Dr. sc. Damir Boras, red. prof. Konzultacije: soba E-325 E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/409-2352 |
Životopis:
Damir Boras redoviti je profesor u trajnom zvanju, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik i utemeljitelj Katedre za leksikografiju i enciklopediku te jedan od osnivača Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.
Rođen je 25. listopada 1951. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1970.), a diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije, s temom Laseri u komunikacijama (1974.). Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za informacijske znanosti, s temom Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku (1998.).
Radio je u Multimedijskom centru Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu kao koordinator za informacijske sustave (1. 5. 1975.-1984.), a zatim prešao na Filozofski Fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti na mjesto asistenta i kasnije višeg asistenta (1. 2. 1984.-1999.). Docent je postao 10. 6. 1999., izvanredni profesor 11. 5. 2003. Za znanstvenog savjetnika u području društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija izabran je 19. 10. 2006., a za redovitog profesora na vrijeme od 5 godina potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 12. 12. 2006. Za redovitog profesora u trajnom zvanju potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 13. 12. 2011.
U dodatnom stalnom radnom odnosu radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao pomoćnik ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju (1. 8. 2000.-31. 12. 2006.).
Za dekana Filozofskog fakulteta izabran je 2009. te ponovno 2012. Bio je i prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2004.-2009.). Predstojnik je Katedre za leksikografiju i enciklopediku pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 2004.), a obavljao je i dužnost zamjenika pročelnika Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta (1998.-2004.).
Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Studia lexicogra-phica, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (od 2007.).
Na međunarodnom natjecanju iz poznavanja klasične kulture i jezika (klasičnog grčkog i latinskog) u San Remu u Italiji u svibnju 1970. godine je kao maturant Klasične gimnazije u Zagrebu osvojio zlatnu medalju. Kao student treće godine Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu dobio je Rektorovu nagradu za rad Daljinska komunikacija s računalom (1973.).
U inozemstvu se stručno usavršavao tijekom studijskog boravka na Sveučilištu u Pittsburghu (University of Pittsburgh, SAD), od prosinca 1990. do veljače 1991., u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a sudjelovao je i na tečaju Computers in university administrations – for systems developers u kolovozu 1985. u Readingu u Engleskoj u organizaciji Britanskoga Savjeta.
Govori i piše engleski, francuski, njemački i talijanski, dobro poznaje latinski, klasični grčki i slovenski, a služi se i makedonskim jezikom.
Bio je mentor za preko sedamdeset diplomskih radova te više od trideset obranjenih doktorata i magisterija iz područja informacijskih znanosti, leksikografije i medija, a uz njegovo je mentorstvo osam studenata dobilo Rektorovu nagradu.
Oženjen je i ima jednu kćer. Bavio se aktivno tenisom, ragbijem i košarkom. Sada se rekreativno bavi tenisom i golfom.
Recenzirao je više sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.
Objavio je preko devedeset znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika i održao preko 40 pozvanih predavanja i priopćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike.
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Sudjelovao je i sudjeluje kao istraživač na više projekata pri Ministarstvu znanosti (od 1990. do danas). U Upisniku znanstvenih radnika upisan je pod brojem 4513.
Vodio je ili sudjelovao u više projekata za primjenu i uvođenje informatičke tehnologije u visokoškolskom, srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, izdavaštvu i pravosuđu.
Članstva:
bio je član prosudbene skupine informacijskih znanosti za recenziju znanstvenih programa pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te recenzent za više studijskih i znanstvenih programa i projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u području informacijskih i komunikacijskih te tehničkih znanosti
bio je član Hrvatskog školskog vijeća pri Ministarstvu prosvjete (1998.-2000.) za područje informatike te član povjerenstva za udžbenike.
bio je i član Koordinacije za pripremu nastupa RH na Svjetskom summitu o informacijskom društvu (WSIS) pri Ministarstvu znanosti i tehnologije (2001.-2003.) te je u tom svojstvu sudjelovao na dvije pripremne međunarodne konferencije, u Rigi 2001. te u Mainzu 2002. godine
od 1990. do 1993. sudjelovao je u projektu informatizacije Sveučilišta te je bio i predsjednik Komisije za informatizaciju Sveučilišta
bio je član Upravnog vijeća Sveučilišnog računskog centra (1997.-2000.)
član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora RH (od 2012.)
član Rektorskoga kolegija u širem sastavu Sveučilišta u Zagrebu (od 2009.)
član Senata Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.)
član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2005.), a obnašao je i dužnost potpredsjednika toga Vijeća (2007.-2009.)
član Školskog odbora Klasične gimnazije u Zagrebu (2001.-2005.)
bio je član je Stručnog povjerenstva za znanstveno izdavaštvo pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (2010.-2012.)
član Područnog vijeća za društvene znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost (2005.-2009. i 2009.-2013.)
član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sabora RH (2004.-2007. i 2008.-2011.)
bio je predsjednik stručnoga savjeta projekta razvoja Hinine informacijske baze – informacijsko dokumentacijskog centra u HINA-i (2008.-2011.)
bio je i član Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjenu rezultata državne mature za upis na visoka učilišta (2008.-2010.)
jedan je od osnivača i član Hrvatskog društva za jezične tehnologije (2004)
član je i:
- Matice Hrvatske
- HID-a (Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva)
- HDPIO-a (Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja)
- Hrvatske paneuropske unije
- Hrvatskog društva za jezične tehnologije
- Družbe Braća Hrvatskog Zmaja
- Rotary kluba Zagreb Medvedgrad
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
Poslijediplomski studij
Predavao je i na poslijediplomskim studijima psihologije te glotodidaktike na Filozofskom fakultetu .
Dodatno predaje predmete iz područja informacijske znanosti na Sveučilištu u Mostaru.
Od 1999. predavao je i na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
Dr. sc. Ana Barbarić, red. prof. Konzultacije: u zimskom semestru ponedjeljkom od 14 do 16 sati, u ljetnom semestru akad. god. 2023./2024. četvrtkom od 9.30 do 11 sati u E-317 Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-349 |
Životopis:
Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino.
Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog znanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga.
Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2020. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo.
Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su bibliografska organizacija, inkluzivne knjižnične usluge i hrvatski iseljenički tisak. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama.
Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari. Od 2018. surađuje na projektu HIT - Hrvatski iseljenički tisak.
U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002. do 2020., vodila je radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002. – 2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002. – 2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije (2014. – 2020.). Od 2012. do 2020. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bila je članica Programskog odbora CSSU-a.
Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. U tom je razdoblju pod njenim uredničkim vodstvom u spomenutim nizovima objavljeno četrnaest publikacija s hrvatskim prijevodima različitih IFLA-inih smjernica, standarda, priručnika i studija. Bila je članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a od 1998. do 2020. Dobitnica je HKD-ove Nagrade “Eva Verona”. Od 2019. do 2020. ponovo je vodila niz Povremena izdanja HKD-a te obnašala dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a. U tome je razdoblju u nizu Povremena izdanja HKD-a objavljen prijevod IFLA-inog konceptualnog modela. Također je, u nizu Posebna izdanja HKD-a, objavljena spomenica povodom 80. obljetnice Društva koju je uredila. Na 47. izbornoj skupštini HKD-a održanoj 2022. dobila je Kukuljevićevu povelju, najistaknutiju stručnu nagradu koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje svojim članovima za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti.
Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture. Od ožujka 2017. do ožujka 2023. bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture i medija) kao predstavnica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Od 2013. predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković.
Područja interesa:
Neki radovi dostupni su u cjelovitom obliku putem:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Identifikatori:
VIAF (Virtual International Authority File)
Projekti:
Članstva:
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo
Poslijediplomski doktorski studij
Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo (izvanredni način studiranja)
Prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica Konzultacije: zimski semestar srijeda 10:00-12:00, soba E-323, ljetni semestar srijeda 12:30-14:00
Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-351 |
Životopis:
Mihaela Banek Zorica rođena je 1976. godine u Zagrebu gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je informatologiju i češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon čega upisuje Poslijediplomski studij informacijskih znanosti. Godine 2007. doktorira u području informacijskih znanosti obranivši rad pod naslovom Sustavi za upravljanje obrazovnim materijalom u elektroničkom okruženju. Od 2012. godine predstojnica je Katedre za medije i komunikologiju. Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju kolegije vezane uz organizaciju znanja i upravljanje znanjem, e-učenje, školske knjižnice i informacijsku pismenost. Sudjelovala je na nizu međunarodnih i nacionalnih konferencija i skupova u vidu autora znanstvenih radova, recenzenta i člana organizacijskog ili programskog odbora. U koautorstvu je objavila dvije knjige, poglavlja u knjigama te više od 30 znanstvenih i stručnih radova.
Sudjelovala je na nekoliko međunarodnih i nacionalnih projekata: Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju, Organizacija informacija i znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju, TEMPUS Joint European Project - Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development, TEMPUS TEALS (Teaching and Langage skills). Godine 2011. koordinator je ERASMUS Intenzivnog programa Information and communication technology in supporting the educational process.
Godine 2010. dobitnica je dviju nagrada: Nagrade za uporabu društvenog softvera u e-kolegiju Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za e-učenje za najbolji e-kolegij za akademsku godinu 2009./2010., te godišnje nagrade The IASL School Librarianship Award Međunarodnog društva školskog knjižničarstva (International Association of School Librarianship, IASL) za promicanje školskog knjižničarstva.
Član je glavnog odbora europske Zaklade ENSIL (Stichting ENSIL – European Network for School Libraries and Information Literacy), podpredsjednica međunarodne udruge IASL (International School Library Association) te član uredništva međunarodnog časopisa School Libraries Worldwide. Također, član je međunarodnih organizacija i udruga: International Association of School Librarianship (IASL), International Society for Knowledge organization (ISKO), Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK) te Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD).
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Neki od radova dostupni i na:
Projekti:
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
Poslijediplomski studij
Članstva:
dr. sc. Petra Bago, izv. prof. Konzultacije: četvrtkom 17:00-18:00, online (via BigBlueButton ili Zoom) ili soba E-315 (uz prethodni dogovor); najava mailom Mail: pbago(at)ffzg.unizg.hr LinkedIn: https://hr.linkedin.com/in/petrabago NLP grupa: http://nlp.ffzg.hr/ Telefon: 01/4092-323 |
Životopis:
Petra Bago (matični broj znanstvenika: 314883) rođena je 1982. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađa u Zagrebu, Bernu (Švicarska) i Sofiji (Bugarska). V. gimnaziju prirodoslovno-matematičkog usmjerenja završava u Zagrebu.
Godine 2003. upisuje Filozofski fakultet, smjer informacijskih znanosti i etnologije i kulturne antropologije. Od 2004. sudjeluje u nastavi kao demonstratorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti. Kao suautor 2006. godine prima Rektorovu nagradu za studentski znanstveni rad pod naslovom Računalna priprema, obrada i prikaz sedmojezičnog rječnika Petera Lodereckera povodom 400. godišnjice izdavanja izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i Nikole Ljubešića, tadašnjeg znanstvenog novaka na Odsjeku. Diplomirala je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti i Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju 2008. godine.
Akademske godine 2008./2009. upisuje poslijediplomski doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti. Od 2009. zapošljava se na istom odsjeku kao znanstvena novakinja na projektu Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa. Doktorirala je u rujnu 2014. s naslovom "Model višerazinske prezentacije tekstova starijih hrvatskih rječnika" koju je izradila pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i doc. dr. sc. Nikole Ljubešića.
Aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskoj i diplomskoj razini na kolegijima Obrada teksta i jezika, Jezične baze podataka, Prikaz rječničkog znanja. Kontinuirano se stručno usavršavala na brojnim konferencijama, seminarima, ljetnim školama i certificiranim tečajevima.
U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2016. godine, a 2017. u znanstveno-nastavno zvanje docentice. U znanstveno zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2022. godine, a 2023. u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. Od 2017. Predstojnica je Katedre za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopedistiku.
Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru i pismu, te pasivno njemačkim, francuskim i španjolskim.
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Međunarodni programski i recenzentski odbori: :
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
izv. prof. dr. sc. Darko Babić Konzultacije: - zimski semestar, ponedjeljak 15:30-17:00, soba E-316 - ljetni semestar, srijeda 16:15-17:45, soba E-316 E-pošta: dbabic(at)ffzg.unizg.hr Telefon: 01/409-2348, Fax: 01/4092-431 |
Životopis:
Dr. sc. Darko Babić viši je znanstveni suradnik, izvanredni profesor na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti i diplomskom studiju smjer muzeologija i upravljanje baštinom.
Rođen je 6. ožujka 1973. godine u Zagrebu gdje je završio osnovu i srednju školu (usmjerenje opća elektronika), te četverogodišnji studij etnologije i informatologije, smjer muzeologija. Tokom studija radi kao asistent na Hrvatskoj radio televiziji (1995.), kao suradnik Koncertne direkcije Zagreb (1997., 1998. i 1999.) te kao pomoćni arhivist na Općinskom sudu u Zagrebu (2000.-2001.). Nakon studija preuzima mjesto voditelja međunarodnog projekta Promoting Solidarity - School Connectivity in Southeast Europe and USA, a od 1. rujna 2004. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom 2008. godine koristi istraživačku stipendiju usavršavajući se na Sveučilištu u Barceloni (Departament de Didàctica de les Ciències Socials, Facultat de Formació del Professorat), uz još 6 drugih kratkoročnih stipendija tokom poslijediplomskog studija koji završava obranom disertacije pod naslovom Koncept upravljanja baštinom unutar teorijskog okvira informacijskih i komunikacijskih znanosti: baštinska pismenost. U Registar znanstvenih istraživača Republike Hrvatske upisan je pod rednim brojem 263221.
Darko Babić bio je predsjednik (od 2016-2019) Međunarodnog komiteta za obrazovanje muzejskih djelatnika (ICTOP) Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM, pri UNESCO) koji savjetuje institucije koje provode muzejske/baštinske obrazovne programe, upravnog odbora Hrvatskog komiteta Međunarodnog savjeta za muzeje (predsjednik istog od 2014-2020 godine), osnivač i član savjetodavnog odbora Europske asocijacije za interpretaciju baštine (2010-2019), te muzejski savjetnik Europskog Muzejskog Foruma. Član je uređivačkog odbora časopisa 'Her&Mus. Heritage and Museography' (Sveučilište u Barceloni & Ediciones Trea, Gijón, Španjolska), časopisa 'Museologica Brunensia' (Masarykovo Sveučilište, Brno, Česka Republika) i časopisa Informatica Museologica (MDC, Zagreb), te redoviti recenzent radova za 'International Journal of Heritage Studies' (Taylor & Francis, UK) i 'Museum History Journal' (Taylor & Francis, UK).
Aktivno sudjeluje u različitim međunarodnim i nacionalnim projektima, povremeni je autor muzeoloških i interpretacijskih koncepcija, te redoviti recenzent i savjetnih baštinskih projekata. Razradio je i uveo novi kolegij Interpretacija baštine (2011), a trenutno je izvođač kolegija: Upravljanje baštinom, Marketing baštine, Baština i razvoj i Interpretacija baštine.
Područja interesa:
Projekti:
Voditeljstvo projekta/radnih paketa međunarodnih projekata
Sudjelovanje u nacionalnim projektima u znanosti i razvoju:
Članstva:
Kolegiji (diplomski studij, muzeologija i upravljanje baštinom):
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).