Jezik: hrvatski Status kolegija: obvezatni - izborni Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima baštine i prirode baštinskih institucija, njihovog poslanja i uloge u društvu, područja djelovanja baštinskih institucija (posebno muzeja), trendovima i tendencijama u baštini u suvremenom društvu, međuodnosima unutar navedenog područja, te privrednoj i društvenoj važnosti tih institucija.
Sadržaj kolegija: (po tjednima) 1. Uvodno predavanje 2. Svijet u kojem živimo 3. Priroda baštine (vrijeme, povijest, kolektivna memorija, identitet, mudrost) 4. Trendovi i tendencije – sadašnjost baštine; Strategije i razvoj sektora 5. Konfiguracija baštinskih institucija (muzeji, cyber-muzeji, srodne institucije, industrija baštine, industrija zabave, kreativne idustrije itd.) 6. Planiranje baštinskih institucija 7. Izvrsnost u baštinskoj struci i kako je prepoznati 8. Uspjeh baštinskih institucija; Kriza baštinskih institucija 9. Muzejske organizacije; Muzejski sajmovi; Protagonisti 10. Komunikacija baštine; Oblici komuniciranja baštine 11. Tržište baštine 12. Primjeri - Studije slučaja; Cyber muzej 13. Rađanje baštinske profesije 14. Nova definicija muzeja i baštinskih ustanova
Literatura - Obvezatna: 1. Šola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003. (poglavlje I - Uvod; poglavlje V - Vrijeme za teoriju) 2. Dempsey, Lorcan. Scientific, Industrial, and Cultural Heritage: a shared approach: a research framework for digital libraries, museums and archives. Ariadne Issue22 (2000). URL: http://www.ariadne.ac.uk/issue22/dempsey/intro.html (23.05.2006.). 3. Šola, Tomislav. Nove tendencije u teoriji i praksi muzeja . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989, 20, str. 267-275. 4. Hudson, Kenneth. Museums for the 1980s: A Survey of World Trends. Paris. UNESCO. 1977 (napomena: zbirku osnovnih tekstova, pripremljenu isključivo za potrebe studenata koji polaze kolegij Baštinske institucije, moguće je potražiti u knjižnici Odsjeka za informacijske znanosti)
Literatura- Dopunska: 1. Maroević, Ivo. Sadašnjost baštine. Zagreb, 1986. 2. Merriman, Nick. Beyond the Glass Case - The Past, the Heritage and the Public in Britain. Leicester University Press Leicester. 1991. 3. Nordstrom, Kjell A.; Ridderstrale, Jonas. Funky Business - Kapital pleše samo s darovitima. Zagreb, Differo. 2002. 4. Landa, Manuel de. Tisuću godina nelinearne povijesti. Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.
Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Predavači: prof. dr.sc. Damir Boras; dr. sc. Vedran Juričić, viši asistent
ECTS bodovi 3
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezan za jednopredmetni studij
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat vježbi
Uvjeti: Osnove informacijske tehnologije
Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj:
Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima računalnih mreža te mrežnim radom na Linux/UNIX i MS Windows operativnim sustavima. Način rada računalnih mreža upoznaje se kroz sedam slojeva OSI modela računalnih mreža. Studenti kros OSI slojeve upoznaju uređaje i veze za umrežavanje te najpoznatije tehnologije i protokole suvremenih računalnih mreža. Praktični dio kolegija uključuje osnove rada u Linux/UNIX operativnim sustavima te mrežni rad u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima. U sklopu praktičnog dijela kojegija studenti se uvode u osnove programiranja u interpretiranom jeziku Python. Svaka tematska jedinica završava kolokvijem.
Cilj - opće i specifične kompetencije:
Studenti će steći razumijevanje rada računalnih mreža te savladati osnove projektiranja jednostavnijih računalnih mreža. Steći će osnove mrežnog rada u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima te osnove programiranja u Pythonu.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:
Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Literatura:
1. Tanenbaum, Andrew S. Computer Networks. New Jersey: Pearson Education, 2003. 2. Žagar, Mario. UNIX i kako ga koristiti. Zagreb: Antonić, 1997. 3. MSDN. http://msdn.microsoft.com (29.06.2006.) 4. Python Documentation. http://docs.python.org (29.06.2006.)
Dopunska literatura:
1. Peterson, Larry L. Computer Networks: A Systems Approach. San Francisco: Morgan Kaufmann Publishers, 2003. 2. Computer Networks And Internets. http://www.netbook.cs.purdue.edu/ (29.06.2006.) 3. Computer Networking - Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_network (29.06.2006.)
Status: obvezan za jednopredmetni studij informacijskih znanosti, izborni za ostale studije
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat vježbi
Uvjeti: nema uvjeta
Ispit: Pismeni i usmeni
Sadržaj:
Uvod: algoritam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti; jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika, tipovi i strukture podataka. Uvod u Python i interaktivni mod: brojčani izrazi; naredba za dodjeljivanje; naredbe za ispis i unos vrijednosti. Pojam programa. Pisanje i izvršavanje programa. Osnovni tipovi podataka: cjelobrojni, realni i logički. Naredba selekcije. Struktura programa sa selekcijom. WHILE petlja. WHILE petlja u interpretaciji „REPEAT“ petlje. Složeni tipovi podataka (1): znak i niz znakova, lista, n-torka. FOR petlja. Datoteke. Složeni tipovi podataka (2): skupovi, mape. Potprogrami: procedure i funkcije. Rekurzivni pozivi procedura i funkcija. Lambda funkcija. Standardni moduli i definiranje vlastitih. Regularni izrazi. Nestandardne strukure podataka: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Stabla. Raspršeno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraživanje.
Sadržaj vježbi:
Izvođenje odabranih primjera programa koji prate teme predavanja i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima.
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti će steći temeljna znanja o jednostavnim i dinamičkim strukturama podataka, ovladavat će osnovnim algoritmima i bit će osposobljeni za primjenu stečenih znanja u rješavanju problema primjenom odgovarajućih algoritama i prikladnih struktura podataka, u izabranom jeziku za programiranje (Python).
Ishodi učenja:
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1) Razumjeti osnovne algoritamske konstrukte. 2) Razlučiti osnovne primitivne i složene tipove podataka. 3) Prepoznati ustroj osnovnih struktura podataka u jezicima za programiranje. 4) Dizajnirati algoritam i izabrati optimalne tipove i strukture podataka u rješavanju složenih problema. 5) Procijeniti efikasnost algoritama sortiranja i pretraživanja. 6) Koristiti napredne tehnike i metodologiju programiranja u ustroju algoritama. 7) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa. 8) Pratiti razvoj jezika za programiranje. 9) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.
Način održavanja nastave:
Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.
Obaveze studenata i uvjeti:
Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).
Način provjere znanja:
Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:
provjere znanja (dva parcijalna ispita) – 80 bodova,
pohađanje predavanja – 10 bodova,
posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.
Završni ispit:
Pismeni ispit (samo za one koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova tijekom semestra za prolaznu ocjenu ili oni koji žele veću ocjenu) – 80 bodova
Usmeni ispit - ±20 bodova
Skala ocjena: dovoljno (2) 50% - 59% dobro (3) 60% - 69% vrlo dobro (4) 70% - 79% izvrsno (5) 80% - 100%
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:
Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Obvezna literatura:
1. ON-LINE Python v2.7.x documentation
Dopunska literatura:
1. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.
2. Lutz, M. Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno (1+2+0)
Uvjeti za upis kolegija:Osnove informacijske tehnologije
Cilj kolegija: Upoznavanje s osnovama rada i komuniciranja u umreženoj okolini, te upoznavanje s osnovama mrežnih servisa i usluga na Internetu.
Sadržaj / Planirane teme i aktivnosti:
Računalne mreže (osnovni pojmovi); Uvod u Internet
Rad na Internetu; Pružatelji pristupa Internetu
Adresiranje na Internetu; Internetske domene
Osnovni mrežni protokoli
Elektronička pošta
World Wide Web
Pretraživači; Osnove rada pretraživača i metapretraživača
Osnovne karakteristike mrežnih izvora informacija (Web imenici, portali, on-line enciklopedije)
Komuniciranje putem Interneta; Društveni softver
Prijenos datoteka putem Interneta; Multimedija
Sigurnost na Internetu
Uvod u nevidljivi Web
Praktični dio odnosit će se na upoznavanje pojedinih servisa i usluga na Internetu, te na osnove izrade statičnih HTML stranica.
Literatura:
Tripathi, Manorama; Kumar, Sunil. Use of Web 2.0 tools in academic libraries: A reconnaissance of the international landscape. // The International Information & Library Review 42(2010), 195-207.
Gralla, Preston. How the Internet works. Indianapolis: QUE, 2007.
Duckett, Jon. HTML & CSS: Design and Build Web Sites. Indianapolis, IN: John Wiley & Sons, 2011.
Miller, Joseph B. Internet technologies and information services. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, 2009.
Gralla, Preston. Kako funkcionira Internet. Zagreb : Algoritam, 2004.
Buigues-García, Mar; Giménez-Chornet, Vicent. Impact of Web 2.0 on national libraries. // International Journal of Information Management 32(2012), 3-10.
Wright, Alex. Searching the Deep Web. // Communications of the ACM. 51, 10(2008), 14-15.
Sherman, C.; Price, G. The invisible Web: uncovering information sources search engines can't see. Medford; New Jersey: Information today, 2001. str. 55-74, 127-133.
Način polaganja ispita: Ispit je moguće položiti putem dva kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: anketa.
3. Organizacija koncepata: tezaurusi, semantičke mreže (WordNet).
4. Organizacija koncepata: semantičke mreže (EuroWordnet, MultiWordNet).
5. Ontologije (SUMO/MILO ontologija), GeoWordNet.
6. Kolokvij 1
7. Prezentacija znanja u poslovnom okruženju: izrada taksonomija
8. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: suradnički informacijski sustavi, folksonomije i društveno označivanje
9. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: ontologije
10. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: mapiranje folksonomija i ontologija, povezani podaci
11. Informacijsko ponašanje korisnika: modeli,
12. Pronalaženje informacija: specifičnosti, modeli, razlike između pretraživanje, pregledavanje, slučajno pronalaženje
13. Politike i upravljanje informacijama. Komunikacija informacija
14. Kolokvij 2
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Upoznati studente s osnovama područja organizacije znanja.
Obvezna literatura:
Rowley, Jennifer E. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information / Jennifer Rowley and Richard Hartley. - 4 izd. - Aldershot, England ; Burlington, VT : Ashgate, c2008
Lasić-Lazić, Jadranka; Slavić, Aida; Banek Zorica, Mihaela. Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2004. Str. 10-33.
Tuđman, M.: Obavijest i znanje. S rječnikom osnovnih pojmova, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. (1., 2., 4. poglavlje)
Lambe, Patrick. Organising knowledge : taxonomies, knowledge and organisational effectiveness / Patrick Lambe. - Oxford : Chandos Publishing, 2007
Haynes, David. Metadata for information management and retrieval / David Haynes. - London : Facet publishing, 2004
Alemu, Getaneh. Stevens, Brett. An Emergent Theory of Digital Library metadata: enrich then filter. Elsevier, 2015.
Dopunska literatura:
Afrić, Vjekoslav; Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela. Znanje, učenje i upravljanje znanjem // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2004. Str. 33-62.
Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Folksonomies to enhance the knowledge organization and management // La médiation numérique : renouvellement et diversification des pratiques / Boustany, Joumana ; Broudoux, Evelyne ; Chartron, Ghislaine (ur.). Bruxelles : De Boeck, 2014. Str. 53-64.
Bawden, David. Introduction to information science / David Bawden and Lyn Robinson. - London : Facet, 2012 – odabrana poglavlja
Hoolandand, Seth van. Linked data for libraries, archives and museums : how to clean, link and publish your metadata / Seth van Hooland, Ruben Verborgh. - London : Facet Publishing, 2014
Hjørland, B. (2008) What is knowledge organization (KO)? Knowledge organization. international journal devoted to concept theory, classification, indexing and knowledge representation, 35(2/3), 86-101
Peters, Isabella. Folksonomies : indexing and retrieval in Web 2.0 / Isabella Peters ; translated from German by Paul Becker. - Berlin : De Gruyter/Saur, c2009 – odabrana poglavlja
Smiraglia, Richard P. Domain Analysis for knowledge organization. Elsevier, Chandos publishing, 2015.
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Tel: 01/4092302, primanje poziva 14.00-15.30 Fax: 01/4092438 Fax Filozofskog fakulteta: 01/6156879
