Naslovnica

Nastava - prijediplomski studij

Računalne mreže

Detalji

Predavači: prof. dr.sc. Damir Boras; dr. sc. Vedran Juričić, viši asistent

ECTS bodovi 3

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za jednopredmetni studij

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat vježbi

Uvjeti: Osnove informacijske tehnologije

Ispit: pismeni i usmeni

 

Sadržaj:

Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima računalnih mreža te mrežnim radom na Linux/UNIX i MS Windows operativnim sustavima. Način rada računalnih mreža upoznaje se kroz sedam slojeva OSI modela računalnih mreža. Studenti kros OSI slojeve upoznaju uređaje i veze za umrežavanje te najpoznatije tehnologije i protokole suvremenih računalnih mreža. Praktični dio kolegija uključuje osnove rada u Linux/UNIX operativnim sustavima te mrežni rad u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima. U sklopu praktičnog dijela kojegija studenti se uvode u osnove programiranja u interpretiranom jeziku Python. Svaka tematska jedinica završava kolokvijem.

 

Cilj - opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći razumijevanje rada računalnih mreža te savladati osnove projektiranja jednostavnijih računalnih mreža. Steći će osnove mrežnog rada u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima te osnove programiranja u Pythonu.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

Literatura:

1. Tanenbaum, Andrew S. Computer Networks. New Jersey: Pearson Education, 2003.
2. Žagar, Mario. UNIX i kako ga koristiti. Zagreb: Antonić, 1997.
3. MSDN. http://msdn.microsoft.com (29.06.2006.)
4. Python Documentation. http://docs.python.org (29.06.2006.)

 

Dopunska literatura:

1. Peterson, Larry L. Computer Networks: A Systems Approach. San Francisco: Morgan Kaufmann Publishers, 2003.
2. Computer Networks And Internets. http://www.netbook.cs.purdue.edu/ (29.06.2006.)
3. Computer Networking - Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_network (29.06.2006.)

Algoritmi i strukture podataka

Detalji

 

Naziv kolegija: Algoritmi i strukture podataka

Predavač: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za jednopredmetni studij informacijskih znanosti, izborni za ostale studije

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat vježbi

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: Pismeni i usmeni

 

Sadržaj:

Uvod: algoritam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti; jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika, tipovi i strukture podataka. Uvod u Python i interaktivni mod: brojčani izrazi; naredba za dodjeljivanje; naredbe za ispis i unos vrijednosti. Pojam programa. Pisanje i izvršavanje programa. Osnovni tipovi podataka: cjelobrojni, realni i logički. Naredba selekcije. Struktura programa sa selekcijom. WHILE petlja. WHILE petlja u interpretaciji „REPEAT“ petlje. Složeni tipovi podataka (1): znak i niz znakova, lista, n-torka. FOR petlja. Datoteke. Složeni tipovi podataka (2): skupovi, mape. Potprogrami: procedure i funkcije. Rekurzivni pozivi procedura i funkcija. Lambda funkcija. Standardni moduli i definiranje vlastitih. Regularni izrazi. Nestandardne strukure podataka: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Stabla. Raspršeno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraživanje.

 

Sadržaj vježbi:

Izvođenje odabranih primjera programa koji prate teme predavanja i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima. 

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći temeljna znanja o jednostavnim i dinamičkim strukturama podataka, ovladavat će osnovnim algoritmima i bit će osposobljeni za primjenu stečenih znanja u rješavanju problema primjenom odgovarajućih algoritama i prikladnih struktura podataka, u izabranom jeziku za programiranje (Python).

 

Ishodi učenja:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1) Razumjeti osnovne algoritamske konstrukte.
2) Razlučiti osnovne primitivne i složene tipove podataka.
3) Prepoznati ustroj osnovnih struktura podataka u jezicima za programiranje.
4) Dizajnirati algoritam i izabrati optimalne tipove i strukture podataka u rješavanju složenih problema.
5) Procijeniti efikasnost algoritama sortiranja i pretraživanja.
6) Koristiti napredne tehnike i metodologiju programiranja u ustroju algoritama.
7) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
8) Pratiti razvoj jezika za programiranje.
9) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

 

Način održavanja nastave:

  • Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
  • Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.

 

Obaveze studenata i uvjeti:

Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).

 

Način provjere znanja:

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:

  • provjere znanja (dva parcijalna ispita) – 80 bodova,
  • pohađanje predavanja – 10 bodova,
  • posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.

Završni ispit:

  • Pismeni ispit (samo za one koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova tijekom semestra za prolaznu ocjenu ili oni koji žele veću ocjenu) – 80 bodova
  • Usmeni ispit - ±20 bodova

Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

 

Obvezna literatura:

1. ON-LINE Python v2.7.x documentation

 

Dopunska literatura:

1. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.

2. Lutz, M.  Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.

Osnove komunikacijske tehnologije

Detalji

Naziv kolegija: Osnove komunikacijske tehnologije


Nastavnik: dr. sc. Radovan Vrana, red. prof.

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, 2. semestar, ljetni

Status: obavezni i izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno (1+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: Osnove informacijske tehnologije


Cilj kolegija: Upoznavanje s osnovama rada i komuniciranja u umreženoj okolini, te upoznavanje s osnovama mrežnih servisa i usluga na Internetu.


Sadržaj / Planirane teme i aktivnosti:

  • Računalne mreže (osnovni pojmovi); Uvod u Internet
  • Rad na Internetu; Pružatelji pristupa Internetu
  • Adresiranje na Internetu; Internetske domene
  • Osnovni mrežni protokoli
  • Elektronička pošta
  • World Wide Web
  • Pretraživači; Osnove rada pretraživača i metapretraživača
  • Osnovne karakteristike mrežnih izvora informacija (Web imenici, portali, on-line enciklopedije)
  • Komuniciranje putem Interneta; Društveni softver
  • Prijenos datoteka putem Interneta; Multimedija
  • Sigurnost na Internetu
  • Uvod u nevidljivi Web
  • Praktični dio odnosit će se na upoznavanje pojedinih servisa i usluga na Internetu, te na osnove izrade statičnih HTML stranica.

Literatura:

  • Tripathi, Manorama; Kumar, Sunil. Use of Web 2.0 tools in academic libraries: A reconnaissance of the international landscape. // The International Information & Library Review 42(2010), 195-207.
  • Gralla, Preston. How the Internet works. Indianapolis: QUE, 2007.
  • Duckett, Jon. HTML & CSS: Design and Build Web Sites. Indianapolis, IN: John Wiley & Sons, 2011.
  • Miller, Joseph B. Internet technologies and information services. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, 2009.
  • Gralla, Preston. Kako funkcionira Internet. Zagreb : Algoritam, 2004.

Dodatna literatura:

 

Način polaganja ispita: Ispit je moguće položiti putem dva kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: anketa.

Organizacija znanja

Detalji


Naziv kolegija: Organizacija znanja

Nositelji:  izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović,izv. prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica

Izvođači: izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović,  izv. prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica, doc. dr.sc. Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obvezan/izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Sadržaj:

1. Uvod u teorijska polazišta i problematiku područja organizacije znanja. Povijesni pregled. Osnovni pojmovi

2. Organizacija leksema: popisi pojmova, rječnici stop riječi, kontrolirani rječnici, šifrarnici, glosari, terminološke baze, sinonimni prstenovi.

3. Organizacija koncepata: tezaurusi, semantičke mreže (WordNet).

4. Organizacija koncepata: semantičke mreže (EuroWordnet, MultiWordNet). 

5. Ontologije (SUMO/MILO ontologija), GeoWordNet.

6. Kolokvij 1

7. Prezentacija znanja u poslovnom okruženju: izrada taksonomija

8. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: suradnički informacijski sustavi, folksonomije i društveno označivanje

9. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: ontologije

10. Organizacija i prezentacija znanja u mrežnom okruženju: mapiranje folksonomija i ontologija, povezani podaci

11. Informacijsko ponašanje korisnika: modeli,

12. Pronalaženje informacija: specifičnosti, modeli, razlike između pretraživanje, pregledavanje, slučajno pronalaženje

13.  Politike i upravljanje informacijama. Komunikacija informacija

14. Kolokvij 2



Cilj – opće i specifične kompetencije:

Upoznati studente s osnovama područja organizacije znanja. 

 

 

Obvezna literatura:

  1. Rowley, Jennifer E. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information / Jennifer Rowley and Richard Hartley. - 4 izd. - Aldershot, England ; Burlington, VT : Ashgate, c2008
  2. Lasić-Lazić, Jadranka; Slavić, Aida; Banek Zorica, Mihaela. Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2004. Str. 10-33.
  3. Tuđman, M.: Obavijest i znanje. S rječnikom osnovnih pojmova, Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. (1., 2., 4. poglavlje)
  4. Lambe, Patrick. Organising knowledge : taxonomies, knowledge and organisational effectiveness / Patrick Lambe. - Oxford : Chandos Publishing, 2007
  5. Haynes, David. Metadata for information management and retrieval / David Haynes. - London : Facet publishing, 2004
  6. Alemu, Getaneh. Stevens, Brett. An Emergent Theory of Digital Library metadata: enrich then filter. Elsevier, 2015.

 

Dopunska literatura:

  1. Afrić, Vjekoslav; Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela. Znanje, učenje i upravljanje znanjem // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2004. Str. 33-62.
  2. Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Folksonomies to enhance the knowledge organization and management // La médiation numérique : renouvellement et diversification des pratiques / Boustany, Joumana ; Broudoux, Evelyne ; Chartron, Ghislaine (ur.). Bruxelles : De Boeck, 2014. Str. 53-64.
  3. Bawden, David.  Introduction to information science / David Bawden and Lyn Robinson. - London : Facet, 2012 – odabrana poglavlja
  4. Hoolandand, Seth van. Linked data for libraries, archives and museums : how to clean, link and publish your metadata / Seth van Hooland, Ruben Verborgh. - London : Facet Publishing, 2014
  5. Hjørland, B. (2008) What is knowledge organization (KO)? Knowledge organization. international journal devoted to concept theory, classification, indexing and knowledge representation, 35(2/3), 86-101
  6. Peters, Isabella. Folksonomies : indexing and retrieval in Web 2.0 / Isabella Peters ; translated from German by Paul Becker. - Berlin : De Gruyter/Saur, c2009 – odabrana poglavlja
  7. Smiraglia, Richard P. Domain Analysis for knowledge organization. Elsevier,  Chandos publishing, 2015.

Medijska kultura

Detalji

Naziv kolegija: Medijska kultura

Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica

ECTS-bodovi: 3

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar  (zimski, ljetni)

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1/1/0)
Uvjeti za upis kolegija: nema

 

Cilj kolegija: Upoznavanje s osnovnim pojmovima medijske kulture, s razvojem i vrstama medija i medijskom recepcijom. Usvajanje temeljnih spoznaja o nastanku i naravi medija, stjecanje uvida u vrednovanje medijskih proizvoda, izgrađivanje vlastitog stava i kritičkog mišljenja.

Korištene metode na  predavanjima i vježbama: Izlaganja i rasprave unutar predavanja, uz uporabu računala, iznošenje vlastitog mišljenja, kritičko razmatranje različitih gledišta, poticanje zanimanja i aktivnosti u skladu s aktualnim trenutkom.

Sadržaj kolegija: 1. Uporaba pojma medij; značenjske dimenzije: institucionalizirani sustav, organizirani komunikacijski kanal, učinkovitost, društvena dominacija. 2. Razvrstavanje medija; primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni mediji. 3. Medijska komunikacija, individualna i masovna komunikacija, istodobnost. 4. Uloga javnosti, publicistika. 5. Razvoj medija, medijske teorije, medijska ekologija. 6. Tiskani mediji. 7. Analogni mediji 8. Digitalni mediji. 9. Kulturna industrija, kulturni obrasci. 10. Moć medija, aktualni trendovi. 11. Medijska politika, pravo i etika. 12. Istraživanje medija, medijska recepcija i kompetencija. 13. Hrvatski mediji. 14.  Rad s medijima, nova zanimanja.15. Ponavljanje.

Literatura

  1. Banek Zorica, Mihaela; Ogrizek Biškupić, Ivana; Ivanjko, Tomislav. STUDENTS INTERACTION IN ELECTRONIC ENVIRONMENT // IADIS MULTI CONFERENCE ON COMPUTER SCIENCE AND INFORMATION SYSTEMS 2011 – e-LEARNING 2011 / Baptista Nunes, Miguel ; McPherson, Maggie (ur.). Rom, Italy : IADIS Press, 2011. 386-392
  2. Banek Zorica, Mihaela; Ogrizek Biškupić, Ivana; Ivanjko, Tomislav; Špiranec, Sonja. Students and Privacy in the Networked Environment // 34th International Convention MIPRO 2011: Computers in Education / Čičin-Šain, Marina ; Uroda, Ivan ; Turčić Prstačić, Ivana ; Sluganović, Ivanka (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku, 2011. 127-131
  3. Castells, M. Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003.
  4. Digital cultures : understanding new media / edited by Glen Creeber and Royston Martin. Maidenhead : Open University Press, McGraw-Hill, 2009.
  5. Inglis, F. Teorija medija. Zagreb: Barbat i AGM, 1997.
  6. Lasić-Lazić, Jadranka; Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1; 125-143
  7. McLuhan, M. Razumijevanje medija : mediji kao čovjekovi produžeci / Marshall ; s engleskoga preveo David Prpa ; pogovor Nada Zgrabljić Rotar. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga, 2008.
  8. McLuhan, M.; Fiore, Q. The medium is the massage: an inventory of effects. Corte Madera : Ginko Press, 2001.

 

Ispit:

Uvjet za pristupanje ispitu je kraći rad, koji je nastao kao rezultat samostalnog istraživanja, a koji je izložen u usmenom obliku tijekom seminara.
Ukupna ocjena sastoji se od tri dijela:1/3 ocjene čini provjera znanja stečenog tijekom nastave,  1/3  ocjena rada i izlaganja te 1/3 ocjena zalaganja na seminaru.