Nastava - prijediplomski studij

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Multimedijski prikaz znanja

Nastavnik: prof. dr. sc. Tomislava Lauc

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: Obavezni izborni

Oblik nastave: 2 sata vježbi, 2 sata predavanja

Uvjeti: Nema

Ispit: Tjedni zadaci i završni projekt

Sadržaj:

Multimedijski prikaz znanja opisuje izradu sustava za učenje koji se temelji na uporabi različitih tipova medija i njihovog kombiniranja radi poboljšanja procesa usvajanja novih znanja i vještina. Obuhvaća područje multimedijskog instrukcijskog dizajna koje uključuje izradu korisničkog sučelja i implementaciju strategija učenja prema načelima multimedijskog učenja. Osnovne faze izrade multimedijskog sustava za učenje odnose se na analizu potreba korisnika, skriptiranje i razvoj multimedijskih materijala i strategija učenja, te implementaciju i evaluaciju sustava. Kolegij daje uvod u izradu multimedijskog sustava za učenje, a obuhvaćene  teme su: teorije učenja, multimedijsko učenje, skriptiranje, elementi multimedija, alati za izradu multimedijskog sustava.

Cilj -  opće i specifične kompetencije:

Student treba razumjeti vodeće principe u izradi multimedijskog sustava za učenje. Treba razumjeti pojmove multimedijskog instrukcijskog dizajna, kao što su teorije učenja, elementi multimedija, multimedijsko učenje, ADDIE model, interakcija korisnika, strategije učenja. Praktičnim radom na tjednim zadatcima tijekom semestra (15 zadataka) ovladat će konkretnom primjenom teorijskog znanja što pokazuje izradom multimedijskog projekta do kraja semestra.

Literatura:

https://omega.ffzg.hr/course/view.php?id=73

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 29 Ožujak 2018

Naziv kolegija: Osnove web dizajna  

Predavač: dr. sc. Kristina Kocijan, doc.

ECTS bodovi: 5

Status: izborni

Oblik: 1 sat predavanja +  2 sata vježbi

Uvjeti: Osnove komunikacijske tehnologije

Ispit: Pismeni

Sadržaj: Od SGML-a do XHTML-a. Kako putuje stranica. Web standardi. DHTML. Osnovni dizajn, struktura i sadržaj HTML stranice. Izrada i održavanje web stranica. Planiranje arhitekture stranica, izgled stranica, elementi navigacije, tipovi web korisnika i pristupačnost stranica. Hipertekst, tekstualni stilovi, nabrajanje, grafika i grafičke mape, tablice, okviri, formulari. Testiranje stranica. HTML i različiti preglednici. Meta podatci. 

Kreiranje, editiranje i korištenje vanjskih i umetnutih CSS-ova. Sintaksa CSS-a. Tipovi selektora. CSS svojstva. CSS2 i CSS3.

Povijest JavaScript-a. Pozicioniranje i sintaksa. Tipovi podataka i operacije nad podatcima. Ugrađene i korisnički definirane funkcije. Funkcije s i bez argumenata. Objekti (svojstva i metode). DOM metode. 

Ishodi učenja: Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti će moći: 

• prepoznati i primijeniti sintaksu HTML-a, CSS-a i JavaScript-a,
• povezati vanjske CSS i JavaScript datoteke s HTML-om,
• definirati i obrazložiti izbor HTML elemenata,
• demonstrirati primjenu CSS-a,
• samostalno izraditi jednostavniji JavaScript kod,
• objasniti i primijeniti kompleksniji JavaScript kod,
• samostalno i/ili timskim radom osmisliti interaktivno web sjedište ovisno o temi web sjedišta,
• valorizirati, održavati i uređivati postojeća ili nova web sjedišta.

Literatura:

1. Dan Cederholm: Bulletproof Web Design, 2007.
2. Joe Clark: Building Accessible Websites, 2003.
3. Abby Covert: Making sense of any mess,2015.
4. T.A.Powell : Kompletan priručnik - Web Dizajn, 2000.
5. J. Keith: DOM Scripting: Web Design with JavaScript and the Document Object Model, 2005.
6. S. Krug: Don't Make Me Think:A Common Sense Approach To Web Usability, 2000.
7. Eric Mayer: CSS web site design hands on training, 2006.
8. J.Nielsen: Designing web usability:The Practice of Simplicity
9. Jim Thatcher et al. : Constructing Accessible Websites
10. R. Andrew, D. Shafer: HTML Utopia: Designing without tables using CSS, 2006.
11. Mary Frances Theofanos and Janice (Ginny) Redish : Guidelines for Accessible and Usable Web Sites: Observing Users Who Work With Screen Readers

Dodatna literatura:

1. K.Jamsa, K.King, A.Anderson : HTML i Web dizajn: kroz praktične primere, Mikro knjiga (str.324-378; 422-476), 2003.
2. E.Castro: HTML za World Wide Web: brzi virtualni vodič, 2004.
3. E.Tittel, S.N.James : HTML 4 za neupućene, 2002.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Digitalne obrazovne knjižnice

Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica; prof. dr. sc. Sonja Špiranec

ECTS bodovi: 5

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar / preddiplomski studij

Status: izborni kolegij za studente Odsjeka informacijskih znanosti

Oblik nastave: 2 sat predavanja, 1 sat seminar

Uvjeti za upis kolegija: Nema uvjeta

Cilj kolegija: Upoznati studente s ulogom i zadacima knjižnice u digitalnom obrazovnom okruženju

Sadržaj kolegija:

Evolucijakonceptadigitalnih knjižnice. Uloga i vrste knjižnica u obrazovnom okruženju: školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice. Knjižnica kao središte obrazovnog procesa. Virtualna obrazovna okruženja. Objekti učenja. Repozitoriji. Metapodaci i standardi. Programska podrška učenju u elektroničkom obrazovnom okruženju. Virtualni svjetovi i učenje pomoću igara.

Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad

Literatura:

Obavezna:
1. Arms, W. Digital libraries. MIT, 2000.
2. Digital library futures : user perspectives and institutional strategies / edited by Ingeborg Verheul, Anna Maria Tammaro, Steve Witt ; [International Federation of Library Associations and Institutions]. - Berlin : De Gruyter Saur, 2010.
3. E-books in libraries : a practical guide / edited by Kate Price and Virginia Havergal. London : Facet Publishing, 2011.
4. Envisioning future academic library services : initiatives, ideas and challenges / edited by Sue McKnight. London : Facet, 2010
5. Web 2.0 and libraries : impacts, technologies and trends / edited by Dave Parkes and Geoff Walton. - Oxford : Chandos Publishing, 2010.

Dodatna:
1. Allan, B. E-learning and teaching in library and information services. London: Facet publishing, 2002.
2. Banek Zorica, Mihaela; Ivanjko, Tomislav; Benčec, Maja. Social networking and libraries // Proceedings of the IADIS international conference e-Society 2012 / Kommers, P. ; Isaias, P. (ur.). Berlin : IADIS, 2012. 511-515
3. Banek Zorica, Mihaela; Eremić, Ana. Libraries in Web 2.0 Environment // INFuture2009: Digital Resources and Knowledge Sharing / Stančić, Hrvoje ; Seljan, Sanja ; Bawden, David ; Lasić-Lazić, Jadranka ; Slavić, Aida (ur.). Zagreb : Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2009. 479-487.
4. Kovačević, D. Lasić-Lazić, J. Lovrinčević, J. Školska knjižnica - korak dalje. Zagreb: Filozofski Fakultet, Zavod za informacijske studije:Altagama, 2004
5. Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja. Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja. // Edupoint. 5 (2005) , 33;
6. Learning objects: Standards, Metadata, Repositories, & LCMS/ ur. Keith Harman and Alex Koohang. Santa Rosa, Calif.: Informing Science Press, 2007
7. Lovrinčević, J. Kovačević, D. Lasić-Lazić, J. Banek Zorica, M.Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 11 Listopad 2022

 Naziv kolegija: Osnove informacijske pismenosti

Nositelj: Izv. prof. dr.sc. Sonja Špiranec

Termin: srijedom 09:30-10:15 dvorana A308 (predavanje) 

Uvod u kolegij/prvo predavanje održat će se 19. 10. 2022. s početkom u 9.30 sati. Nazočnost studenata koji su upisali kolegij ili ga planiraju upisati je obavezna.

Teme:
1. Obilježja i fenomeni suvremenih informacijskih okruženja
2. Teme iz obrazovanja 1: suvremeni modeli učenja, e-učenje, profil učenika danas
3. Teme iz obrazovanja 2: obrazovna uloga knjižnica i drugih informacijskih ustanova
3.  Informacijska pismenost: pojmovno određenje, razvoj koncepta
4. Raster "pismenosti za 21. stoljeće": medijska, digitalna, podatkovna...
5. Informacijska pismenost u raznim okruženjima (škola, fakultet, radno mjesto...)
6. Korelacija informacijske pismenosti i obrazovanja
7. Istraživačka težišta u području
8. Modeli i standardi informacijske pismenosti
9. Web 2.0, društvene mreže
10. Programi informacijskog opismenjivanja
11. Izvedba i vrednovanje

Vrednovanje/ocjenjivanje:

Seminarski rad (izlaganje, pisani rad, anotirana bibliografija). Usmeni ispit. Prijave rada: tijekom studenog. Izlaganja: prosinac i siječanj
Aktivnosti i zadaće koje će studenti grupno i pojedinačno rješavati tijekom semestra.
Primjeri zadataka:

* kratki esej o "slabim točkama" informacijske pismenosti današnjih generacija
* izrada sinopsisa istraživanja informacijske pismenosti
* izrada umne mape područja

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Povijest arhiva

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sata predavanja, 1 sat seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvod u kolegij.
2. Arhivi i pismenost. Arhivi prije pismenosti.
3. Arhivi visokih civilizacija Starog vijeka.
4. Arhivi Grčke i Rima.
5. Arhivi srednjovjekovne Europe.
6. Arhivi kao samostalne ustanove u 18. stoljeću.
7. Razvoj arhiva u 19. stoljeću.
8. Razvoj arhiva u 20. stoljeću.
9. Razvoj arhiva u hrvatskom priobalju.
10. Arhivi u Banskoj Hrvatskoj i utjecaj Srednje Europe na njihov razvoj.
11. Razvoj arhiva u Hrvatskoj u 19. stoljeću.
12. Razvoj arhiva u Hrvatskoj nakon Prvoga svjetskog rata.
13. Sadašnje stanje i ustroj arhivske službe u Hrvatskoj.
14. Međunarodne arhivske organizacije.
15. Suradnja arhiva u današnjoj Europi.

Sadržaj:
Povijest arhiva i arhivske službe u Europi. Osnovne odrednice povijesti arhiva: rizničko razdoblje, kancelarijsko razdoblje i arhivi kao samostalne ustanove. Povijest arhiva u starom i srednjem vijeku. Arhivi kao samostalne ustanove u 18. st. Razvoj arhiva u 19. i 20. st.
Povijesni razvoj arhiva u Hrvatskoj. Razvoj arhiva u sredozemnom kulturnome krugu. Arhivi u Banskoj Hrvatskoj i utjecaj Srednje Europe na njihov razvoj. Sadašnje stanje i ustroj arhivske službe u Hrvatskoj. Međunarodne arhivske organizacije i njihova djelatnost. Arhivistički kongresi. CITRA.

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju povijest arhiva i razvoj arhivske službe u Hrvatskoj i svijetu. Također upoznaju organizaciju i način rada arhivske službe u Hrvatskoj, međunarodne organizacije i udruge na području arhivske djelatnosti.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
1. J. Kolanović (ur.), Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska, Beograd, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, 1984. Uvodni tekst i uvodi u pojedine arhive.
2. Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
3. Bernard Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1997., str. 15-191.
4. Igor Karaman, Studije i prilozi iz arhivistike, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1993.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
1. M. Smole, Zgodovina arhivistike in arhivske službe, Ljubljana, 1976.
2. Ernst Posner, Archives in the Ancient World. Havard University Press 2003.
3. J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.
4. Vida Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 7-17.
5. Ivan Mustać, Povijesni razvoj zaštite arhivske građe na području Dubrovačke Republike i grada Dubrovnika, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 19-23.
6. Boris Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe na području nadležnosti Povijesnog arhiva Rijeka, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 25-48.