati s korisnicima putem dokumenata koje knjižnica mora sastaviti da bi mogla neometano djelovati.

Sadržaj: Nastanak narodnih knjižnica kao lokalnih ustanova financiranih iz javnih sredstava. Knjižnice kao društvene ustanove. Uloga i mjesto knjižnica u kulturnim politikama i nacionalnim strategijama razvitka. Položaj knjižnice u lancu knjige. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ilirske čitaonice. Pokret za osnivanje pučkih knjižnica početkom XX. st. Uvođenje zakonodavstva za knjižnice i razvitak narodnih knjižnica u drugoj polovici XX. st. Međunarodni dokumenti UNESCO-a, IFLA, Vijeća Europe i EBLIDA-e o knjižnicama. Zadaće narodne knjižnice: informacijska, obrazovna i kulturna. Narodna knjižnica kao mjesto javnog pristupa internetu. Knjižnica kao forum. Slobodan pristup informacijama kao uvjet za ostvarenje slobode govora. Slobodan pristup informacijama i zakonsko uređenje prava na pristup informacijama. Knjižnično zakonodavstvo u Hrvatskoj. Planiranje razvitka knjižnice. Izjava o poslanju kao osnovni dokument knjižnice u kojemu se spajaju međunarodno prihvaćena načela i briga za specifične potrebe lokalnog stanovništva. Odabir i nabava. Smjernice za nabavu kao dokument kojim knjižnica komunicira s korisnicima. Kvantitativni i kvalitativni standardi. Narodna knjižnica kao središte pohrane lokalne povijesti i kulture. Lokalna kulturna baština. Zavičajna zbirka, definiranje opsega, uređenje, prikupljanje građe, oglašavanje i promicanje zbirke, mogućnosti osiguranja pristupa. Komuniciranje i suradnja s korisnicima. Suradnja u organiziranju programa s drugim srodnim ustanovama u lokalnoj zajednici. Projekti digitalizacije lokalne baštine. Kriteriji za odabir građe. Rješavanje autorskih prava i uspostava registra digitalizirane građe. Knjižnične službe i usluge. Redovite usluge i posebni programi. Pronalaženje izvora financiranja, identificiranje potencijalnih sponzora, marketing i oglašavanje. Knjižničarsko osoblje. Profesionalna etika. Odnos s korisnicima, odnos prema građi i prema kolegama. Stručno društvo. Knjižničar kao poučavatelj. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Timski rad i individualna inicijativa. Volonteri u knjižnici. Knjižnica kao poticatelj e-demokracije. Službene publikacije i informacijski izvori u knjižnici. Pomoć korisnicima u kontaktima s tijelima državne i lokalne uprave. Knjižnice i društvena inkluzija. Usluge i službe za invalidne osobe – "knjižnice koje mijenjaju život". Usluge i službe za isključene (zatvorenici, bolesnici, osobe u domovima za stare i nemoćne). Usluge i službe za manjinske skupine. Službe i usluge za djecu i mladež. Posebni programi za djecu i mladež. Poticanje čitanja i programi čitanja. Suradnja sa školskim knjižnicama. Knjige za djecu. Zaštita djece od štetnih sadržaja. Posebni programi: izložbe, koncerti, tribine, popularizacija znanosti. Knjižnica i društvene mreže. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Sadržaji koje stvaraju korisnici i sadržaji koje stvara knjižnica. Autorsko pravo na sadržajima koje stvaraju korisnici.

 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

Literatura

Obvezna

  1. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
    1. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 105-107.
    2. Dopuna IFLA-inog Manifesta. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 118-119.
  2. Smjernice za pokretne knjižnice / prerađeno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. 1. hrvatsko izd., (prema 2. prerađenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
  3. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. 1. hrvatsko izd. prema 3. izd. izvornika. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
  4. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
  5. Smjernice za knjižnične usluge za djecu : knjižnične usluge za djecu – važnije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za djecu i mladež. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
  6. Smjernice za knjižnične usluge za mladež : prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mladež / priređivači Pat Muller i Ivan Chew. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež : uvod za knjižničare / priredio Ivan Chew. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  7. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj / sastavila radna skupina pod predsjedavanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  8. Council of Europe/EBLIDA Guidelines for library legislation in Europe. Dostupno na: www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/culture/resources/DECS_CULT_POL_book(2000)1_EN.pdf
  9. Jones, B. M. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago : ALA, 1999.

Izborna

  1. Gorman, M. Postojana knjižnica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.
  2. IFLA/FAIFE. Knjižnice i intelektualna sloboda. 2009. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/kiis.htm
  3. Horvat, A. Knjižnice između javnosti i privatnosti. // Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 11-89.
  4. Pateman, J.; Vincent, J. Public libraries and social justice. Farnham, Surrey : Ashgate, 2010.
  5. Samek, T. Librarianship and human rights : a twenty-first century guide. Oxford : Chandos Publishing, 2007.

 

 

Knjiga i čitanje

Detalji

Naziv kolegija: Knjiga i čitanje

Nositelj i izvođač: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 3

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

 

Sadržaj: 

Postindustrijsko društvo – informacijsko društvo, društvena uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije. Usmena komunikacija, pismena komunikacija, online komunikacija. Pojam pismenosti. Čitanje kao društveni fenomen. Pojam čitanja, povijest čitanja i struktura čitatelja. Poticanje pismenosti i stjecanje čitateljskih navika. Pismenost u informacijskom društvu. Funkcionalna nepismenost i informacijska nepismenost. Budućnost čitanja u informacijskom društvu – papirna knjiga vs. elektronička knjiga. Dostupnost knjige u pojedinim društvenim slojevima. Ekonomski vidovi uporabe knjige. Cijena knjige. Knjiga kao predmet, funkcionalna knjiga i literarna knjiga. Bibliofilija i bibliomanija. Pojam cenzure. Povijest cenzure. Uništavanje knjiga.

 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, pismeni ispit i seminarski rad

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

 

Obvezna literatura

  1. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb : Prosvjeta, 1972.
  2. Grosman, M. U obranu čitanja : čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb : Algoritam, 2010.
  3. Levinson, P. Digitalni McLuhan. Zagreb : Izvori, 2001.
  4. MacLuhan, M. Gutenbergova galaksija. Beograd : Nolit, 1973.
  5. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb : Prometej, 2001.
  6. Peti-Stantić, Anita. Čitanjem do (spo)razumijevanja : od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zagreb : Ljevak, 2019.
  7. Plevnik, D. Fortuna čitanja. Osijek : Hrvatsko čitateljsko društvo, 2006.
  8. Sabolović-Krajina, D. Neki aspekti čitalačke kulture mladih. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 32 (1989), str. 71-94.
  9. Stipčević, A. Cenzura u knjižnicama. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1992.
  10. Stipčević, A. Obavezni primjerak između kulture i cenzure. // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje. 1(1997), str. 9-16.
  11. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : “Benja”, 2000.
  12. Turčinec, Z. Cenzura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43 (2000), str. 79-90.

Izborna literatura:

  1. Castells, M. Informacijsko doba : ekonomija, društvo, kultura. Zagreb : Golden marketing, 2000-2003. Sv. 1 : Uspon umreženog društva. 2000. Sv. 2 : Moć identiteta. 2002. Sv. 3 : Kraj tisućljeća. 2003.
  2. Coetzee, J. M. Giving offense : essays on censorship. Chicago ; London : The University of Chicago Press, 1996.
  3. Grbelja, J. Cenzura u hrvatskom novinstvu : 1945.-1990. Zagreb : Jurčić, 1998.
  4. Horrocks, C. Marshall McLuhan i virtualnost. Zagreb : Jesenski i Turk, 2001.
  5. Knjiga kao simbol. // Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje / Ernst Robert Curtius. Zagreb : Naprijed, 1998. Str. 322-376.
  6. Sabolović-Krajina, D. Čitalački interesi tinejđera. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 36 (1993), str. 59-66.
  7. Stipčević, A. Cenzura kao ograničavajući faktor u širenju informacija. // Informacijske znanosti i znanje / uredili Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1993. Str. 131-138.
  8. Stipčević, A. Kako izbjeći cenzora. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 1997.
  9. Stipčević, A. O savršenom cenzoru iliti Priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1994.

Sveučilišno knjižničarstvo

Detalji

Nastavnik: prof. dr. sc. Daniela Živković

ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara

Ispit: pismeni ispit i seminarski rad

 

Sadržaj:

Sveučilišne knjižnice spram ostalih vrsta knjižnica. Ustrojstvo knjižnica u sustavu visoke naobrazbe: različitost zadaća i načini povezivanja. Posebnosti upravljanja sveučilišnim knjižnicama. Američko i europsko sveučilišno knjižničarstvo. Knjižnice u hrvatskom sustavu visoke naobrazbe. Odnos sveučilišnih knjižnica spram visoke naobrazbe i znanstvene komunikacije. Organizacija i povijest sveučilišnih knjižnica. Izazovi: nove informacijske tehnologije, nove službe i usluge, načelo pristupa spram načela posjedovanja, konzorciji, izobrazba korisnika, status knjižničara i knjižnica. Posjet visokoškolskim knjižnicama.

Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija poznavati ulogu i zadaće knjižnica u sustavu visoke naobrazbe te promjene i izazove suvremenog sveučilišnog knjižničarstva.

 

Literatura

1. Akeroyd, J. Budućnost visokoškolskih knjižnica. // 4. i 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2007. Str. 8-11.

2. Blin, F. Academic libraries. // Global library and information science: a textbook for students and educators / edited by Ismail Abdullahi. München : K. G. Saur, 2009. Str. 329-342.

3. Brophy, P. The academic library. London : Facet Publishing, 2000.

4. Hayes, R. M. Strategic management for academic libraries: a handbook. Westport, Conn. : Greenwood Press, 1993.

5. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 121-124, 150-154, 160-162.

6. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Str. 47-72, 131-134. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/

7. Hebrang Grgić, I.; Živković, D. Core competencies for academic reference librarians in Croatia. // Qualitative and quantitative methods in libraries : electronic journal (QQML) 3(2012), str. 247-256. Dostupno na: http://www.qqml.net/papers/December_2012_Issue/3QQML_Journal_2012_Hebrang_Grgic-Zivkovich_3_247-256.pdf

8. Mihalić, M. Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? Prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,1(2012). Dostupno na: www.hkdrustvo.hr/datoteke/1379/vbh/God.55(2012),br.1

9. Mrežne stranice većih visokoškolskih knjižnica.

10. Petrak, J.; Aparac-Jelušić, T. Knjižnice na hrvatskim sveučilištima : tradicija i promjene. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48,1(2005), 13-30.

11. Petrak, J. Pristup medicinskim informacijama : važnost sustavne poduke. // 4. i 5. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama : zbornik radova. Zagreb : HKD, 2007. Str. 57-64.

12. Živković, D. Matija Smodek. Lokve : "Benja", 2001.