Naslovnica
GoranZlodiGS200Dr. sc. Goran Zlodi, doc.

 

Konzultacije:

Zimski semestar: petkom od 12:30-14:00 sati, soba E-316

Ljetni semestar: srijedom, od 10:30 - 12:00 sati, soba E-316

Eventualne promjene termina konzultacija objavit će se na Oglasnoj ploči.

E-pošta: gzlodi(at)ffzg.hr

Telefon: 01/4092-348

 

Životopis

Rođen u Zagrebu 8. kolovoza 1972., diplomirao 1998. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomskim radom Informatizacija Samoborskog muzeja. Od 1998. godine zaposlen je kao znanstveni novak na projektu profesora Ive Maroevića Očuvanje i komuniciranje kulturne baštine u Hrvatskoj, na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti završava 2003. godine magistarskim radom Muzejska vizualna dokumentacija u digitalnom obliku, a 2007. stječe doktorat radom Mogućnosti uspostavljanja interoperabilnosti među shemama metapodataka u muzejskom okruženju.  Sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Informacijska tehnologija u muzejima 1, Informacijska tehnologija u muzejima 2,  Dokumentacija u muzejima 1, Dokumentacija u muzejima 2, Virtualni muzej i Metapodaci za upravljanje gradivom. Autor je i koautor dvadesetak znanstvenih, stručnih i preglednih radova. Član je Komiteta za dokumentaciju CIDOC Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM, a sudjelovao je i u radu teh-ničkog odbora ISO TO 46, Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije, Hr-vatskog zavoda za norme. Usavršavao se tijekom studijskih boravaka u Amsterdamu (Reinwardt Academie) i Grazu (Karl-Francens Universität i Technische Universität) te na radionicama koje prate Godišnje skupštine CIDOC-a – ICOM-ova Međunarodnog komiteta za dokumentaciju (St. Petersburg, 2003., Zagreb, 2005., Helsinki, 2012.). Sudjelovao je u radu međunarodnog TEMPUS projekta CD_JEP-16086-2001 Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development. Od 2006. do 2008. kao stručno-znanstveni suradnik sudjelovao na međunarodnom projektu CRAFTATTRACT – Old Crafts – New Attractions for Cultural Tourism (EU projekt – INTERREG III A – Slo/Hu/Hr). Član je programskog i organizacijskog odbora seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture (2000.-2012.) te član znanstveno-stručnog odbora međunarodnog simpozija (Novo)medijska umjetnost u muzejima: produkcija – čuvanje – prezentacija (2008.).

Zajedno s dr. sc. Hrvojem Stančićem sudjeluje u nizu radionica o digitalizaciji u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu informatizacije Hrvatske mreže muzeja sudjeluje kao glavni predavač u radu radionica i seminara o računalnoj obradi muzejske dokumentacije u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba. Kao autor Muzejskog informacijskog sustava M++ aktivno sudjeluje u informatizaciji mreže muzeja u Hrvatskoj. Od 2010. urednik je virtualnog interaktivnog kataloga Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (http://www. kultura.hr/slavonija-baranja-srijem). Od 2007. do 2011. član Ureda projekta Hrvatska kulturna baština za digitalizaciju hrvatske kulturne baštine. Istraživač je na međunarodnom projektu InterPARES Trust – Trust and Digital Records in an Increasingly Networked Society (2013.-2018.).

 

 Područja interesa:

  • Muzejski informacijski sustavi
  • Dokumentacija muzejske građe
  • Digitalizacija
  • Sadržajna obrada
  • Tezaurusi
  • Baze podataka
  • Programiranje

  

Publications listed in the Croatian Scientific Bibliography (CROSBI)

 

 Projekti:

  • "Zaštita i komuniciranje kulturne baštine u Hrvatskoj"
  • Međunarodni TEMPUS projekt CD_JEP-16086-2001 “Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development”.
  • "Istraživanje korisnika baštine"

 

Kolegiji:

 

  • Kolegij: "Informacijska tehnologija u muzejima"
  • Kolegij: "Dokumentacija u muzejima I"
  • Kolegij: "Dokumentacija u muzejima II"
  • Kolegij: "Virtualni muzej"
    • Kolegij: "Metapodaci za upravljanje gradivom"

 

Članstva :

  •  Međunarodni savjet za muzeje (ICOM)
  •  Međunarodni komitet za dokumetnaciju (ICOM-CIDOC)
Zarka

Dr. sc. Žarka Vujić, red. prof. 

Konzultacije

 - zimski semestar

- ponedjeljak, 15:30 - 17:30 sati, soba E-324

 - ljetni semestar 

- srijeda: 09:30 - 11:30 sati, soba E-324

E-poštaOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: 01/4092-322

 

Životopis

Žarka Vujić rođena je 19. 10. 1959. u Pavlovcu. Osnovnu školu, gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Bjelovaru . Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1988. obranivši radnju u okviru kolegija Muzeologija na Odsjeku za povijest umjetnosti (Umjetnička slika kao muzejski predmet). Muzeologiju je i magistrirala na Poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu 1992 (Postanak i razvoj umjetničkih muzeja i galerija u Zagrebu). Doktorirala je u istom području i u istoj grani 1998. god. na matičnom odsjeku (Pojam muzeja i oblici sabiranja u Hrvatskoj u 17. stoljeću).

Od 1985.  radila je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu u svojstvu muzejskog tehničara i knjižničarke. Krajem 1988. prelazi na Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu i tamo djeluje kao voditeljica knjižnice te istraživač. Od 1993. počinje  raditi kao asistentica na Katedri za muzeologiju te do 2012. napreduje do zvanja redovite profesorice. Predstojnicom  Katedre bila je od 2002. do 2007 i ponovno  od 2012.

Objavila je dosada osam poglavlja u knjigama, dvadesetak znanstvenih i više desetaka stručnih radova. Priredila je pet zapaženih izložaba te autorski potpisala dva stalna muzejska postava koja čekaju realizaciju. Pozvanim ili prijavljenim izlaganjima sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Autorica je nagrađene knjige Izvori muzeja u Hrvatskoj (Godišnja nagrada Hrv. muz. društva za 2007.)  te interdisciplinarno utemeljene knjige Salon Ullrich o stotoj obljetnici (Godišnja Nagrada Filozofskog fakulteta 2011). Jednako tako potaknula je izdavanje i bila su-urednica u spomen - knjizi Ivi Maroeviću baštinici u spomen iz 2009.

U razdoblju od 1991. do danas surađivala je u različitom opsegu i statusu na sedam znanstvenih projekata. Gledajući u cjelini, njen je znanstveno-istraživački napor od početka bio usredotočen na tri područja - na povijesnu muzeologiju (fenomen povijesti muzeja i sabiranja u Hrvatskoj), na teorijsku muzeologiju (fenomen sabiranja i oblikovanja zbirki, dodjeljivanje značenja i stvaranje baštine) te na interdisciplinarno povezivanje muzeologije i povijesti umjetnosti.

Što se nastave tiče, Vujićeva se trudila osuvremeniti je uvodeći redovite posjete muzejima i terensku nastavu, pozivajući goste-predavače i pripremajući sa studentima manje istraživačke projekte. Stoga je tijekom vremena stekla bogato mentorsko iskustvo, osobito na diplomskoj razini. U odabiru tema radova naglašeno njeguje interdisciplinarnost. Jednako tako redovito objavljuje u sudioništvu sa svojim mlađim kolegama te se trudi oko publiciranja i promocije svojih studenata (Rektorova nagrada za skupni muzeološki projekt 2011).  

 

Područja interesa:

  •  Svoje dosadašnje znanstveno djelovanje posvetila je razvijanju povijesne muzeologije u Hrvatskoj i osvjetljavanju povijesnih sabirateljskih pojava, ali i pojmu i teoriji sabiranja općenito.

 

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

 

Projekti:

  • Muzejska interpretacija u Hrvatskoj i Sloveniji: na primjeru stalnih postava umjetničkih muzeja, MZOŠ, bilateralna suradnja RH-SLO, 2014-2015 (voditelj u RH)
  • Istraživanje korisnika baštine, MZOŠ, 2006-2013 (voditelj)
  • Zrinski EuropaMZOŠ, 1998. – 2002. (voditeljprofdrJadranka Damjanov)
  • Izvori muzeja u Hrvatskoj, vl. potprojekt, 1998.
  • Zaštita komunikacija kulturne baštine Hrvatske, MZOŠ, 1997.-2000. (voditeljprofdrIvoMaroević)  
     

Članstva:

  • ICOM-a (Komiteti: CIDOC, ICOFOM) od 1990.
  • Hrvatsko muzejsko vijeće 2003.-2012.

 

 Kolegiji

  • Uvod u muzeologiju
  • Osnove upravljanja muzejskim zbirkama
  • Osnove baštinske komunikacije
  • Muzejske izložbe
  • Muzejske zbirke
  • Muzejske izložbe
  • Upravljanje u muzejima

 

radovan vrana

Dr. sc. Radovan Vrana, izv. prof. 

Konzultacijeponedjeljak 12:30-14:00, soba E-320 

E-poštaOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: 01/4092-365



Research Gate: https://www.researchgate.net/profile/Radovan_Vrana

LinkedIn: https://hr.linkedin.com/in/radovanvranahr

ORCID: http://orcid.org/0000-0002-8867-8275

 

 

Životopis:

Rođen je u Zagrebu. Nakon osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1996. godine informacijske znanosti i engleski jezik i književnost. Na istom je fakultetu nakon završenog poslijediplomskog studija 1999. godine magistrirao, a zatim 2003. i obranio doktorsku disertaciju, oba rada u području društvenih znanosti. Od 1996. godine zaposlen je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao znanstveni novak, a potom od 2004. godine kao viši asistent. 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2011. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Od 1998. godine aktivno sudjeluje u nastavi Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u više kolegija diplomskog studija poput Knjižnično poslovanje i upravljanje, Uvod u informacijske djelatnosti i Informacijska služba u knjižnici prvo kao znanstveni-novak asistent, a zatim i kao i viši asistent. Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta nositelj je kolegija Osnove komunikacijske tehnologije, Digitalne zbirke (oba kolegija na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti), Internetska kultura i Knjižnično upravljanje (diplomski studij informacijskih znanosti). Od 2008. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti nositelj je kolegija Izvori i karakteristike umrežene znanosti. Sudjelovao je i u izvođenju nastave na izvanrednom studiju bibliotekarstva na kolegijima Vježbe iz knjižničnog poslovanja i upravljanja (do 2007.) i Informacijska tehnologija I (do 2002.) i Informacijska tehnologija II, dok je u novom, reformiranom izvanrednom studiju bibliotekarstva nositelj kolegija Internetska kultura i Knjižnično upravljanje. U Hrvatskom knjižničarskom društvu član je Komisije za teoriju i znanstveni rad. Uz navedene aktivnosti, od 1996. do veljače 2009. bio je član uredništva Vjesnika bibliotekara Hr-vatske. Tijekom godina sudjelovao je u više znanstvenih projekata: Opća teorija kulturne baštine (glavni istraživač prof. dr. Aleksandar Stipčević), Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine (glavni istraživač prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić), a od 2007. godine sudjeluje kao istraživač u znanstvenom projektu Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (glavni istraživač prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić). Svoje znanstvene i stručne radove izlagao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, a ti su radovi redovito objavljivani u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Po-dručja interesa u znanstvenom i stručnom radu kojima se bavi su raznovrsna, a među njima su: digitalne zbirke i knjižnice, informacijska tehnologija u knjižnicama kao potpora knjižničnim službama i uslugama, upravljanje knjižnicama i znanstveno komuniciranje. Od 2002. godine redovito aktivno sudjeluje u radu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice predavanjima i vježbama pod naslovom Izgradnja digitalnih zbirki i Uporabljivost – temelj izgradnje mrežnih mjesta. U više navrata bio je član organizacijskih i programskih odbora znanstvenih i stručnih konferencija i seminara održanih u Hrvatskoj. 2000. godine dodijeljena mu je nagrada Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2002. dodijeljena mu je nagrada za najbolju prezentaciju rada na CARNetovoj konferenciji CUC.

 

Područja interesa:

  • Digitalne zbirke
  • Digitalne knjižnice
  • Digitalni repozitoriji
  • Informacijska tehnologija u knjižnicama kao potpora knjižničnim službama i uslugama
  • Upravljanje knjižnicama
  • Znanstveno komuniciranje (različiti aspekti)
  • Upravljanje podacima znanstvenih istraživanja

 

  

Projekti:

Kolegiji:

  • Osnove komunikacijske tehnologije (preddiplomski studij)
  • Digitalne zbirke (preddiplomski studij)
  • Digitalni repozitoriji (preddiplomski studij)
  • Knjižnično upravljanje (diplomski studij)
  • Internetska kultura (diplomski studij)
  • Izvori i karakteristike umrežene znanosti (poslijediplomski doktorski studij)
  • Informacijska tehnologija 2 (stari izvanredni studij)
  • Internetska kultura (novi izvanredni studij)Knjižnično upravljanje (novi izvanredni studij)



Članstva:

  • The Association for Information Science and Technology (ASIS&T)
  • Zagrebačko knjižničarstvo društvo
  • Hrvatsko knjižničarsko društvo (Komisija za teoriju i znanstveni rad)
foto

Dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.

E-poštaOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

Životopis

Miroslav Tuđman rođen je 1946. u Beogradu, a gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu (1961.-1965.). Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 1970.

Radio je kao istraživač u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu od 1972. do 1977. Od 1977. do 1988. vodio je INDOK službu Zavoda za kulturu Hrvatske. Od 1988. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti gdje predaje Teoriju informacijske znanosti, Epistemologiju informacijske znanosti, Organizaciju znanja, Uvod u izvještajne sustave i službe, Istraživačke metode, Bibliometriju. Od 1988. predstojnik je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti (Katedra je 2004. godine preimeno-vana u Katedru za organizaciju znanja). Osnivač je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu (1989.-1991.). Bio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta (1990.-1991.).

Završio je 1975. Postdiplomski studij informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i magistrirao na temi Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je i doktorat iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije Paradigma informacijske znanosti, 1985. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1987., izvanrednog profesora 1991., redovnog profesora 1998., a 2005. godine izabran je u trajno zvanje redovitog profesora.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. Bio je zadužen za formiranje Uprave za IPD Ministarstva obrane RH-a koju je vodio do prosinca 1991. Sudionik svih većih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992. do 1995. Promaknut u čin brigadira 1992., a u čin general bojnika 1995.

Voditelj je Centra za strategijska istraživanja (1992.-1993.). Bio je član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Predsjednika Republike od 1993. do 1999. Imenovan je zamjenikom predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnateljem Hrvatske izvještajne službe u dva navrata (1993.-1998. te 1999.-2000.)

Nositelj je kolegija i predavač na Ratnoj školi GS HV od prvog naraštaja do 2000. godine. Predavao je na Diplomatskoj akademiji MVP RH i Obavještajnoj akademiji do 2000. godine. Predavao je na postdiplomskim studijama Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilišnom studijskom centru za forenzičke znanosti u Splitu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru drži kolegije Teorije sukoba i informacijsko ratovanje, Javna diplomacija i nacionalna sigurnost, Teorija informacijske znanosti, Organizacija znanja. Na doktorskom studiju informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu drži kolegije Odabrana poglavlja iz epistemologije informacijskih znanosti, Istraživačke metode te Poslovne izvjesnice.

Dr. Miroslav Tuđman bio je mentorom dvadesetak studentskih diplom-skih/ završnih radova, mentorom sedam magistarskih radova te sedmorici doktoranada.

Od 2000. godine glavni je i odgovorni urednik međunarodnog časopisa National Security and the Future, prvog časopisa u Hrvatskoj koji se bavi istraživanjem izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnoj politici.

Dr. Miroslav Tuđman od 2007. član je JIPSS Editorial Advisory Borda (JIPSS – Journal for Intelligence, Propaganda and Security Studies, izdavač ACIPSS – Institute of History, University of Graz).

Autor je desetak knjiga te preko 200 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima, urednik petnaestak zbornika iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Voditelj je niza znanstvenih projekata. Održao je niz predavanja u inozemstvu: u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, SAD, Velikoj Britaniji.

Dr. Miroslav Tuđman dobio je 2009. godine Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta za rezultate postignute u teorijskom i praktičnom radu u razvoju i afirmaciji informacijskih znanosti, autorsku knjigu Informacijsko ratište i informacijska znanost i urednički rad na knjizi Aleksandru Stipčeviću s poštovanjem.

Dr. Miroslav Tuđman za knjigu Vrijeme krivokletnika dobio je književno-publicističku nagradu Bili smo prvi kad je trebalo za najbolju knjigu iz hrvatskog Domovinskog rata UBIUDR-a Podravke za 2006. godinu.

Za sudjelovanje u Domovinskom ratu i stvaranje hrvatske države dr. Miroslav Tuđman odlikovan je Redom Kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom; Redom Kneza Domagoja s ogrlicom; Redom hrvatskog trolista; Medaljom Bljesak; Medaljom Ljeto ’95; Medaljom Oluja; Medaljom za iznimne pothvate; i Spomen medaljom Vukovar.

 

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

 

Članstva:

  • Dr. Miroslav Tuđman član je Matičnog odbora za informacijske i komunikacijske znanosti od sredine 1990-ih godina.

 

 

fotka spiranec1

Dr. sc. Sonja Špiranec, izv. prof.

Konzultacije:

 - zimski semestar, srijeda, 10:00-12:00, soba E322

 - ljetni semestar, četvrtak, 10:00-12:00, soba E-322

 

E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: 01/4092-306

 

Životopis

Sonja Špiranec rođena je 1974. godine u Düsseldorfu, SR Njemačka. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1998. godine informacijske znanosti (smjer bibliotekarstvo) i njemački jezik i književnost. Iste se godine zapošljava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Godine 2001. upisuje poslijediplomski studij pri Odsjeku za informacijske znanosti, na koji 2004. prelazi kao znanstvena novakinja. Godine 2005. magistrirala je obranivši rad pod naslovom: Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju, a doktorirala 2007. godine s temom: Model organizacije informacija u elektroničkoj obrazovnoj sredini. U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 2008. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice 2013. godine. U lipnju 2011. imenovana je voditeljicom Izvanrednog studija informacijskih znanosti, a u listopadu 2011. predstojnicom Zavoda za informacijske studije.

Od 2004. godine sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu. Autorica je jedne knjige kao i niza članaka u znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim časopisima. Redovito sudjeluje na međunarodnim znanstvenim konferencijama objavljujući radove u zbornicima skupova, recenzirajući radove i obnašajući funkcije u međunarodnim konferencijskim odborima (INFuture, INTED, EDULearn, Bobcatsss, ICMW). Sudjeluje i u međunarodnim projektima (Intenzivni program Erasmus 2011. 2012. i 2013.: Akademska ljetna škola Library, Information and Cultural Managementi Information and Communication Technology in supporting the educational process). Od 2006. sudjeluje u različitim projektima, inicijativama i skupovima UNESCO-a posvećenih informacijskoj i medijskoj pismenosti. Godine 2012. sa suradnicima sa Sveučilišta Hacettepe iz Ankare pokreće međunarodnu konferenciju ECIL (European Conference on Information Literacy), kojom i supredsjeda. 

  

 Područja interesa:

  • Organizacija informacija (sadržajno označivanje) i predmetni pristup
  • Pretraživanje informacija
  • Vrednovanje i vjerodostojnost informacija
  • Informacijsko ponašanje i prakse

 

Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

 

Projekti:

  • Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (šifra projekta 130-1301799-1755)
  • Organizacija informacija i znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (šifra projekta: 0130462)
  • ERASMUS: Akademska ljetna škola Library, Information and Cultural Management i Information
  • ERASMUS: Communication Technology in supporting the Educational Process
  • COST Action 1210: Analyzing the dynamics of information and knowledge landscapes (KNOWeSCAPE)
  • RACOSS: Znanstvena aktivnost, suradanja i orijentacija istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim europskim zemlja; Hrvatska zaklada za znanost (IP-09-2014-9351)

 

Kolegiji:

  • Digitalne obrazovne knjižnice
  • Informacijska pismenost
  • Osnove informacijske pismenosti
  • Elektronička obrazovna okruženja
  • Sustavi za označivanje i pretraživanje 1
  • Sustavi za označivanje i pretraživanje 2
  • Epistemologija informacijske znanosti