Članovi Odsjeka

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 15 Rujan 2026

Životopis: 

Ivana Hebrang Grgić (matični broj znanstvenika 254471) rođena je u Zagrebu. Po završetku gimnazije upisuje studij filozofije i informatologije (smjer bibliotekarstvo) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1999. godine obranivši diplomski rad naslova Zakoni o tisku u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine pod mentorstvom Aleksandra Stipčevića. Godine 2000. upisuje poslijediplomski studij na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. zapošljava se kao školska knjižničarka u Osnovnoj školi Pantovčak u Zagrebu.

Godine 2002. zaposlena je kao znanstveni novak na projektu Rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon tog projekta surađivala je na projektima Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama, Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju te Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Godine 2018. pokrenula je niz institucijskih projekata Hrvatski iseljenički tisak kojima je cilj istražiti publikacije Hrvata izvan Hrvatske, izraditi sveobuhvatnu online bibliografiju te digitalizirati odabrane publikacije.

Magistarski rad Izdavaštvo znanstvenih časopisa nakon 1990. godine obranila je u siječnju 2004. godine.

Doktorsku disertaciju Otvoreni pristup znanstvenim informacijama u hrvatskim otvoreno dostupnim časopisima i digitalnim repozitorijima obranila je 2009. godine.

Sudjeluje u nastavi na kolegijima na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Godine 2011. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvene suradnice, 2013. godine u zvanje više  znanstvene suradnice, 2015. godine u znanstveno-nastavno zvanje docentice, 2018. godine u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice, 2020. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice, a 2026. godine na radno mjesto redovite profesorice.

Od 2003. godine aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog knjižničarskog društva. Bila je članica uredništva Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva, a 2010. godine izabrana je za članicu uredništva Hrvatskog knjižničarskog društva. Kao glavna urednica pokrenula je niz Hrvatsko knjižničarstvo 2014. godine, a bila je i glavna urednica niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Od 2017. do 2019. godine predsjednica je Odbora za nakladničku djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Od 2012. članica je Komisije za slobodan pristup informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva, a od 2016. godine Komisije za teoriju i znanstveni rad te Radne grupe za društvene medije.

Osim Hrvatskog knjižničarskog društva, članica je i Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva te udruge SHARP (Society for the History of Authroship, Reading and Publishing).

Od 2016. do 2022. godine bila je članica uredništva časopisa Libellarium, a od 2022. godine članica je uredništva časopisa European Science Editing.

Od 2022. godine članica je Vijeća i Uredničkog savjeta Centra za inovativne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Autorica je šest knjiga te niza članaka u znanstvenim i stručnim, domaćim i međunarodnim časopisima. Uredila je 12 znanstvenih knjiga. Redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama objavljujući radove u zbornicima skupova. Sudjelovala je u međunarodnim projektima (Intenzivni programa Erasmus – Akademska ljetna škola Library, Information and Cultural Management). Jedna je od autorica Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu objavljene u listopadu 2012. godine. Godine 2016. SPARC Europe uvrstio ju je na svoju listu Europe's Open Access Champions. Dobitnica je Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta 2017. godine za knjigu Časopisi i znanstvena komunikacija, godine 2018. dobitnica je nagrade udruge ENAI (European Network for Academic Integrity), godišnje Nagrade "Ivan Filipović" za područje visokog školstva 2019. godine i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za ukupan izniman doprinos razvoju knjižnične djelatnosti 2025. godine.

Od 2017. godine predstojnica je Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Područja interesa:

• nakladništvo
• znanstvena komunikacija (otvoreni pristup)
• knjižnice i knjižnične zbirke
• pravni propisi u knjižničarstvu
• povijest knjige

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji

Identifikatori:

Matični broj znanstvenika: 254471

ORCID ID: 0000-0001-6709-9939

ResearcherID: B-5743-2016

 Projekti: 

1. Rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja
2. Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama
3. Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju
4. Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu
5. Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom (2016.-)
6. Hrvatski iseljenički tisak (2018.-2025.)
7. Komunikacijski obrasci i informacijske potrebe Hrvata u Čileu, Argentini i Brazilu: hrvatski iseljenički tisak (2025.-2028.)
8. Publikacije Hrvata u Čileu: nakladnički modeli i metapodatkovni interoperabilni opisi (2025.-2029.)

Članstva u uredničkim odborima:

Glavna urednica niza Hrvatsko knjižničarstvo Hrvatskoga knjižnničarskog društva (2011.-2014., 2017.-2021.)

Glavna urednica niza Izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva (2015.-2017.)

Nakladnički odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva (2010.-2021.)

Urednički odbor znanstvenog časopisa Libellarium (2015.-2022.)

Urednički odbor znanstvenog časopisa European Scinece Editing (2022.- )

Nakladnički odbor Centra za komparativnohistorijske i interkulturalne studije (2022.- )

Kolegiji: 

Preddiplomski studij

• Povijest knjige i knjižnica

Diplomski studij

• Časopisi i znanstvena komunikacija
• Knjižnice i knjižnične zbirke 1
• Knjižnice i knjižnične zbirke 2
• Informacijsko zakonodavstvo i etika
• Nakladništvo i knjižarstvo

Poslijediplomski studij

• Otvoreni pristup znanstvenim informacijama
• Povijest informacijskih ustanova

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 04 Listopad 2017

Životopis: 

Zdravko Dovedan (od 25. 6. 2010. Zdravko Dovedan Han) rođen je 1952. godine. Osnovnu školu (1958.-1966.) i srednju tehničku školu, strojarski smjer (1966.-1970.) završio je u Brčkom, Republika BiH. Diplomirao je na Tehničkoj vojnoj akademiji KoV u Zagrebu, studij aerodinamike (1975.). Magistrirao je s temom Sinteza i realizacija interaktivnog jezika s formalno definiranom semantikom (1982.) na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom Jedan model sintaktičke analize jezika za programiranje (1992.).

Od 1977. do 1987. radio je  na Tehničkoj vojnoj akademiji, na Katedri računarstva, prvo kao asistent (1977.-1982.), potom kao viši predavač (1982.-1987.). Držao je vježbe na kolegijima Pseudomašinski jezici i Matematički principi programiranja, te predavanja iz predmeta Osnove programiranja, Strukturno programiranje i Formalni jezici i prevodioci. Od 1984. do 1987. godine honorarno je predavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Uvod u programiranje, Ustojno programiranje i Jezični procesori.

Od 1987. godine radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti na poslovima znanstvenog asistenta. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 1993. godine, u zvanje docenta  1998. godine, također na Odsjeku za informacijske znanosti, a u zvanje redovitog profesora izabran je 2008. godine.

Prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han objavio je preko 40 znanstvenih radova. Samostalno je objavio 5 udžbenika (knjige), a kao suautor još 5 knjiga od kojih je jedna doživjela tri izdanja. Objavio je 4 skripte samostalno i 4 skripte kao suautor. Autor je nekoliko informacijskih sustava za financijsko i robno knjigovodstvo te poslovnih aplikacija  koji su bili ustojeni u preko 50 tvrtki diljem Hrvatske.

Hobi mu je glazba, posebno francuske šansone. Najviše cijeni šansone Georgesa Moustakija i Georgesa Brassensa. Osobno ih izvodi i promovira na svojim nastupima i  emisijama na radiju, HR 2 (8 puta, 2005.-2007.) i Radio Sljemenu (5 puta, 2002.-2007.).

Područja interesa:

• Problemi teorije formalnih jezika i prevodilaca
• Teorije leksičke i sintakse analize prirodnih jezika
• Teorije algoritama

Popis radova iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI)

Kolegiji:

• Algoritmi i strukture podataka
• Objektno i vizualno programiranje
• Uvod u formalne jezike i automate
• Teorija sintaksne analize i primjene
• Teorija prevođenja i primjene
• Računarska lingvistika

 Poslijediplomski studij

• Sintaksna analiza
• Teorija prevođenja

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 30 Listopad 2014

Životopis: 

Damir Boras redoviti je profesor u trajnom zvanju, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik i utemeljitelj Katedre za leksikografiju i enciklopediku te jedan od osnivača Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.

Rođen je 25. listopada 1951. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1970.), a diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije, s temom Laseri u komunikacijama (1974.). Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri Odsjeku za informacijske znanosti, s temom Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku (1998.).

Radio je u Multimedijskom centru Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu kao koordinator za informacijske sustave (1. 5. 1975.-1984.), a zatim prešao na Filozofski Fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti na mjesto asistenta i kasnije višeg asistenta (1. 2. 1984.-1999.). Docent je postao 10. 6. 1999., izvanredni profesor 11. 5. 2003. Za znanstvenog savjetnika u području društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija izabran je 19. 10. 2006., a za redovitog profesora na vrijeme od 5 godina potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 12. 12. 2006. Za redovitog profesora u trajnom zvanju potvrđen je na Senatu Sveučilišta u Zagrebu 13. 12. 2011.

U dodatnom stalnom radnom odnosu radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao pomoćnik ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju (1. 8. 2000.-31. 12. 2006.).

Za dekana Filozofskog fakulteta izabran je 2009. te ponovno 2012. Bio je i prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2004.-2009.). Predstojnik je Katedre za leksikografiju i enciklopediku pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (od 2004.), a obavljao je i dužnost zamjenika pročelnika Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta (1998.-2004.).

Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Studia lexicogra-phica, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (od 2007.).

Na međunarodnom natjecanju iz poznavanja klasične kulture i jezika (klasičnog grčkog i latinskog) u San Remu u Italiji u svibnju 1970. godine je kao maturant Klasične gimnazije u Zagrebu osvojio zlatnu medalju. Kao student treće godine Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu dobio je Rektorovu nagradu za rad Daljinska komunikacija s računalom (1973.).

U inozemstvu se stručno usavršavao tijekom studijskog boravka na Sveučilištu u Pittsburghu (University of Pittsburgh, SAD), od prosinca 1990. do veljače 1991., u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, a sudjelovao je i na tečaju Computers in university administrations – for systems developers u kolovozu 1985. u Readingu u Engleskoj u organizaciji Britanskoga Savjeta.

Govori i piše engleski, francuski, njemački i talijanski, dobro poznaje latinski, klasični grčki i slovenski, a služi se i makedonskim jezikom.

Bio je mentor za preko sedamdeset diplomskih radova te više od trideset obranjenih doktorata i magisterija iz područja informacijskih znanosti, leksikografije i medija, a uz njegovo je mentorstvo osam studenata dobilo Rektorovu nagradu.

Oženjen je i ima jednu kćer. Bavio se aktivno tenisom, ragbijem i košarkom. Sada se rekreativno bavi tenisom i golfom.

Recenzirao je više sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.

Objavio je preko devedeset znanstvenih i stručnih radova, knjiga i srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika i održao preko 40 pozvanih predavanja i priopćenja na stranim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, programiranja, računalne obrade teksta i jezika, leksikografije i enciklopedistike.

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

Projekti:

Sudjelovao je i sudjeluje kao istraživač na više projekata pri Ministarstvu znanosti (od 1990. do danas). U Upisniku znanstvenih radnika upisan je pod brojem 4513.

• voditelj projekta za primjenu informacijske tehnologije Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Portal hrvatskoga računalnoga nazivlja (2004.-2005.)
• voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH Hrvatska rječnička baština i prikaz rječničkoga znanja (2002.-2006.)
• glavni istraživač na međunarodnom projektu uz potporu UNESCO-a Croatian dictionary heritage (2003.-2006.) 
• od 2005. do 2008. u Nacionalnom rodoslovnom centru d.o.o., jedan od voditelja leksikografskog projekta Enciklopedija hrvatskih prezimena (projektom je pripremljeno izdavanje enciklopedije koja sadrži 10.312 najčešćih hrvatskih prezimena, pri čemu je tekst gotovo u potpunosti računalno generiran)
  
  

Vodio je ili sudjelovao u više projekata za primjenu i uvođenje informatičke tehnologije u visokoškolskom, srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, izdavaštvu i pravosuđu.

• Od 1988. do 1990. vodio je projekt kompjuterizacije sustava Gradskih knjižnica.
• Od 1994. do 2004. u hrvatskoj vodećoj izdavačkoj, savjetodavnoj i revizijskoj tvrtki TEB poslovno savjetovanje d.o.o. vodio je više projekata uvođenja računalnog publiciranja njihovih izdanja i baza podataka.
• Od 1995. do 2002. tvrtki Inženjerski biro d.d. vodio je projekt internetskog publiciranja registra pravnih propisa.

Članstva:

• od listopada 2009. predsjednik Upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO)
• od 2012. član Upravnog vijeća Hrvatskog geološkog instituta
• od srpnja 2011. do rujna 2012. predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA)
• obnašao je dužnost potpredsjednika Područnog vijeća za društvene znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost (2009.-2013.)
• obnašao je dužnost potpredsjednika Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2009.)
• obnašao je dužnost potpredsjednika Znanstvenog vijeća Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (2004.-2006. i 2008.-2010.)

• voditelj je znanstvenog programa Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH u području informacijskih znanosti Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet koji obuhvaća šest znanstvenih projekata iz područja informacijskih znanosti, društvenih znanosti i humanističkih znanosti, a voditelj je glavnog znanstvenog projekta u tom programu Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet (od 1. 1. 2007.)
• od 2004. godine kodirektor je međunarodne znanstvene konferencije Information Technology and Journalism Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku

• bio je član prosudbene skupine informacijskih znanosti za recenziju znanstvenih programa pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te recenzent za više studijskih i znanstvenih programa i projekata pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u području informacijskih i komunikacijskih te tehničkih znanosti

• bio je zamjenik predsjednika, a zatim predsjednik Povjerenstva za informatizaciju školstva RH pri Ministarstvu prosvjete RH (2000.-2003.)

• bio je član Hrvatskog školskog vijeća pri Ministarstvu prosvjete (1998.-2000.) za područje informatike te član povjerenstva za udžbenike.

• bio je i član Koordinacije za pripremu nastupa RH na Svjetskom summitu o informacijskom društvu (WSIS) pri Ministarstvu znanosti i tehnologije (2001.-2003.) te je u tom svojstvu sudjelovao na dvije pripremne međunarodne konferencije, u Rigi 2001. te u Mainzu 2002. godine

• od 1990. do 1993. sudjelovao je u projektu informatizacije Sveučilišta te je bio i predsjednik Komisije za informatizaciju Sveučilišta

• bio je član Upravnog vijeća Sveučilišnog računskog centra (1997.-2000.)

• član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora RH (od 2012.)

• član Rektorskoga kolegija u širem sastavu Sveučilišta u Zagrebu (od 2009.)

• član Senata Sveučilišta u Zagrebu (od 2007.)

• član Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (od 2005.), a obnašao je i dužnost potpredsjednika toga Vijeća (2007.-2009.)

• član je prijatelj Hrvatske akademije tehničkih znanosti (od 2007.)

• član Školskog odbora Klasične gimnazije u Zagrebu  (2001.-2005.)

• bio je član je Stručnog povjerenstva za znanstveno izdavaštvo pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (2010.-2012.)

• član Područnog vijeća za društvene znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost (2005.-2009. i 2009.-2013.)

• član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sabora RH (2004.-2007. i 2008.-2011.)

• bio je predsjednik stručnoga savjeta projekta razvoja Hinine informacijske baze – informacijsko dokumentacijskog centra u HINA-i (2008.-2011.) 

• član je Upravnog vijeća ISVU – Informacijskog sustava visokih učilišta (od 2009.)

• bio je i član Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za primjenu rezultata državne mature za upis na visoka učilišta (2008.-2010.) 

• bio je i član Radne skupine Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za akcijski plan Znanost i društvo za primjenu stečevina EU (2006.-2011.) te član Radne skupine za pregovore s EU za poglavlje 25 Znanost i istraživanje (2005.-2011.)

• jedan je od osnivača i član Hrvatskog društva za jezične tehnologije (2004)

• od 1999.-2004. bio je član Stručnog vijeća Informatičkog odjela Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
• bio je član projektnog tima zadužen za projekt računalnog i informatičkog sustava koji je na međunarodnom javnom natječaju za projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice 1978. godine dobio prvu nagradu

• član je i:

- Matice Hrvatske

- HID-a (Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva)

- HDPIO-a (Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja)

- Hrvatske paneuropske unije

- Hrvatskog društva za jezične tehnologije

- Družbe Braća Hrvatskog Zmaja

- Rotary kluba Zagreb Medvedgrad

Kolegiji:
Preddiplomski studij

• Obrada teksta i jezika
• Jezične baze podataka
• Računalne mreže
• Uvod u enciklopediku
  

Diplomski studij

• Nastava s primjenom računala
• Društveno-humanistička informatika

Poslijediplomski studij

• Digitalizacija kulturne baštine (Studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu)

• Hrvatska rječnička baština i prikaz rječničkoga znanja (Studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu)

Predavao je i na poslijediplomskim studijima psihologije te glotodidaktike na Filozofskom fakultetu .

Dodatno predaje predmete iz područja informacijske znanosti na Sveučilištu u Mostaru.

Od 1999. predavao je i na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Listopad 2026

Životopis:

Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino.

Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog znanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga.

Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2020. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo.

Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su bibliografska organizacija, inkluzivne knjižnične usluge i hrvatski iseljenički tisak. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama.

Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari. Od 2018. do 2025. surađivala je na nizu institucijskih projekata Filozofskog fakulteta u Zagrebu okupljenih pod nazivom HIT - Hrvatski iseljenički tisak. Sada je suradnica na projektima Komunikacijski obrasci i informacijske potrebe Hrvata u Čileu, Argentini i Brazilu (Hrvatska zaklada za znanost, IP-2025-02-1883), Publikacije Hrvata u Čileu (NextGeneration EU) i Od servisa prema osnaživanju: kritičko-teorijska artikulacija uloge knjižničarske profesije u visokom obrazovanju – projekt KRIK (NextGeneration EU).

U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002. do 2020., vodila je radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002. – 2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002. – 2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije (2014. – 2020.). Od 2012. do 2020. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bila je članica  Programskog odbora CSSU-a.

Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. U tom je razdoblju pod njenim uredničkim vodstvom u spomenutim nizovima objavljeno četrnaest publikacija s hrvatskim prijevodima različitih IFLA-inih smjernica, standarda, priručnika i studija. Bila je članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a  od 1998. do 2020. Dobitnica je HKD-ove Nagrade “Eva Verona”. Od 2019. do 2020. ponovo je vodila niz Povremena izdanja HKD-a te obnašala dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a. U tome je razdoblju u nizu Povremena izdanja HKD-a objavljen prijevod IFLA-inog konceptualnog modela. Također je, u nizu Posebna izdanja HKD-a, objavljena spomenica povodom 80. obljetnice Društva koju je uredila. Na 47. izbornoj skupštini HKD-a održanoj 2022. dobila je Kukuljevićevu povelju, najistaknutiju stručnu nagradu koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje svojim članovima za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti.

Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture. Od ožujka 2017. do ožujka 2023. bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture i medija) kao predstavnica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Od 2013. predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković.

Područja interesa:

• bibliografska organizacije
• inkluzivne knjižnične usluge
• hrvatski iseljenički tisak

Neki radovi dostupni su u cjelovitom obliku putem:

ODRAZ i DARHIV

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CroRIS - CROSBI)

Google Znalac

ResearchGate

Academia.edu

Identifikatori:

ORCID ID

VIAF (Virtual International Authority File)

Projekti:

• Tezaurus knjižničarskog nazivlja (1998. – 2002.)
• Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama (2002.– 2005.)
• Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu (2008. – 2013.)
• HIT - Hrvatski iseljenički tisak (2018. do danas)

Članstva:

• od 1997. članica je Hrvatskoga knjižničarskog društva u kojem je u razdoblju od rujna 2002. do rujna 2004. obnašala dužnost stručne tajnice te glavne urednica Novosti HKD-a
• od listopada 2008. do listopada 2012. uređuje niz Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, a od prosinca 2010. do listopada 2012. i niz Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva
• od veljače 2019. do listopada 2020. ponovo uređuje niz Povremena izdanja HKD-a te obaša dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a
• od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju
• od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. obnašala je dužnost tajnice Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju

Kolegiji:

 Prijediplomski studij 

• Osnove katalogizacije (novi i reformirani studijski program) / Bibliografska organizacija I ("stari" studijski program)
• Uvod u knjižničarstvo

Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo

• Bibliografska organizacija II
• Knjiga i čitanje
• Narodne knjižnice

Poslijediplomski doktorski studij

• Bibliografski metapodaci
• Istraživački pristupi tematici inkluzivnosti u informacijskim i komunikacijskim znanostima

Diplomski studij - smjer bibliotekarstvo (izvanredni način studiranja)

• Osnove katalogizacije / Bibliografska organizacija I
• Bibliografska organizacija II
• Knjiga i čitanje
• Narodne knjižnice
• Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 01 Listopad 2024

Životopis:

Mihaela Banek Zorica rođena je 1976. godine u Zagrebu gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je informatologiju i češki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon čega upisuje Poslijediplomski studij informacijskih znanosti. Godine 2007. doktorira u području informacijskih znanosti obranivši rad pod naslovom Sustavi za upravljanje obrazovnim materijalom u elektroničkom okruženju. Od 2012. godine predstojnica je Katedre za medije i komunikologiju. Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju kolegije vezane uz organizaciju znanja i upravljanje znanjem, e-učenje, školske knjižnice i informacijsku pismenost. Sudjelovala je na nizu međunarodnih i nacionalnih konferencija i skupova u vidu autora znanstvenih radova, recenzenta i člana organizacijskog ili programskog odbora. U koautorstvu je objavila dvije knjige, poglavlja u knjigama te više od 30 znanstvenih i stručnih radova.

Godine 2010. dobitnica je dviju nagrada: Nagrade za uporabu društvenog softvera u e-kolegiju Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za e-učenje za najbolji e-kolegij za akademsku godinu 2009./2010., te godišnje nagrade The IASL School Librarianship Award Međunarodnog društva školskog knjižničarstva (International Association of School Librarianship, IASL) za promicanje školskog knjižničarstva.

Bila je član je glavnog odbora europske Zaklade ENSIL (Stichting ENSIL – European Network for School Libraries and Information Literacy) te podpredsjednica međunarodne udruge IASL (International School Library Association). Trenutno je član uredništva međunarodnog časopisa School Libraries Worldwide. 

 Područja interesa:

• organizacija znanja
• upravljanje znanjem
• e-učenje
• školske knjižnice
• informacijska pismenost

 Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

Neki od radova dostupni i na:

• Academia
• Researchgate

  Projekti:

• Razvoj taksonomije generičkih informacijskih kompetencija kao sredstva poboljšanja zapošljivosti)
• Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (šifra projekta 130-1301799-1755)
• Organizacija informacija i znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (šifra projekta: 0130462)
• TEMPUS Joint European Project - Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development (CD_JEP-16086-2001)
• TEMPUS TEALS (Teaching and Langage skills - CARDS SCM 2004 Training Project)
• Koordinator ERASMUS IP Information and communication technology in supporting the educational process
• Institucijski projekti - Sveučilišna potpora
• Suradnik na projektima:
  • Razvoj taksonomije generičkih informacijskih kompetencija kao sredstva poboljšanja zapošljivosti
  • Digitalna tehnologija u ostvarivanju prava na znanje i obrazovanje posebnih skupina studenata (gluhi i nagluhi, te slijepi i slabovidni)
  • Informacijsko opismenjavanje u perspektivi autentičnog obrazovanja
• Voditelj projekta:
  • Dezinformacije u kontekstu medijske i informacijske pismenosti (2018 - Sveučilišna potpora)
  • Analitika učenja u sustavima e-obrazovanja (2019-2020 Sveučilišna potpora)
• Voditelj hrvatskog tima projekta DIGITOOLS - (Erasmus+ Innovative Tools for Enhancing E-Learning Solutions in Universities (2021-2023)
• Suradnik na Erasmus+ projektima
  • Introducing Intellectual Property Education for Lifelong Learning and the Knowledge Economy (IPEDU)  (2020-2024)
  • Innovation and Entrepreneurship (INRS) – ERASMUS+ (2022-2025);

 Kolegiji:
Preddiplomski studij

• Klasifikacijski sustavi
• Osnove informacijske pismenosti
• Informacijska pismenost
• Medijska kultura
• Digitalne obrazovne knjižnice

Diplomski studij

• Upravljanje informacijama i znanjem
• Elektronička obrazovna okruženja
• Školske knjižnice
• Sustavi za organizaciju znanja
• Seminar iz UDK

 Poslijediplomski studij

• Mreže znanja i kolektivna dinamika znanja
• Istraživački izazovi u obrazovanju i knjižnicama
• Odabrana poglavlja iz e-učenja
• Organizacija i upravljanje informacijama i znanjem

Članstva:

• Uredništvo međunarodnog časopisa School Libraries Worldwide
• International Association of School Librarianship (IASL) 
• International Society for Knowledge organization (ISKO)

Save