Naslovnica

fotos MB 2    Monika Batur, asistentica

     Konzultacije: srijedom od 11 do 12 sati u E-320 (zimski semestar 24./25.)

     E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.    Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

     Soba: E-320

     Telefon: 01/4092-365

 

 

Monika Batur (matični broj znanstvenika: 406141) magistra je bibliotekarstva i edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, a od rujna 2023. zaposlena je kao asistentica na Katedri za bibliotekarstvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rođena je 1989. u Županji, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirala je informacijske i komunikacijske znanosti i kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015., nakon čega je kao dobitnica Stipendije za izvrsnost Vijeća poslijediplomskih studija FFZG-a upisala PDS Informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Pripravnički radni staž stekla je u Knjižnici UFZG-a, te je 2017. položila stručni ispit za zvanje diplomirane knjižničarke. Kao asistentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru bila je angažirana u ak. god. 2016./2017., a potom je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu radila od 2018. do 2023. na radnome mjestu katalogizatorice na Odjelu obrade te je 2023. stekla zvanje više knjižničarke.

Sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima, redovno pohađa programe cjeloživotnoga obrazovanja, a usavršavala se i na međunarodnim akademskim programima. Aktivna je članica Hrvatskog knjižničarskog društva, članica je organizacijskih i programskih odbora skupova, izlaže na konferencijama, objavljuje radove u stručnim i znanstvenim časopisima i zbornicima.

Dobitnica je nagrade za najbolje studente bibliotekarstva Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković 2015. i Nagrade Eva Verona Hrvatskog knjižničarskog društva 2022.

 

Područja interesa

  • bibliografska organizacija
  • inkluzivne knjižnične usluge
  • zavičajni studiji

 

Projekti

RAZVOJ I ODRŽAVANJE PRAVILNIKA ZA OPIS I PRISTUP GRAĐI U KNJIŽNICAMA, ARHIVIMA I MUZEJIMA, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: suradnica (2019. – 2023.)

KULTURA VOLI PRIRODU: BAŠTINA HRVATSKIH RIJEKA, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: suradnica (2022.)

HIT – HRVATSKI ISELJENIČKI TISAK, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti: suradnica (2018. – u tijeku)

RAČUNALNI UČENIČKI KORPUS HRVATSKOG KAO DRUGOG I STRANOG JEZIKA (CROSL), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti: suradnica (2013. – 2015.)

 

Poveznice na profile

CRoRIS

LinkedIn 

VIAF

ORCID

 

Kolegiji

  • Bibliografska organizacija I
  • Bibliografska organizacija II
  • Knjiga i čitanje
  • Knjižnice i knjižnične zbirke 1

Kristijan Klasan, asistent

 

 kklasan

 Konzultacije:

Zimski semestar: utorkom 13:30 – 15:00, soba E-313

Ljetni semestar: utorkom 12:00 - 13:30, soba E-313

 Soba: E-313 
 E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
 Telefon: 01/409-2321

 

Životopis:

Rođen je 1997. godine u Karlovcu. Osnovnu školu završio je 2012., te iste godine upisuje srednju školu: Tehnička škola Karlovac, smjer - elektrotehničar.

Godine 2016. upisuje preddiplomski studij informatike na Fakultetu informatike Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, te 2019. brani završni rad na temu Steganografija i steganaliza. Završetkom preddiplomskog studija stječe titulu sveučilišnog prvostupnika informatike (univ.bacc.inf.). Iste godine upisuje diplomski studij, te diplomira 2021. s temom Mobilna aplikacija za rezervaciju kazališnih ulaznica. Po završetku diplomskog studija stječe titulu magistra informatike (mag.inf.).

Pedagoško-psihološku-didaktičko-metodičku izobrazbu završava u akademskoj godini 2021./2022. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Do siječnja 2023. radi u dvije srednje karlovačke škole na radnom mjestu nastavnika informatike i računalstva. U veljači iste godine je zaposlen kao asistent na Odsjeku informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Područja interesa:

  • programsko inženjerstvo
  • baze podataka
  • mobilne aplikacije
  • kriptografija

 

 

Soba: E312

Telefon: 01/4092350

Adresa e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Konzultacije: uz prethodnu najavu - utorkom od 12:30 do 13:30 u E312 u zimskom semestru, ponedjeljkom 14:00 do 15:00 u E312 u ljetnom semestru.

Biografija:

Dr. sc. Arian Rajh, izv. prof. inform. i kom. zn. - arhivistike i dokumentalistike, arhivist, specijalnost za novije arhivsko gradivo, ima 18 god. iskustva u struci. Od 2006. do 2022. radio je u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode RH, od toga 10 godina kao voditelj odsjeka. Radio je na voditeljskim poslovima, poslovima izrade i održavanja spisovodstvene i arhivske politike ustanove te na implementaciji internih i vanjskih EU projekata (EU IPA 2009 TAIB projekt koji je pokrenuo i vodio,  program digitalizacije i migracije gradiva, uvođenje elektroničke dokumentacije o lijeku u hrvatsku regulatornu praksu, brojni projekti nabave ili izrade i nadogradnje IT sustava). Od 2009. sudjeluje u nastavi kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta, a od 2022. zaposlen je kao član Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.

Predaje „Uvod u arhivsku teoriju i praksu“, „Sređivanje i opis arhivskog gradiva“, "Spisovodstvo" i "Vrednovanje arhivskog gradiva" na I., II. i III. god. na Odsjeku za inform. i kom. znanosti Filozofskog fakulteta Zagreb. Sudjelovao je u izradi nastavnog materijala na Odsjeku i recenziji materijale za Veleučilište u Požegi. Od 2009. do 2014. predavao je na kolegiju Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom. Od 2012. godine ima zn.-nast. zvanje naslovnog docenta, od 2018. naslovnog izvanrednog profesora, a od 2022. izvanrednog profesora. Sudjelovao je na radionicama Odsjeka (br. 23, 26, 28, 31, 37) i na obrazovanju za HRT, a 2017. na “Digital Preservation” radionici za UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Bio je mentor studentske prakse, završnih i dipl. radova te član povjerenstava za ocjenu doktorskih radova i za napredovanja u zn. zvanja.

Obrazovanje:

2005. diplomirao komparativnu književnost i arhivistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

2010. doktorirao arhivistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Radno iskustvo:

1999.-2000. KB Dubrava

2006.-2022. HALMED

2022.- Filozofski fakultet

Nagrade:

2003./2004. Rektorova nagrada

2005. Franjo Marković

2008. Digital preservation Europe exchange program

2021. Tibor Toth

Članstva:

Član je Tehničke radne grupe ontologije Pravilnika KAM, Radne grupe za izradu Pravilnika o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva i voditelj Sekcije za elektroničko gradivo Hrvatskog arhivističkog društva (HAD). Sudjelovao je na projektima InterPARES Trust (2012-2019), InterPARES Trust AI (2021-2026), Primjena tehnologije ulančanih blokova u baštinskom okruženju II. (2023.) te IT projektima (itSoft, Evello). Radio je na savjetovanju Agencije za civilno zrakoplovstvo RH.

Radovi:

https://www.bib.irb.hr/profile/31726

https://orcid.org/0000-0001-7567-7495

Aktivno sudjeluje na zn. i stručnim događanjima: eTELEMED (Atena, Rim, Valencija, Guadeloupe), eCTD seminari (Amsterdam, London), konferencije u Radencima (Slovenija), InFuture (Zagreb), konferencija Međunarodnog arhivskog vijeća (Girona), APEX (Dublin), UNESCO-va konferencija Memory of the World (Vancouver), „Arhivi, knjižnice i muzeji“, te savjetovanja i kongresi HAD.

Objavio je više od 50 zn. i stručnih radova u renomiranim međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima radova (popis u prilogu) te recenzirao radove drugih autora za International Journal of E-Services and Mobile Application, Archival Science (Springer), knjige izdavača IGI Global, eTelemed zbornike i zbornike radova HAD.

NincevicLorena Ninčević, asistentica

Konzultacije: utorkom 10:00-11:30, online (via BigBlueButton ili Zoom) ili soba E-315 (uz prethodni dogovor); najava mailom

Mail: lnincevi(at)ffzg.unizg.hr

Soba: E-315

Telefon: 01/4092-323

 

Životopis

Lorena Ninčević rođena je 13. lipnja 1997. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu (gimnazija – opći smjer) pohađala je u Karlovcu. Godine 2016. upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer informacijskih znanosti i komparativne književnosti. U lipnju 2019. godine sudjeluje na DigiLing ljetnoj školi digitalne lingvistike u Pragu. Iste godine završava preddiplomski studij informacijskih znanosti i komparativne književnosti braneći završni rad naziva Računalna obrada književnih tekstova na primjeru analize korpusa ruskih romantičara i realista. Sudjeluje i izlaže na međunarodnoj konferenciji INFuture 2019 kao suautorica rada Quantitative Analysis of Adjectives in the Russian Literary Corpus of Realism and Romanticism. Godine 2020. sudjeluje kao suizlagač rada Depictions of Women in Croatian Duga and Tena: A Computational Analysis na NooJ konferenciji. Od svibnja 2020. do srpnja 2021. godine radi na projektu PRINCIPLE (Providing Resources in Irish, Norwegian, Croatian and Icelandic for Purposes of Language Engineering). Diplomski studij završava u rujnu 2021. godine i stječe diplomu magistra komparativne književnosti i edukacije informatike.

Dobitnica je Nagrade za izvrsnost na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti (2019.) i Nagrade za izvrsnost na diplomskom studiju informacijskih znanosti (2021.). Godine 2021. dobiva i Nagradu Franjo Marković Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom studija, prima stipendiju za izvrsnost na studiju.

Od listopada 2022. radi kao asistent na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti (Katedra za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopediku). Aktivno se služi engleskim jezikom te pasivno talijanskim i francuskim.

 

Područja interesa:

  • digitalna humanistika

 

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

 

Projekti:

  • studentski zaposlena na projektu PRINCIPLE (Providing Resources in Irish, Norwegian, Croatian and Icelandic for Purposes of Language Engineering) (2020.-2021.).