Naziv kolegija: Sustavi za organizaciju znanja
Nastavnici: prof. dr. Jadranka Lasić Lazić, Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 3
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (8. semestar)
Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1+0+1)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Načini ocjenjivanja: Seminar 40%
Pismeni ispit 40%
Usmeni ispit 20%
Cilj kolegija
Pružiti studentima temeljna znanja iz područja organizacije znanja. Definirati svrhu, načela i porijeklo sustava za organizaciju znanja. Definirati intelektualnu, povijesnu i filozofsku osnovu organizacije znanja. Pokriti osnovne tipove sustava za organizaciju znanja: popisi pojmova, klasifikacije i kategorizacije, relacijski popisi. Pružiti pregled i razvoj osnovnih sustava za organizaciju znanja: tezaurusi, klasifikacije, ontologije, Semantički web, društveno označivanje.
Ishodi učenja predmeta
Nakon odslušanih predavanja i rada u seminaru studenti će razumjeti osnovne pojmove teorije organizacije znanja, znati definirati porijeklo i filozofsku osnovu sustava za organizaciju znanja te usvojiti osnovne tipove sustava za organizaciju znanja, znati ih razlikovati i primijeniti u informacijskom okruženju.
Sadržaj kolegija
1. Polazišta i problemi sustava za organizaciju znanja
2. Intelektualna osnova organizacije znanja
3. Povijesna i filozofska osnova organizacije znanja
3. Osnovni pojmovi organizacije znanja
4. Prirodni i kontrolirani jezik u organizaciji znanja
5. Dokumentacijski jezici
5. Tezaurusi kao sustav organizacije znanja6. Klasifikacije kao sustav organizacije znanja
7. Bibliotečno-bibliografske klasifikacije
8. Sustavi za organizaciju znanja baštinskom okruženju
9. Sustavi za organizaciju znanja u obrazovnom okruženju
10. Sustavi za organizaciju znanja u elektroničkom okruženju
11. Sustavi za organizaciju znanja u poslovnom okruženju (Intranet)
12. Ontologije kao podloga sustava za organizaciju znanja
13. Semantički Web
14. SKOS (Simple Knowledge Organization System)
15. Društveno označivanje i folksonomije kao metoda organizacije znanja
Literatura
Osnovna
1. Rowley, J and Hartley, R. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information. Aldershot, England ; Burlington, VT : Ashgate, 2008.
2. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić.Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2004
Dopunska
1. Popper, K. R. Objective knowledge. Oxford : Oxford University Press, 1979.
2. Svenonious. E. Intelektualne osnove organizacije informacija / prevela Mirna Willer. Lokve : Benja, 2005
3. Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija? // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Hassenay, Damir. ; Krtalić, Maja (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
Naziv kolegija: Digitalni arhivi
Osnovni cilj ovog predmeta je stjecanje znanja o problematici i temeljnim principima organizacije i funkcioniranja digitalnih arhiva. Razumijevanje načela i metodologije zaprimanja sadržaja u digitalni arhiv, organizacije sadržaja i postupaka dugoročnog čuvanja. Poznavanje zahtjeva u upravljanju informacijskim objektima u digitalnim arhivima (spremištima, repozitorijima).
Naziv kolegija: Arhivsko zakonodavstvo
Sadržaj:
Uvodne napomene: definicija i sadržaj predmeta, kultura i kulturne djelatnosti, zakonski propisi u kulturnim djelatnostima, kulturna baština i kulturna politika (zaštita spomenika kulture i prirode, biblioteke, muzeji, arhivi), kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, posebno radio difuzija i televizija, organizacije i udruživanja, kazalište i glazbene djelatnosti, savezna i federalna pravna regulacija.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo. Međunarodni arhivski sporazumi: povijest i suvremene tendencije.
Međunarodne konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju ratnih opasnosti ili elementarnih nepogoda (Haška konvencija, Unidroit konvencija). UNESCO i arhivi. Međunarodni arhivski sporovi.
Razvitak arhivskog zakonodavstva u Hrvatskoj. Zakoni, provedbeni propisi, deklaracije, zakoni, odluke, ukazi, naredbe, pravilnici, uputstva, rješenja i interni propisi.
Preporuke. Obrada načela zakona i elemenata načela. Obrada nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa. Propisi o radu i nadležnostima arhiva. Propisi o slobodnom pristupu informacijama, tajnost podataka, zaštita osobnosti, prava i interesa pojedinaca i kolektiva.
Autorska prava. Pravna valjanost zapisa na nekonvencionalnim medijima, strojno čitljivi zapisi.
Arhivi i javnost: upoznavanje s ulogom arhiva u društvu i s organizacijom rada s korisnicima.
Naziv kolegija: Društveno-humanistička informatika
Nositelj: prof.dr.sc. Damir Boras
Izvođač: prof. dr. sc. Tomislava Lauc, dr. sc. Sanja Kišiček
ECTS-bodovi: 3
Jezik: Hrvatski
Trajanje: jedan semestar (7. semestar, diplomski studij)
Status: izborni kolegij
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat vježbi
Uvjeti za upis kolegija: nema
Ispit: završni rad
Sadržaj: U teorijskom dijelu definira se područje društveno-humanističke infromatike u okviru kojeg se daje naglasak na pregled osnovnih koncepata i tehnika za obradu teksta i jezika. U praktičnom dijelu se kroz niz zadataka usvajaju odabrane tehnike obrade teksta i jezika. Ovo uključuje napredno uređivanje i oblikovanje teksta, uporabu regularnih izraza i makro naredbi za obradu tekstualnih podataka u Wordu te ispitivanje statističkih osobina teksta i jezika u Excelu.
Cilj – opće i specifične kompetencije: Usvojiti polazne koncepte obrade teksta i jezika, specifično uz korištenje odabranih naprednih tehnika u radu s MS Wordom i Excelom.
Obveze studenata: izraditi sve zadatke tijekom semestra i predati završni rad
Literatura:
Ignatow, G., & Mihalcea, R. (2017). Text mining: A Guidebook for the Social Sciences Thousand Oaks, CA: SAGE Publications, Inc doi: 10.4135/9781483399782 (odabrana poglavlja)
Informacijske znanosti: Društveno-humanistička informatika. https://omega.ffzg.hr/course/
Nositelj: ime nastavnika naknadno
Izvoditelji: ime nastavnika naknadno
ECTS-bodovi: 3
Status: Izborni predmet u 9. semestru
Oblik: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti za upis: Nema
Provjera znanja: Pismeni rad na odabranu i s nastavnikom dogovorenu temu; javno izlaganje na seminaru
Cilj: osposobiti studenta da razumije odnos između zakonskih propisa kojima se uređuje društvo i djelovanja knjižnica i drugih informacijskih ustanova i pružiti uvid u međunarodne dokumente koji utječu na nacionalne zakonske propise. Student će nakon odslušanog predmeta moći prepoznati etičke dileme u informacijskom području, imat će osjećaj odgovornosti za posljedice uvjetovane određenim postupcima i ponašanjem u informacijskoj i knjižničarskoj struci, steći će osnovno znanje o etičkim pojmovima i teorijama i njihovoj relevantnosti za svakodnevni posao u knjižnici/informacijskoj ustanovi i moći će razmišljati etički i kritički o poslu koji radi.
Sadržaj: Europske smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku. Međunarodni dokumenti o knjižnicama (IFLA, Vijeće Europe, EBLIDA). Domaći zakonski propisi relevantni za knjižnice. Autorsko i srodna prava, zaštita osobnih podataka, zaštita tajnosti podataka, pravo na pristup informacijama, čuvanje i zaštita kulturne baštine. Profesionalna etika i etički kodeksi. Profesionalna odgovornost.
Predavanje: Pregled literature, objašnjenje načina rada i provjere naučenoga.
Odnos međunarodnih dokumenata o knjižnicama i nacionalnog
zakonodavstva. Uređenje knjižničarstva kao područja.
Seminar: Društvena sredina, organizacije, ustanove i zavodi od važnosti za
knjižničarstvo i knjižnice. Pregled ustanova na webu.
Predavanje: Međunarodni dokumenti o knjižnicama.
Seminar: Razgovor o odabranom dokumentu. Dogovor o studentskim
izlaganjima.
Predavanje: Informacijska etika, nastanak naziva, razlozi nastanka i cilj
infoetike; profesionalna etika i vrijednosti; vrijednosti knjižničarske
profesije. Slobodan pristup informacijama kao osnovna vrijednost.
Jednakost u pristupu.
Seminar: Razgovor o temi
Predavanje: Autorsko pravo, temeljni pojmovi i nazivlje. Načini ostvarivanja
prava.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.
Predavanje: Autorsko pravo i knjižnice.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o primjeni autorskog prava u
knjižnicama.
Predavanje: Zaštita intelektualnog vlasništva kao etičko pitanje. Plagiranje i
plagijat.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi
Predavanje: Pravo na pristup informacijama i tajnost podataka.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o pravu na pristup informacijama i
tajnosti podataka u knjižnicama.
Predavanje: Zaštita osobnih podataka
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o zaštiti osobnih podataka u
knjižnicama.
Predavanje: Zaštita osobnih podataka i privatnosti. Informacijska privatnost.
Povjerljivost podataka i profesionalna tajna.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.
Predavanje: Zakonski propisi o knjižnoj baštini
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o knjižnoj baštini u knjižnicama.
Predavanje: Etika prikupljanja baštine. Uništavanje kulturnih dobara i
posljedice. Plavi križ.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi
Predavanje: Odnos prema kolegama i profesiji. Osobna odgovornost knjižničara,
odgovornost prema građi i korisnicima. Društvena odgovornost.
Seminar: Studentsko izlaganje; razgovor o temi.
Predavanje: Dokumenti IFLA-e, CILIP-a i ALA-e o profesionalnoj etici.
Seminar: Razgovor o dokumentima.
Predavanje: Usporedba kodeksa knjižničara, arhivista i muzealaca. Sličnosti i
razlike.
Seminar: Razgovor o temi.
Literatura
Obvezna:
Etički kodeks arhivista. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1997.
Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), str. 322 ili http://www.hkdrustvo.hr/eticki_kodeks/
Horvat, A. Javno i tajno u knjižničarskoj struci. // 5. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 8-15.
Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Str. 11-24; 62-69; 73-77.
The IFLA licensing principles. // Na: http://www.ifla.org/V/ebpb/copy.htm.
The IFLA position on copyright in the digital environment : (2000). Na: http://www.ifla.org/III/clm/p1/pos-dig.htm
Statut & Kodeks profesionalne etike. Zagreb : Nacionalni komitet ICOM-a, 1991.
Izborna:
Gorman, M. Poglavlja: Intellectual freedom i Privacy. // Gorman, M. Our enduring values. Chicago ; London : American Library Association, 2000. Str. 88-101; 144-157.
Guidelines on library legislation and policy in Europe. // Library legislation in Europe : discussion papers and country reports / edited by Christiane Bohrer. Bad Honnef : Bock+Herchen, 2000. Str. 27-34. Ili na: http://culture.coe.fr/books/eng/ecubook/20r.3.htm
Jones, B. Libraries, access, and intellectual freedom : developing policies for public and academic libraries. Chicago : ALA, 1999.
Slobodan pristup informacijama. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,
3(2000). (Članci po izboru.)
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).