Dr. sc. Maja Živko, tajnica Konzultacije: Mail: Telefon: 01/4092-302 |
Životopis:
Rođena je u Zagrebu. Završila studij kroatistike i bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje profesora hrvatskog i češkog jezika i književnosti. Nakon završetka studija zaposlena je kao profesor hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Jordanovac te Osnovnoj školi Marije Jurić Zagorke. Godinu dana zaposlena je kao znanstveni novak u Zavodu za lingvistička istraživanja (HAZU), a nakon toga prelazi na projekt Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Za-grebu. Nakon toga zaposlena je kao lektor hrvatskog jezika na Karlovom sveučilištu u Pragu. Od 2010. nastavlja rad na projektu Hrvatska rječnička baština na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu doktorirala je 16.3. 2011. Godine 2015. izabrana je za znanstvenog suradnika u znanstvenom području društvenih znanosti-polje informacijske i komunikacijske znanosti
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
|
||||||||
Životopis: Rođen u Zagrebu 8. kolovoza 1972., diplomirao 1998. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, diplomskim radom Informatizacija Samoborskog muzeja. Od 1998. godine zaposlen je kao znanstveni novak na projektu profesora Ive Maroevića Očuvanje i komuniciranje kulturne baštine u Hrvatskoj, na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske znanosti. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti završava 2003. godine magistarskim radom Muzejska vizualna dokumentacija u digitalnom obliku, a 2007. stječe doktorat radom Mogućnosti uspostavljanja interoperabilnosti među shemama metapodataka u muzejskom okruženju. Sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Informacijska tehnologija u muzejima 1, Informacijska tehnologija u muzejima 2, Dokumentacija u muzejima 1, Dokumentacija u muzejima 2, Virtualni muzej i Metapodaci za upravljanje gradivom. Autor je i koautor dvadesetak znanstvenih, stručnih i preglednih radova. Član je Komiteta za dokumentaciju CIDOC Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM, a sudjelovao je i u radu teh-ničkog odbora ISO TO 46, Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije, Hr-vatskog zavoda za norme. Usavršavao se tijekom studijskih boravaka u Amsterdamu (Reinwardt Academie) i Grazu (Karl-Francens Universität i Technische Universität) te na radionicama koje prate Godišnje skupštine CIDOC-a – ICOM-ova Međunarodnog komiteta za dokumentaciju (St. Petersburg, 2003., Zagreb, 2005., Helsinki, 2012.). Sudjelovao je u radu međunarodnog TEMPUS projekta CD_JEP-16086-2001 Aspects of Organization and Information Systems: Curriculum Development. Od 2006. do 2008. kao stručno-znanstveni suradnik sudjelovao na međunarodnom projektu CRAFTATTRACT – Old Crafts – New Attractions for Cultural Tourism (EU projekt – INTERREG III A – Slo/Hu/Hr). Član je programskog i organizacijskog odbora seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture (2000.-2012.) te član znanstveno-stručnog odbora međunarodnog simpozija (Novo)medijska umjetnost u muzejima: produkcija – čuvanje – prezentacija (2008.). Zajedno s dr. sc. Hrvojem Stančićem sudjeluje u nizu radionica o digitalizaciji u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu informatizacije Hrvatske mreže muzeja sudjeluje kao glavni predavač u radu radionica i seminara o računalnoj obradi muzejske dokumentacije u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba. Kao autor Muzejskog informacijskog sustava M++ aktivno sudjeluje u informatizaciji mreže muzeja u Hrvatskoj. Od 2010. urednik je virtualnog interaktivnog kataloga Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije (http://www.kultura.hr/slavonija-baranja-srijem.). Od 2007. do 2011. član Ureda projekta Hrvatska kulturna baština za digitalizaciju hrvatske kulturne baštine. Istraživač je na međunarodnom projektu InterPARES Trust – Trust and Digital Records in an Increasingly Networked Society (2013.-2018.).
Područja interesa:
|
||||||||
Publications listed in the Croatian Scientific Bibliography (CROSBI) | ||||||||
Projekti:
|
||||||||
Kolegiji:
Članstva :
|
Dr. sc. Žarka Vujić, red. prof. Konzultacije: - srijedom od 8 30 do 10 sati, soba E-324 (Zbog epidemiološkim mjera konzultacije uživo je nužno prethodno dogovoriti e-mailom) E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-322 |
Životopis:
Žarka Vujić rođena je 19. 10. 1959. u Pavlovcu. Osnovnu školu, gimnaziju i srednju glazbenu školu završila je u Bjelovaru . Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1988. obranivši radnju u okviru kolegija Muzeologija na Odsjeku za povijest umjetnosti (Umjetnička slika kao muzejski predmet). Muzeologiju je i magistrirala na Poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu 1992 (Postanak i razvoj umjetničkih muzeja i galerija u Zagrebu). Doktorirala je u istom području i u istoj grani 1998. god. na matičnom odsjeku (Pojam muzeja i oblici sabiranja u Hrvatskoj u 17. stoljeću).
Od 1985. radila je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu u svojstvu muzejskog tehničara i knjižničarke. Krajem 1988. prelazi na Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu i tamo djeluje kao voditeljica knjižnice te istraživač. Od 1993. počinje raditi kao asistentica na Katedri za muzeologiju te do 2012. napreduje do zvanja redovite profesorice. Predstojnicom Katedre bila je od 2002. do 2007 i ponovno od 2012.
Objavila je dosada osam poglavlja u knjigama, dvadesetak znanstvenih i više desetaka stručnih radova. Priredila je pet zapaženih izložaba te autorski potpisala dva stalna muzejska postava koja čekaju realizaciju. Pozvanim ili prijavljenim izlaganjima sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Autorica je nagrađene knjige Izvori muzeja u Hrvatskoj (Godišnja nagrada Hrv. muz. društva za 2007.) te interdisciplinarno utemeljene knjige Salon Ullrich o stotoj obljetnici (Godišnja Nagrada Filozofskog fakulteta 2011). Jednako tako potaknula je izdavanje i bila su-urednica u spomen - knjizi Ivi Maroeviću baštinici u spomen iz 2009.
U razdoblju od 1991. do danas surađivala je u različitom opsegu i statusu na sedam znanstvenih projekata. Gledajući u cjelini, njen je znanstveno-istraživački napor od početka bio usredotočen na tri područja - na povijesnu muzeologiju (fenomen povijesti muzeja i sabiranja u Hrvatskoj), na teorijsku muzeologiju (fenomen sabiranja i oblikovanja zbirki, dodjeljivanje značenja i stvaranje baštine) te na interdisciplinarno povezivanje muzeologije i povijesti umjetnosti.
Što se nastave tiče, Vujićeva se trudila osuvremeniti je uvodeći redovite posjete muzejima i terensku nastavu, pozivajući goste-predavače i pripremajući sa studentima manje istraživačke projekte. Stoga je tijekom vremena stekla bogato mentorsko iskustvo, osobito na diplomskoj razini. U odabiru tema radova naglašeno njeguje interdisciplinarnost. Jednako tako redovito objavljuje u sudioništvu sa svojim mlađim kolegama te se trudi oko publiciranja i promocije svojih studenata (Rektorova nagrada za skupni muzeološki projekt 2011).
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Članstva:
Kolegiji:
Konzultacije: ponedjeljkom 13:30-14:30 u E-320 (zimski semestar 2024./2025.) U iznimnim situacijama postoji mogućnost video konzultacija uz prethodnu rezervaciju termina unutar ukupnog termina konzultacija te uz obaveznu identifikaciju. Anonimni zahtjevi za video konzultacijama neće biti prihvaćeni. Za video konzultacije koristi se aplikacija MS Teams. Svoj termin možete rezervirati skeniranjem QR koda: E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Telefon: 01/4092-365 |
Životopis:
Rođen je u Zagrebu. Nakon osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1996. godine informacijske znanosti i engleski jezik i književnost. Na istom je fakultetu nakon završenog poslijediplomskog studija 1999. godine magistrirao, a zatim 2003. i obranio doktorsku disertaciju, oba rada u području društvenih znanosti. Od 1996. godine zaposlen je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao znanstveni novak, a potom od 2004. godine kao viši asistent. 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2011. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, od 2019. u znanstveno-nastavnom zvanju redovnog profesora. Od 1998. godine aktivno sudjeluje u nastavi Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u više kolegija diplomskog studija poput Knjižnično poslovanje i upravljanje, Uvod u informacijske djelatnosti i Informacijska služba u knjižnici prvo kao znanstveni-novak asistent, a zatim i kao i viši asistent. Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta nositelj je kolegija Osnove komunikacijske tehnologije, Digitalne zbirke (oba kolegija na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti), Internetska kultura i Knjižnično upravljanje (diplomski studij informacijskih znanosti). Od 2008. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti nositelj je kolegija Izvori i karakteristike umrežene znanosti. Sudjelovao je i u izvođenju nastave na izvanrednom studiju bibliotekarstva na kolegijima Vježbe iz knjižničnog poslovanja i upravljanja (do 2007.) i Informacijska tehnologija I (do 2002.) i Informacijska tehnologija II, dok je u novom, reformiranom izvanrednom studiju bibliotekarstva nositelj kolegija Internetska kultura i Knjižnično upravljanje. U Hrvatskom knjižničarskom društvu član je Komisije za teoriju i znanstveni rad. Uz navedene aktivnosti, od 1996. do veljače 2009. bio je član uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske. Tijekom godina sudjelovao je u više znanstvenih projekata: Opća teorija kulturne baštine (glavni istraživač prof. dr. Aleksandar Stipčević), Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine (glavni istraživač prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić), a od 2007. godine sudjeluje kao istraživač u znanstvenom projektu Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (glavni istraživač prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić). Svoje znanstvene i stručne radove izlagao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, a ti su radovi redovito objavljivani u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Područja interesa u znanstvenom i stručnom radu kojima se bavi su raznovrsna, a među njima su: digitalne zbirke i knjižnice, informacijska tehnologija u knjižnicama kao potpora knjižničnim službama i uslugama, upravljanje knjižnicama i znanstveno komuniciranje. Od 2002. godine redovito aktivno sudjeluje u radu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice predavanjima i vježbama pod naslovom Izgradnja digitalnih zbirki i Uporabljivost – temelj izgradnje mrežnih mjesta. U više navrata bio je član organizacijskih i programskih odbora znanstvenih i stručnih konferencija i seminara održanih u Hrvatskoj. 2000. godine dodijeljena mu je nagrada Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2002. dodijeljena mu je nagrada za najbolju prezentaciju rada na CARNetovoj konferenciji CUC.
Područja interesa:
Kolegiji:
Članstva:
Dr. sc. Sonja Špiranec, red. prof.
Konzultacije: prema dogovoru
Telefon: 01/4092-320
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Životopis:
Sonja Špiranec rođena je 1974. godine u Düsseldorfu, SR Njemačka. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1998. godine informacijske znanosti (smjer bibliotekarstvo) i njemački jezik i književnost. Iste se godine zapošljava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Godine 2001. upisuje poslijediplomski studij pri Odsjeku za informacijske znanosti, na koji 2004. prelazi kao znanstvena novakinja. Godine 2005. magistrirala je obranivši rad pod naslovom: Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju, a doktorirala 2007. godine s temom: Model organizacije informacija u elektroničkoj obrazovnoj sredini. U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 2008. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice 2013. godine. U lipnju 2011. imenovana je voditeljicom Izvanrednog studija informacijskih znanosti, a u listopadu 2011. predstojnicom Zavoda za informacijske studije.
Od 2004. godine sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu. Autorica je jedne knjige kao i niza članaka u znanstvenim i stručnim domaćim i međunarodnim časopisima. Redovito sudjeluje na međunarodnim znanstvenim konferencijama objavljujući radove u zbornicima skupova, recenzirajući radove i obnašajući funkcije u međunarodnim konferencijskim odborima (INFuture, INTED, EDULearn, Bobcatsss, ICMW). Sudjeluje i u međunarodnim projektima (Intenzivni program Erasmus 2011. 2012. i 2013.: Akademska ljetna škola Library, Information and Cultural Managementi Information and Communication Technology in supporting the educational process). Od 2006. sudjeluje u različitim projektima, inicijativama i skupovima UNESCO-a posvećenih informacijskoj i medijskoj pismenosti. Godine 2012. sa suradnicima sa Sveučilišta Hacettepe iz Ankare pokreće međunarodnu konferenciju ECIL (European Conference on Information Literacy), kojom i supredsjeda.
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Kolegiji:
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).