Dr. sc. Damir Boras, red. prof. Konzultacije: soba E-325 E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/409-2352 |
Životopis:
Damir Boras redoviti je profesor u trajnom zvanju, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik i utemeljitelj Katedre za leksikografiju i enciklopediku te jedan od osnivača Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.
Rođen je 25. listopada 1951. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1970.), a diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije, s temom Laseri u komunikacijama (1974.). Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za informacijske znanosti, s temom Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku (1998.).
Radio je u Multimedijskom centru Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu kao koordinator za informacijske sustave (1. 5. 1975.-1984.), a zatim prešao na Filozofski Fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti na mjesto asistenta i kasnije višeg asistenta (1. 2. 1984.-1999.). Docent je postao 10. 6. 1999., izvanredni profesor 11. 5. 2003. Za znanstvenog savjetnika u području društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija izabran je 19. 10. 2006., a za redovitog profesora na vrijeme od 5 godina potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 12. 12. 2006. Za redovitog profesora u trajnom zvanju potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 13. 12. 2011.
U dodatnom stalnom radnom odnosu radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao pomoćnik ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju (1. 8. 2000.-31. 12. 2006.).
Za dekana Filozofskog fakulteta izabran je 2009. te ponovno 2012. Bio je i prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2004.-2009.). Predstojnik je Katedre za leksikografiju i enciklopediku pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 2004.), a obavljao je i dužnost zamjenika pročelnika Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta (1998.-2004.).
Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Studia lexicogra-phica, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (od 2007.).
Na međunarodnom natjecanju iz poznavanja klasične kulture i jezika (klasičnog grčkog i latinskog) u San Remu u Italiji u svibnju 1970. godine je kao maturant Klasične gimnazije u Zagrebu osvojio zlatnu medalju. Kao student treće godine Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu dobio je Rektorovu nagradu za rad Daljinska komunikacija s računalom (1973.).
U inozemstvu se stručno usavršavao tijekom studijskog boravka na Sveučilištu u Pittsburghu (University of Pittsburgh, SAD), od prosinca 1990. do veljače 1991., u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a sudjelovao je i na tečaju Computers in university administrations – for systems developers u kolovozu 1985. u Readingu u Engleskoj u organizaciji Britanskoga Savjeta.
Govori i piše engleski, francuski, njemački i talijanski, dobro poznaje latinski, klasični grčki i slovenski, a služi se i makedonskim jezikom.
Bio je mentor za preko sedamdeset diplomskih radova te više od trideset obranjenih doktorata i magisterija iz područja informacijskih znanosti, leksikografije i medija, a uz njegovo je mentorstvo osam studenata dobilo Rektorovu nagradu.
Oženjen je i ima jednu kćer. Bavio se aktivno tenisom, ragbijem i košarkom. Sada se rekreativno bavi tenisom i golfom.
Recenzirao je više sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.
Objavio je preko devedeset znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika i održao preko 40 pozvanih predavanja i priopćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike.
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Sudjelovao je i sudjeluje kao istraživač na više projekata pri Ministarstvu znanosti (od 1990. do danas). U Upisniku znanstvenih radnika upisan je pod brojem 4513.
Vodio je ili sudjelovao u više projekata za primjenu i uvođenje informatičke tehnologije u visokoškolskom, srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, izdavaštvu i pravosuđu.
Članstva:
bio je član prosudbene skupine informacijskih znanosti za recenziju znanstvenih programa pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te recenzent za više studijskih i znanstvenih programa i projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u području informacijskih i komunikacijskih te tehničkih znanosti
bio je član Hrvatskog školskog vijeća pri Ministarstvu prosvjete (1998.-2000.) za područje informatike te član povjerenstva za udžbenike.
bio je i član Koordinacije za pripremu nastupa RH na Svjetskom summitu o informacijskom društvu (WSIS) pri Ministarstvu znanosti i tehnologije (2001.-2003.) te je u tom svojstvu sudjelovao na dvije pripremne međunarodne konferencije, u Rigi 2001. te u Mainzu 2002. godine
od 1990. do 1993. sudjelovao je u projektu informatizacije Sveučilišta te je bio i predsjednik Komisije za informatizaciju Sveučilišta
bio je član Upravnog vijeća Sveučilišnog računskog centra (1997.-2000.)
član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora RH (od 2012.)
član Rektorskoga kolegija u širem sastavu Sveučilišta u Zagrebu (od 2009.)
član Senata Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.)
član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2005.), a obnašao je i dužnost potpredsjednika toga Vijeća (2007.-2009.)
član Školskog odbora Klasične gimnazije u Zagrebu (2001.-2005.)
bio je član je Stručnog povjerenstva za znanstveno izdavaštvo pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (2010.-2012.)
član Područnog vijeća za društvene znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost (2005.-2009. i 2009.-2013.)
član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sabora RH (2004.-2007. i 2008.-2011.)
bio je predsjednik stručnoga savjeta projekta razvoja Hinine informacijske baze – informacijsko dokumentacijskog centra u HINA-i (2008.-2011.)
bio je i član Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjenu rezultata državne mature za upis na visoka učilišta (2008.-2010.)
jedan je od osnivača i član Hrvatskog društva za jezične tehnologije (2004)
član je i:
- Matice Hrvatske
- HID-a (Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva)
- HDPIO-a (Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja)
- Hrvatske paneuropske unije
- Hrvatskog društva za jezične tehnologije
- Družbe Braća Hrvatskog Zmaja
- Rotary kluba Zagreb Medvedgrad
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
Poslijediplomski studij
Predavao je i na poslijediplomskim studijima psihologije te glotodidaktike na Filozofskom fakultetu .
Dodatno predaje predmete iz područja informacijske znanosti na Sveučilištu u Mostaru.
Od 1999. predavao je i na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
Dr. sc. Ana Barbarić, red. prof. Konzultacije: u zimskom semestru akad. god. 2024./2025. srijedom od 10 do 12 sati u E-317 Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-349 |
Životopis:
Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino.
Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog znanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga.
Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2020. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo.
Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su bibliografska organizacija, inkluzivne knjižnične usluge i hrvatski iseljenički tisak. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama.
Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari. Od 2018. surađuje na projektu HIT - Hrvatski iseljenički tisak.
U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002. do 2020., vodila je radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002. – 2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002. – 2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije (2014. – 2020.). Od 2012. do 2020. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bila je članica Programskog odbora CSSU-a.
Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. U tom je razdoblju pod njenim uredničkim vodstvom u spomenutim nizovima objavljeno četrnaest publikacija s hrvatskim prijevodima različitih IFLA-inih smjernica, standarda, priručnika i studija. Bila je članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a od 1998. do 2020. Dobitnica je HKD-ove Nagrade “Eva Verona”. Od 2019. do 2020. ponovo je vodila niz Povremena izdanja HKD-a te obnašala dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a. U tome je razdoblju u nizu Povremena izdanja HKD-a objavljen prijevod IFLA-inog konceptualnog modela. Također je, u nizu Posebna izdanja HKD-a, objavljena spomenica povodom 80. obljetnice Društva koju je uredila. Na 47. izbornoj skupštini HKD-a održanoj 2022. dobila je Kukuljevićevu povelju, najistaknutiju stručnu nagradu koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje svojim članovima za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti.
Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture. Od ožujka 2017. do ožujka 2023. bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture i medija) kao predstavnica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Od 2013. predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković.
Područja interesa:
Neki radovi dostupni su u cjelovitom obliku putem:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Identifikatori:
VIAF (Virtual International Authority File)
Projekti:
Članstva:
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo
Poslijediplomski doktorski studij
Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo (izvanredni način studiranja)
Prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica Konzultacije: prema dogovoru
Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-351 |
Životopis:
Mihaela Banek Zorica rođena je 1976. godine u Zagrebu gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je informatologiju i češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon čega upisuje Poslijediplomski studij informacijskih znanosti. Godine 2007. doktorira u području informacijskih znanosti obranivši rad pod naslovom Sustavi za upravljanje obrazovnim materijalom u elektroničkom okruženju. Od 2012. godine predstojnica je Katedre za medije i komunikologiju. Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju kolegije vezane uz organizaciju znanja i upravljanje znanjem, e-učenje, školske knjižnice i informacijsku pismenost. Sudjelovala je na nizu međunarodnih i nacionalnih konferencija i skupova u vidu autora znanstvenih radova, recenzenta i člana organizacijskog ili programskog odbora. U koautorstvu je objavila dvije knjige, poglavlja u knjigama te više od 30 znanstvenih i stručnih radova.
Godine 2010. dobitnica je dviju nagrada: Nagrade za uporabu društvenog softvera u e-kolegiju Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za e-učenje za najbolji e-kolegij za akademsku godinu 2009./2010., te godišnje nagrade The IASL School Librarianship Award Međunarodnog društva školskog knjižničarstva (International Association of School Librarianship, IASL) za promicanje školskog knjižničarstva.
Bila je član je glavnog odbora europske Zaklade ENSIL (Stichting ENSIL – European Network for School Libraries and Information Literacy) te podpredsjednica međunarodne udruge IASL (International School Library Association). Trenutno je član uredništva međunarodnog časopisa School Libraries Worldwide.
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Neki od radova dostupni i na:
Projekti:
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
Poslijediplomski studij
Članstva:
dr. sc. Petra Bago, izv. prof. Konzultacije: ponedjeljkom 09:30-10:15, online (via BigBlueButton ili Zoom) ili soba E-315 (uz prethodni dogovor); najava mailom Mail: pbago(at)ffzg.unizg.hr LinkedIn: https://hr.linkedin.com/in/petrabago NLP grupa: http://nlp.ffzg.hr/ Telefon: 01/4092-323 |
Životopis:
Petra Bago (matični broj znanstvenika: 314883) rođena je 1982. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađa u Zagrebu, Bernu (Švicarska) i Sofiji (Bugarska). V. gimnaziju prirodoslovno-matematičkog usmjerenja završava u Zagrebu.
Godine 2003. upisuje Filozofski fakultet, smjer informacijskih znanosti i etnologije i kulturne antropologije. Od 2004. sudjeluje u nastavi kao demonstratorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti. Kao suautor 2006. godine prima Rektorovu nagradu za studentski znanstveni rad pod naslovom Računalna priprema, obrada i prikaz sedmojezičnog rječnika Petera Lodereckera povodom 400. godišnjice izdavanja izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i Nikole Ljubešića, tadašnjeg znanstvenog novaka na Odsjeku. Diplomirala je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti i Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju 2008. godine.
Akademske godine 2008./2009. upisuje poslijediplomski doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti. Od 2009. zapošljava se na istom odsjeku kao znanstvena novakinja na projektu Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Borasa. Doktorirala je u rujnu 2014. s naslovom "Model višerazinske prezentacije tekstova starijih hrvatskih rječnika" koju je izradila pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Borasa i doc. dr. sc. Nikole Ljubešića.
Aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskoj i diplomskoj razini na kolegijima Obrada teksta i jezika, Jezične baze podataka, Prikaz rječničkog znanja. Kontinuirano se stručno usavršavala na brojnim konferencijama, seminarima, ljetnim školama i certificiranim tečajevima.
U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2016. godine, a 2017. u znanstveno-nastavno zvanje docentice. U znanstveno zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 2022. godine, a 2023. u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice. Od 2017. Predstojnica je Katedre za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopedistiku.
Aktivno se služi engleskim jezikom u govoru i pismu, te pasivno njemačkim, francuskim i španjolskim.
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Međunarodni programski i recenzentski odbori: :
Kolegiji:
Preddiplomski studij
Diplomski studij
izv. prof. dr. sc. Darko Babić Konzultacije: - zimski semestar, ponedjeljak 15:30-17:00, soba E-316 - ljetni semestar, srijeda 16:15-17:45, soba E-316 E-pošta: dbabic(at)ffzg.unizg.hr Telefon: 01/409-2348, Fax: 01/4092-431 |
Životopis:
Dr. sc. Darko Babić viši je znanstveni suradnik, izvanredni profesor na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti i diplomskom studiju smjer muzeologija i upravljanje baštinom.
Rođen je 6. ožujka 1973. godine u Zagrebu gdje je završio osnovu i srednju školu (usmjerenje opća elektronika), te četverogodišnji studij etnologije i informatologije, smjer muzeologija. Tokom studija radi kao asistent na Hrvatskoj radio televiziji (1995.), kao suradnik Koncertne direkcije Zagreb (1997., 1998. i 1999.) te kao pomoćni arhivist na Općinskom sudu u Zagrebu (2000.-2001.). Nakon studija preuzima mjesto voditelja međunarodnog projekta Promoting Solidarity - School Connectivity in Southeast Europe and USA, a od 1. rujna 2004. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom 2008. godine koristi istraživačku stipendiju usavršavajući se na Sveučilištu u Barceloni (Departament de Didàctica de les Ciències Socials, Facultat de Formació del Professorat), uz još 6 drugih kratkoročnih stipendija tokom poslijediplomskog studija koji završava obranom disertacije pod naslovom Koncept upravljanja baštinom unutar teorijskog okvira informacijskih i komunikacijskih znanosti: baštinska pismenost. U Registar znanstvenih istraživača Republike Hrvatske upisan je pod rednim brojem 263221.
Darko Babić bio je predsjednik (od 2016-2019) Međunarodnog komiteta za obrazovanje muzejskih djelatnika (ICTOP) Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM, pri UNESCO) koji savjetuje institucije koje provode muzejske/baštinske obrazovne programe, upravnog odbora Hrvatskog komiteta Međunarodnog savjeta za muzeje (predsjednik istog od 2014-2020 godine), osnivač i član savjetodavnog odbora Europske asocijacije za interpretaciju baštine (2010-2019), te muzejski savjetnik Europskog Muzejskog Foruma. Član je uređivačkog odbora časopisa 'Her&Mus. Heritage and Museography' (Sveučilište u Barceloni & Ediciones Trea, Gijón, Španjolska), časopisa 'Museologica Brunensia' (Masarykovo Sveučilište, Brno, Česka Republika) i časopisa Informatica Museologica (MDC, Zagreb), te redoviti recenzent radova za 'International Journal of Heritage Studies' (Taylor & Francis, UK) i 'Museum History Journal' (Taylor & Francis, UK).
Aktivno sudjeluje u različitim međunarodnim i nacionalnim projektima, povremeni je autor muzeoloških i interpretacijskih koncepcija, te redoviti recenzent i savjetnih baštinskih projekata. Razradio je i uveo novi kolegij Interpretacija baštine (2011), a trenutno je izvođač kolegija: Upravljanje baštinom, Marketing baštine, Baština i razvoj i Interpretacija baštine.
Područja interesa:
Projekti:
Voditeljstvo projekta/radnih paketa međunarodnih projekata
Sudjelovanje u nacionalnim projektima u znanosti i razvoju:
Članstva:
Kolegiji (diplomski studij, muzeologija i upravljanje baštinom):
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).