Naslovnica

Nastava - diplomski studij

Sustavi za označivanje i pretraživanje I

Detalji

Naziv kolegija: Sustavi za označivanje i pretraživanje 1
Nastavnik: dr. sc. Sonja Špiranec, izv. prof.
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezni za bibliotekarstvo, izborni za ostale
Oblik nastave: predavanja, seminar, vježbe
Uvjeti za upis kolegija: -

 

OBAVIJEST O POČETKU NASTAVE U AK. GOD. 2022/23.: Nastava će početi uvodnim predstavljanjem kolegija 14. 10. u A308 u terminu predavanja u 9.30 sati.

 Cilj kolegija:
Cilj je kolegija upoznati studente s različitim tipologijama i vrstama sustava za pretraživanje, pojmovnim određenjima, teorijskim konceptima, zakonitostima i praktičnim dosezima u području pretraživanja informacija te ih potaknuti na kritično promišljanje suvremenih promjena u području.
Studenti će:
1. znati definirati glavne karakteristike različitih sustava za pretraživanje 2. razumjeti razlike između različitih tipova sustava za pretraživanje 3. znati postaviti strategiju pretraživanja i provesti pretraživanje koristeći složenu sintaksu i operatore za pretraživanje 4. znati objasniti uzročno-posljedičnu vezu između različitih vrsta označivanja i funkcionalnosti pretraživanja 5. tumačiti trendove u razvoju sustava za pretraživanje 6. objasniti postupke vrednovanja pretraživanja

 Sadržaj:
Pojmovna određenja: sustavi za pretraživanje, sustavi za označivanje. Pretraživanje i pregledavanje (browsing). Pretraživanje informacija (information retrieval), povijesni razvoj i dosezi. Modeli pretraživanja. Vrednovanje sustava za pretraživanje. Učinkovitost i djelotvornost u pretraživanju. Odaziv i preciznost. Relevantnost i pertinentnost. Relevantnost u internetskom/hipertekstualnom okruženju. Problem jezika u pretraživanju. Problemi prirodnog jezika u pretraživanju i učinak jezičnih fenomena u pretraživanju. Kontrolirani rječnici i postavljanje strategije pretraživanja uz kontrolirani rječnik. Jednostavno i složeno pretraživanje, korištenje sintakse i operatora u pretraživanju. Pretraživanje po predmetu i citatno pretraživanje

 

Literatura:
1. Belkin, N. On the Evaluation of Interactive Information Retrieval Systems. Available at:  http://www.issisociety.info/peteringwersen/pif_online.pdf
2. Chowdhury, G.G. Introduction to modern information retrieval. London: LAP, 1999.
3. Dizdar, S. Od podataka do metapodataka. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, 2011. (poglavlje Pretraživanje; str. 223 – 246)
4. Ellis, D. The Dilemma of Measurement in Information Retrieval. Journal of the American Society for Information Science, 47(1), 2006, 23-36.
5. Rowley, J. The controlled versus natural indexing languages debate revisited: perspective on information retrieval practice and research. // Journal of Information Science, 20, 2(1994), str.108-119.
6. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1/2(2007), 1-26.
7. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve:Benja, 2005. (Chapter 8 and 9)
8. Šauperl, A. Precoordination or not?: A new view of the old question. // Journal of Documentation, Vol. 65 Iss: 5, pp.817 – 833.

Dodatna literatura:
4. Lancaster, F. W. Warner, A.J. Information retrieval today Arlington, Va: Information Resources Press, 1993.
5. Lesk, M. The Seven Ages of Information Retrieval Available at: http://archive.ifla.org/VI/5/op/udtop5/udtop5.htm
Način polaganja ispita:
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Projektiranje informacijskih sustava

Detalji

Naziv kolegija: Projektiranje informacijskih sustava

ECTS bodovi: 6
Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar

Status: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 30+30+0

Način provjere znanja: pismeni i usmeni ispit

 

Okvirni sadržaj kolegija:
1. Uvodno predavanje
2. Osnove upravljanja projektima
3. Arhitektura sustava
4. Mrežna infrastruktura
5. Sigurnost računalnih sustava
6. Baze podataka
7. KOLOKVIJ
8. Prikupljanje zahtjeva i analiza
9. Oblikovanje funkcija i procesa
10. Razvoj softvera
11. Testiranje
12. Uvođenje u primjenu i održavanje sustava
13. Projektni rad
14. Projektni rad
15. KOLOKVIJ

Cilj kolegija (očekivane kompetencije):


Kolegij će upoznati studente sa različitim konceptima, principima i fazama projektiranja i analiziranja informacijskih sustava. Studenti će naučiti definirati zahtjev, odrediti granice informacijskog podsustava. Upoznat će ulogu različitih korisnika u projektiranju informacijskog sustava, osnove modeliranja procesa i logičkog oblikovanja baza podataka. Bit će prikazani životni ciklusi i faze razvitka informacijskog sustava. Posebna pozornost posvetit će se upoznavanju studenata sa pisanjem dokumentacije. Studenti će upoznati različite metode, alate i tehnike koje se koriste pri sistemskoj analizi i dizajniranju.

Obvezna literatura:
1. J. A. Hoffer, J. F. George, J. S. Valacich: Modern Systems Analysis and Design, 3/e, Prentice Hall College Div, 2001
2. Martin, J.: Information Engineering II - Planning and Analisys, Prentice Hall, Englewood Cliffs, NY 1990.
3. J. L. Whitten, L. D. Bentley, K. C. Dittman: Systems Analysis & Design Methods, 5/e, McGraw-Hill Higher Education, 2000
4. Zwass, V. Foundations of Information systems, McGraw-Hill, Boston, 1998.

Upravljanje i poslovanje u arhivima

Detalji

Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom

Detalji

Epistemologija informacijske znanosti

Detalji

 

Naziv kolegija: Epistemologija informacijske znanosti

Nositelj: izv.prof.dr.sc. Sonja Špiranec

Izvođaći: izv. prof. dr. sc. Sonja Špiranec; Denis Kos

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni za sve studije na Odsjeku i FF-u

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sat seminara

Ispit: usmeni i seminarski rad

Uvjeti: Položen ispit iz Uvoda u teoriju / informacijske znanosti / bibliotekarstva / muzeologije / arhivistike /

Nastava u ak. godini 2016./2017. počine 14. ožujka uvodnim predstavljanjem kolegija i rasporeda

 

Cilj kolegija:

Cilj kolegija je da studenti spoznaju utjecaj različitih epistemoloških i intelektualnih tradicija u informacijskoj znanosti, razumiju ključne epistemološke probleme informacijske znanosti i informacijskih djelatnosti te razviju sposobnost kritičkog promišljanja i vrednovanja novih informacijskih prostora s epistemoloških pozicija.

Literatura - obavezna:

Tuđman, M.: Prikazalište znanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003

Fallis, D. (2006). Social epistemology and information science. Annual Review of Information Science & Technology (ARIST), 40, 475-519.

Floridi, L. (2002). On defining library and information science as applied philosophy of information. Social Epistemology, 16(1), 37-49.

Literatura - preporučena:

Ashley Mcdowell (2002) Trust and information: The role of trust in the social epistemology of information science, Social Epistemology, 16:1, 51-63.

Budd, John M. (2002). Jesse Shera, Sociologist of Knowledge? The Library Quarterly, 72 (4:2002):423-440.

Cronin, B. (2008). The sociological turn in information science. Journal of Information Science.

Damien Smith Pfister (2011) Networked Expertise in the Era of Many-tomany Communication: On Wikipedia and Invention, Social Epistemology, 25:3, 217-231,

de Laat, P. B. (2012). Open source production of encyclopedias: Editorial policies at the intersection of organizational and epistemological trust. Social Epistemology, 26(1), 71-103.

Dick, A.L. (1999). Epistemological positions and library and information science. Library Quarterly 69(3), 305-323.

Epistemology, Theory, and Methodology in Knowledge Organization: Toward a Classification, Metatheory, and Research Framework." (2008). In Knowledge Organization. 35(2/3): 102-112.

Fallis, D. (2008). Toward an epistemology of Wikipedia. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 59(10), 1662-1674.

Fyffe, R. (2015). The Value of Information: Normativity, Epistemology, and LIS in Luciano Floridportal: Libraries and the Academy, Vol. 15, No. 2, 267–286.

Goldman, Alvin. "Social Epistemology." http://plato.stanford.edu/entries/epistemology-social/

Justine Pila (2009). Authorship and e‐Science: Balancing Epistemological Trust and Skepticism in the Digital Environment, Social Epistemology, 23:1, 1-24

Leah A. Lievrouw (2010) Social Media and the Production of Knowledge: A Return to Little Science?, Social Epistemology, 24:3, 219-237

Schiltz, M., Truyen, F. i Coppens, H. (2007). Cutting the Trees of Knowledge: Social Software, Information Architecture, and Their Epistemic Consequences. Thesis Eleven, 89, 1, str. 94-114.

Špiranec, S., Zorica, M. B., & Kos, D. (2016). Information Literacy in participatory environments: the turn towards a critical literacy perspective. Journal of documentation, 72(2), 247-264.

Wilkinson, L. (2015). Theories of knowledge in library and information science. // Swanson, T. (ed.) Not just where to click: teaching students how to think about information. Chicago: ACRL. Str. 13-36.