Naslovnica

Naziv kolegija: Digitalizacija 3D objekata i prostora

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

Ljetni semestar

 

Sadržaj:


Predavanja sadržajno pokrivaju postupke i metode digitalizacije trodimenzionalnih kulturno-spomeničkih objekata i prostora, njihove vizualizacije u virtualnom prostoru, te upravljanje digitalnim 3D baštinskim objektima. Kolegij daje uvid u tehnike digitalizacije volumena (umjetnina, reljefa, skulptura, pročelja, građevina, prostora itd.) koje rezultiraju trodimenzionalnim prostornim modelima koji predstavljaju jednu od brojnih mogućnosti zaštite, očuvanja i prezentacije baštine, ali i izrade fizičkih objekata iz virtualnih 3D modela. Objašnjavaju se postupci i metode geografske i prostorne (GIS) analize. Obrazlaže se važnost kvalitetne organizacije, upravljanja i prezentacije digitalizirane baštine.

1. Uvodno izlaganje, Prostorne analize Macro, Mezzo i Micro razine
2. “BIS Machine“ metoda
3. Digitalizacija volumena - arhitektura i skulptura
4. 3D modeliranje i izrada virtualnih modela
5. Moguće razine preciznosti digitalizacije i modeliranja
6. Baza podataka
7. Pojam replike u umjetnosti
8. Reprodukcija
9. Rekonstrukcija objekata
10. Različiti oblici izrade
11. Sanacija umjetnina
12. Zaštita umjetnina i devastacija - rat, terorizam, nemar, vrijeme
13. Projekti u domeni očuvanja kulturne baštine
14. Različiti projekti obnove uz 3D obradu, strojna obrada, prototyping, itd.
15. BIMS- cjelovita metoda za pravljanje spomenicima kulture

Uz ovih 15 sati izlaganja planira se realizirati terenska i praktična nastavu (u cjelosti ili dio od navedenoga).
1. Posjet centrima koji djeluju i koriste nove tehnologije u procesima zaštite i obnove spomenika kulture
2. Izrada 3D virtualnog modela objekta (stereofotogrametrija ili 3D modeliranje)
3. Retuš i djelomična rekonstrukcija objekta
4. Posjet klesarskoj radionici S.Lucić u Sv.Nedjelji

Naziv kolegija: Metapodaci za upravljanje gradivom
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 3
Jezik: Hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: Obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vježbi
Uvjeti: Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom
Ispit: Usmeni

 

Cilj kolegija: Studenti se osposobljavaju za razumijevanje, korištenje i oblikovanje podatkovnih modela i shema metapodataka za upravljanje gradivom.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1.    Uvodno predavanje
2.    Značajke zapisa
3.    Metapodaci
4.    Sheme metapodataka
5.    XML
6.    Arhivističke norme i metapodaci (EAD)
7.    Model zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima – MoReq
8.    Dublin Core
9.    Public Record Office Functional Requirements
10.  ARHiNET - mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom
11.   Metapodaci i digitalizacija
12.   Strukturalni metapodaci (METS standard za kodiranje i prijenos metapodataka)
13.   Metapodaci i upravljanje elektroničkom građom (OAIS i PREMIS standardi)
14.   Inteoperabilnost metapodataka
15.   Kolokvij

Obvezna literatura:

1.    Model zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima – MoReq, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2003.
2.    Jozo Ivanović, Sheme metapodataka i upravljanje dokumentima, Arhivski vjesnik 44 (2001), str. 103-121.

 

Dopunska literatura:    

1.    Tomislav Ćepulić, MoReq i uredsko poslovanje. Arhivski vjesnik 46 (2003), str. 77 84
2.    Requirements for Electronic Records Management Systems, Public Record Office, London 2002. (URL: http://www.nationalarchives.gov.uk/electronicrecords/reqs2002/)
3.    Jozo Ivanović, Mirna Willer, Goran Zlodi, Dublin Core: uvodne informacije, Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, sv. 2/3, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb 2000., str. 206.
4.    Sadržaj podataka za odabir i oblik odrednica (pristupnica) prema elementima Dublin Corea, Arhivi, knjižnice, muzeji. Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, sv. 2/3, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb 2000., str. 207-215.

 

Provjera znanja i ocjenjivanje: Završna ocjena temelji se na radu tijekom semestra, uspješnosti i zalaganju studenta na predavanjima i vježbama te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.

Naziv kolegija: Upravljanje baštinom

Ime nastavnika: dr.sc. Darko Babić

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski

Status kolegija: obvezatni - izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sat seminara tjedno (2+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

 

Cilj kolegija: Spoznati složenost pojma/sintagme upravljanje baštinom u suvremenom društvu; spoznati i razumjeti međuodnos identiteta i baštine; steći teorijska i praktična znanja o načinu upotrebe i upravljanja unutar područja baštine; steći uvid u oblike raznolike društvene prakse u kojoj su prepoznavanje, zaštita i komuniciranje središnji proces; upravljanje projektnim ciklusom i izrada (mini) baštinskog projekta.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima)

  1. Uvodno predavanje
  2. Istraživanje, prikupljanje i obrada informacija o identitetu, te njihova komunikacija
  3. Prepoznavanje, proučavanje, čuvanje, i oblikovanje identiteta (novinarstvo, građanske udruge)
  4. Marketing mjesta i stvaranje javne slike identiteta
  5. Važnost i implikacije baštinskog djelovanja
  6. Identitet kao generativni dio razvojne strategije
  7. Kulturni turizam, Kulturne industrije, Industrija destinacija
  8. Upravljanje baštinom kao sredstvo razvoja
  9. Identiteti u strategiji održivog razvoja
  10. Razumijevanje identiteta kao spoznavanje istinskog (kolektivnog i individualnog) sebe
  11. Moralna vrijednost identiteta (iako različiti) jednaki po važnosti i pravu na postojanje)
  12. Identitet kao potreba u globalizacijskoj okolini (akulturacija, diskulturacija, komodifikacija i internacionalizacija)
  13. Djelovanje za opće dobro
  14. Identitet u procesu uspostave trajnog mira i povjerenja, te kao očuvanje raznolikosti

 

Obvezna literatura:

1. Zbirka tekstova: a) Harvey, David C. Heritage pasts and heritage presents : temporality, meaning and the scope of heritage studies. // International journal of heritage studies. 7, 4(2001), str. 319–338 ili Harvey, David C. The history of heritage. // The Ashgate research companion to heritage and identity / editors Brian Graham, Peter Howard. Farnham : Ashgate, 2008. Str. 19-36.; b) Schofield, John. Heritage management : theory and practice. // The heritage reader / editors Graham Fairclough [et al]. London ; New York : Routledge, 2008. Str. 15-30.; c) Graham, B.; Ashworth, G; Tunbridge, J. The uses and abuses of heritage. // Heritage, museums and galleries : an introductory reader / editor G. Corsne. London ; New York : Routledge, 2005. 26-37.; d) Davis, Peter. Places, 'cultural touchstones' and the ecomuseum. // Heritage, museums and galleries : an introductory reader / editor Gerard Corsane. London ; New York : Routledge, 2005. 365-376.

2. Smith, L. Uses of heritage. London : Routledge, 2006.

3. Graham, B.; Ashworth, G; Tunbridge, J. A geography of heritage : power, culture and economy. London : Arnold, 2000.

4. Kirchenblatt-Gimblett, Barbara. Destination Culture / Tourism, Museums and Heritage, University of California Press, Berkeley, Los Angeles, London, 1998. ili Boniface, Priscilla; Fowler, Peter J. Heritage and Tourism in the Global Village (Heritage: Care, Preservation, Management). Routledge, London, 1993.

5. Castells, Manuel. Moć identiteta. Zagreb: Golden Marketing. 2002 ili Segalen, Martine (ur.). Drugi i sličan - pogledi na etnologiju suvremenih društava (poglavlje II - Identiteti i kulture). Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.

 

Dopunska literatura:

1. Daun, Åke; Janson, Sören (ur.). Europljani - Kultura i identitet. Zagreb. Jesenski i Turk. 2004.

Način polaganja ispita: pismeni

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Naziv kolegija: Sustavi za označivanje i pretraživanje 1
Nastavnik: dr. sc. Sonja Špiranec, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezni za bibliotekarstvo, izborni za ostale
Oblik nastave: predavanja, seminar, vježbe
Uvjeti za upis kolegija: -

 

OBAVIJEST O POČETKU NASTAVE U AK. GOD. 2019/20.: Nastava će početi uvodnim predstavljanjem kolegija 16. 10. u A308 u terminu predavanja u 14.00 sati.

 Cilj kolegija:
Cilj je kolegija upoznati studente s različitim tipologijama i vrstama sustava za pretraživanje, pojmovnim određenjima, teorijskim konceptima, zakonitostima i praktičnim dosezima u području pretraživanja informacija te ih potaknuti na kritično promišljanje suvremenih promjena u području.
Studenti će:
1. znati definirati glavne karakteristike različitih sustava za pretraživanje 2. razumjeti razlike između različitih tipova sustava za pretraživanje 3. znati postaviti strategiju pretraživanja i provesti pretraživanje koristeći složenu sintaksu i operatore za pretraživanje 4. znati objasniti uzročno-posljedičnu vezu između različitih vrsta označivanja i funkcionalnosti pretraživanja 5. tumačiti trendove u razvoju sustava za pretraživanje 6. objasniti postupke vrednovanja pretraživanja

 Sadržaj:
Pojmovna određenja: sustavi za pretraživanje, sustavi za označivanje. Pretraživanje i pregledavanje (browsing). Pretraživanje informacija (information retrieval), povijesni razvoj i dosezi. Modeli pretraživanja. Vrednovanje sustava za pretraživanje. Učinkovitost i djelotvornost u pretraživanju. Odaziv i preciznost. Relevantnost i pertinentnost. Relevantnost u internetskom/hipertekstualnom okruženju. Problem jezika u pretraživanju. Problemi prirodnog jezika u pretraživanju i učinak jezičnih fenomena u pretraživanju. Kontrolirani rječnici i postavljanje strategije pretraživanja uz kontrolirani rječnik. Jednostavno i složeno pretraživanje, korištenje sintakse i operatora u pretraživanju. Pretraživanje po predmetu i citatno pretraživanje

 

Literatura:
1. Belkin, N. On the Evaluation of Interactive Information Retrieval Systems. Available at:  http://www.issisociety.info/peteringwersen/pif_online.pdf
2. Chowdhury, G.G. Introduction to modern information retrieval. London: LAP, 1999.
3. Dizdar, S. Od podataka do metapodataka. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2011. (poglavlje Pretraživanje; str. 223 – 246)
4. Ellis, D. The Dilemma of Measurement in Information Retrieval. Journal of the American Society for Information Science, 47(1), 2006, 23-36.
5. Rowley, J. The controlled versus natural indexing languages debate revisited: perspective on information retrieval practice and research. // Journal of Information Science, 20, 2(1994), str.108-119.
6. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1/2(2007), 1-26.
7. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve:Benja, 2005. (Chapter 8 and 9)
8. Šauperl, A. Precoordination or not?: A new view of the old question. // Journal of Documentation, Vol. 65 Iss: 5, pp.817 – 833.

Dodatna literatura:
4. Lancaster, F. W. Warner, A.J. Information retrieval today Arlington, Va: Information Resources Press, 1993.
5. Lesk, M. The Seven Ages of Information Retrieval Available at: http://archive.ifla.org/VI/5/op/udtop5/udtop5.htm
Način polaganja ispita:
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: