Nastava - prijediplomski studij

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 13 Srpanj 2023

Naziv kolegija: Vrednovanje arhivskog gradiva, nositelj i izvođač: Arian Rajh, seminar: Željko Trbušić

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva.
2. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća.
3. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost.
4. Dokumentacijske strategije i Minnesota metoda.
5. Makrovrednovanje i funkcionalan pristup.
6. Arhivi zajednica i vrednovanje, participativno i feminističko vrednovanje.
7. Postmodernistički diskurs i vrednovanje. Postkolonijalno vrednovanje.
8. Suvremene tendencije u arhivskoj teoriji i praksi i njihov utjecaj na načela i metodologije vrednovanja.
9. Vrednovanje digitalnog gradiva.
10. Vrednovanje kod stvaratelja.
11. Odnos vrednovanja i akvizicije, vrednovanje gradiva u kontekstu razvoja arhiva.
12. Budućnost vrednovanja?
13. Seminarski radovi.
14. Seminarski radovi.
15. Sažetak kolegija.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u  Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
4. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/2020
5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

1. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.

2. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.

3. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.

4. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 7 21.

5. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.

6. Green, M. ”The surest proof”: a utalitarian approach to appraisal. Archivaria 45, 1998

7. Duranti, L. The concept of appraisal and the archival theory. American Archivist 57, 1994.

8. Boles, F.; Greene, M. Et tu Schellenberg? Thoughts on the dagger of American appraisal theory. American Archivist 59, 3, 1996: 298-310

9. Caswell, M.; Cifor, M. From human rights to feminist ethics: radical empathy in the archives. Archivaria 81, 2016: 23-46

10. Cox, R. J. No innocent deposits. Lanham, Maryland, Oxford: Scarecrow, 2004.

11. Samuels, H. W. Who controls the past. American archivist 49, 2, 1986:109-124.

12. Benedict, K. Invitation to a bondfire: reappraisal and deaccessioning of records as collection management tool in an archives – a reply to Leonard Rappaport. American Archivist 47,1, 1984.

13. Caswell, M. On archival pluralism: what religious pluralism (and its critics) can teach us about archives. Archival science 13, 2013: 273-292

14. Cox, R. J. The end of collecting: towards a new purpose for archival appraisal, Archival science 2, 2002.

15. Cumming, K.; Picot, A. Reinventing appraisal. Archives and Manuscripts, 42, 2014: 133 - 145.

16. Foscarini, F. Archival appraisal in four paradigms. In: MacNeil, H. & T. Eastwood, T. (eds.). Currents of archival thinking. Libraries Unlimited, 2017.

17. Gilliland, A. J. Reconceptualizing records, the archive and archival roles and requirements in a networked society. Knygotyra, 63, 2014:17-34. 

18. Ham, G. Selecting and appraising archives and manuscripts. Chicago, Society of American Archivists, 1993.

19. Ketelaar, E. Archivalisation and archiving. Archives & Manuscripts, 27(1), 1999: 54-61. 

20. Wisniewska-Drewniak, M. Archival appraisal in community archives. //: Wiśniewska-Drewniak, M.; K. Pepłowska, K. Urkunden, Archive, Kontexte, 2022:197-210.

21. Yeo, G. Can we keep everything? The future of appraisal in a world of digital profusion. In: C. Brown. (ed.) Archival futures. London: Facet Publishing, 2018.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Osnove upravljanja muzejskim zbirkama

Nastavnik: prof. dr. sc. Žarka Vujić

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, zimski, 5. semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija: Steći osnovna znanja o temeljnim postupcima rada s muzejskim zbirkama i savladati osnovne vještine upravljanja predmetima baštine.

Sadržaj kolegija: Sabiranje u okružju muzeja; Pojam i tipologija muzejskih zbirki; Tipologija muzejskog materijala; Nematerijalna muzejska baština; Pojam i načela upravljanja muzejskom zbirkom i ostali potrebni dokumenti u radu sa zbirkama; Politika sabiranja muzeja; Kodeks profesionalne etike u području aktivnosti rada na zbirkama; Osnovni postupci rada s predmetima zbirke : nabava, izlučivanje, posudba; Pristup muzejskim predmetima i informacijama o predmetima; Dokumentiranje predmeta zbirke; Standardi potrebni za dokumentacijsku obradu; Zaključak

Obvezna literatura:

1. Ambrose, T; Paine, C. Museum Basics. Units: 34-43. London, N.Y: Routledge, 1993, str.124-158.
2. Kodeks profesionalne etike. u: Statut & Kodeks profesionalne etike. Zagreb: HNK ICOM-a, 1991, 21-33. / novo izdanje iz Vijesti muzealaca i konzervatora...

Zakon o muzejima, Pravilnici o vođenju muzejske dokumentacije i uvidu u muzejsku dokumentaciju i građu (www.min-kulture.hr ... PROPISI-MUZEJI)

Preporučena (obvezna) literatura:

1. Malaro, M. Collection management policies. u: Collections Management. London, N.Y: Routledge, 1995, 11-28.
2. Vujić, Ž. Izlučiti ili ne izlučiti predmete iz zbirke? Informatica museologica, vol. 27, 1996,5-10.

Način polaganja ispita: usmeni

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 31 Listopad 2014

Naziv kolegija: Informacijski izvori i služba

Nastavnik: Prof. dr. sc. Daniela Živković

ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status: obavezan izborni

Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Ispit: kolokvij, pismeni ispit i 3 seminarska rada. Vježba je usmjerena na to da student samostalno riješi korisnički upit, izloži postupak rješavanja te izradi bibliografski popis.

Sadržaj: Informacijski izvori općenito: izvori koji su sami dovoljan izvor podataka; službene publikacije, nekonvencionalni izvori; primarni, sekundarni i tercijarni izvori. Bibliografija: značenje pojma, nastanak i povijesni razvitak. Vrste bibliografija. Opća bibliografska kontrola (UBC): nastanak i razvitak. Nacionalna bibliografska kontrola. Nacionalna tekuća bibliografija: povijesni razvitak, namjena, oblici. Trgovačke bibliografije kao nacionalne tekuće bibliografije. Nacionalni tisak i nacionalna zbirka. Međunarodni kongresi o nacionalnim bibliografijama: Pariz, 1977 i Kopenhagen, 1998. Elektroničke nacionalne tekuće bibliografije. Nacionalne retrospektivne bibliografije. Načini izrade retrospektivnih bibliografija. Bibliografije bibliografija. Bibliografski katalozi. Sastavni dijelovi bibliografije. Raspored građe u bibliografiji. Kriteriji za vrednovanje. Bibliografske baze podataka. Službe za izradu sažetaka i kazala. Enciklopedije i leksikoni. Biografski priručnici. Rječnici: nastanak i vrste.

Baze podataka. Digitalne priručne knjižnice. Mrežne stranice knjižnica. Opće znanstvene digitalne knjižnice. Komercijalne digitalne knjižnice. Statistika o mreži. Priručna (referentna) zbirka: vrste priručnika prema sadržaju, odabir i nabava. Kriteriji za vrednovanje tiskanih i elektroničkih informacijskih izvora. Informacijska služba i informatori. Kategorizacija korisnika. Rješavanje informacijskih upita. Selektivna diseminacija informacija. Internetske informacijske usluge - usluga Pitajte knjižničara, knjižnice na društvenim mrežama i pokretanje bloga knjižnice. Edukacija korisnika. Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, upoznavanje s informacijskom službom i uslugama, posebice s priručnom zbirkom.

Ishodi učenja: Studenti će upoznati povijesni razvitak i važnost sekundarnih izvora informacija te opće kriterije za njihovu ocjenu kako bi samostalno mogli procijeniti vrijednost pojedinih izvora. Steći će znanje o informacijskoj službi u knjižnici i vještine odgovaranja na informacijske upite uključujući izradu bibliografskih popisa.

Literatura o informacijskim izvorima u knjižnicama:

1. Domjan, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484.
2. Gömpel, R.; Svensson, L. G. Managing legal deposit for online publications in Germany. Dostupno na: http://conference.ifla.org/past-wlic/2011/193-goempel-en.pdf

3. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1982-. Knj. 1, str. I-XXXII.

4. Guidelines for national bibliographies in the electronic age / IFLA Working Group on Guidelines for National Bibliographies; ed. Maja Žumer, 2008. Dostupno na: http://archive.ifla.org/VII/s12/guidelines-national-bibliographies-electronic-age.pdf
5. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,1/2(2000), str. 1-8. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nac_tekuca_bibl.pdf

6. Horvat, A.: Živković, D. Između javnosti i privatnosti: knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. (izbor).

7. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1983-. (predgovor)

8. Hrvatska bibliografija / [izrađuje Hrvatsko bibliotekarsko društvo uz potporu Sveučilišne knjižnice u Zagrebu]. Zagreb : Hrvatska državna tiskara (Nakladni odjel), 1941-1944. (predgovor).

9. Hrvatska enciklopedija / [glavni urednik Mate Ujević]. Zagreb : Naklada Konzorcija Hrvatske enciklopedije, 1941-1945. 5 sv. (predgovor).

10. Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Lekskografski zavod Miroslav Krleža, 1999-2009. 11 sv. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/ (predgovor i natuknice: biografija, bibliografija, enciklopedija, Konrad Gesner, leksikon).

11.IFLA preofessional statement on universal bibliographic control (2012). Dostupno na: http://www.ifla.org/files/assets/bibliography/Documents/ifla-professional-statement-on-ubc-en.pdf

12. IFLA statement on legal deposit. Dostupno na: http://www.ifla.org/en/publications/ifla-statement-on-legal-deposit

13. Mrežne stranice: Knjižnice grada Zagreba. http://www.kgz.hr ; Nacionalna i sveučilišna knjižnica. http://www.nsk.hr
14. Murati, T. Druga međunarodna konferencija o nacionalnim bibliografijama, Kopenhagen, Danska, 25.-27. studenoga 1998. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 42(1999), str. 81-96.
15. Niggemann, E. The importance of open data to national libraries. // IFLA, 2012. http://conference.ifla.org/sites/default/files/files/papers/wlic2012/181-niggemann-en.pdf
16. Parent, I. The importance of national bibligrahies in the digital age. // 73rd IFLA General Conference and Council, Durban, 2007. Dostupno na: http://archive.ifla.org/IV/ifla73/papers/089-Parent-en.pdf

17. Pregled svih izdanja. // Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Dostupno na: http://www.lzmk.hr/hr/izdanja
18. Verona, E. Univerzalna bibliografska kontrola i međunarodno ujednačavanje kataložnih postupaka. // Informatologia yugoslavica 8(1976), str. 1-28. Dostupno na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/verona.htm

Literatura o informacijskim uslugama i službi:

19. Bosančić, B. Online referentne usluge : pregled razvoja u teoriji i praksi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1(2010), str. 64–86. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/100

20. Bosančić, B. Put k povezivanju : usluga "Pitajte knjižničara" na mrežnim stranicama narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4 (2003[ie. 2004]),str. 80-92. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/87

21. IFLA Digital Reference Guidelines. (2002). Dostupno na: http://archive.ifla.org/VII/s36/pubs/drg03.htm
22. Katz, W. A. Introduction to reference work. 8th ed. Boston etc. : McGraw Hill, 2002. Vol. 1, str. 3-71. Vol. 2, str. 41-164, 345-350.

23. Okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama. 12. 2012. Zagreb. Slobodan pristup informacijama : 12. okrugli stol, [Zagreb, 10. prosinca 2012.] : zbornik radova . Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. (izbor)

24. Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. 2. dopunjeno i prerađeno izd. Lokve : Benja, 2006.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 22 Kolovoz 2021

Naziv kolegija: Pretraživanje obavijesti i obrada prirodnog jezika

Nastavnik: prof. dr. sc. Tomislava Lauc

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obavezni izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vježbi

Uvjeti: Nema

Ispit: usmeni

Sadržaj:

Kolegij obrađuje niz postupaka obrade prirodnog jezika upotrebljivih u području pretraživanja teksta. Na početku se uvode osnovni koncepti poput opojavničenja, indeksiranja i težinskog faktoriranja te se nastavlja sa složenijim zadacima obrade jezika poput morfološke normalizacije (korjenovanja i lematizacije) te procjene sličnosti dokumenata i klasifikacije dokumenata. Uvodi se više paradigmi pretraživanja informacija, među ostalim i model vektorskog prostora te vjerojatnosni model pretraživanja informacija. Kolegij završava praktičnim zadatkom primjene paradigme nadziranog strojnog učenja na klasifikaciju dokumenata uz evaluaciju i usporedbu više skupova postavki.

 Cilj -  opće i specifične kompetencije:

Studenti savladavaju osnovne zadatke obrade prirodnog jezika s primjenom u pretraživanju informacija kao što su opojavničenje, izrada invertnog indeksa, TF-IDF težinsko faktoriranje, vektorizacija dokumenta, kosinusna sličnost između vektora, korjenovanje i lematizacija. Upoznaju se s dvije paradigme pretraživanja informacija: modelom vektorskog prostora i vjerojatnosnim modelom pretraživanja informacija. Konačno, studenti savladavaju osnove nadziranog strojnog učenja te njegove evaluacije na zadatku klasifikacije dokumenata.

Literatura:

C. D. Manning, P. Raghavan, H. Schütze (2008.), Introduction to Information Retrieval, Cambridge University Press (odabrana poglavlja)

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Listopad 2016

Naziv kolegija: Teorija informacijske znanosti

Nositelji: prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović, izv.prof.dr.sc. Tomislava Lauc

Izvođači: prof.dr.sc. Jadranka Lasić Lazić, izv.prof.dr.sc. Nives Mikelić Preradović, izv.prof.dr.sc. Tomislava Lauc, dr. sc. Tomislav Ivanjko

ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan/izborni
Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara na tjedan
Ispit: usmeni i pismeno istraživanje prema zadanoj temi
Uvjeti: Položen ispit barem iz jednog predmeta iz grupe: organizacija znanja

Sadržaj:

Kolegij je podijeljen u četiri cjeline: a) razvoj informacijske znanosti, b) metode i metodologija info-znanosti, c) sustavi za pretraživanje obavijesti, d) tipologija znanja. U okviru cjeline razvoja informacijske znanosti istražuje se predmet informacijske znanosti (ishodišta informacijske znanosti, definicija i područje informacijske znanosti, teorijski problemi informacijske znanosti od 1960 – 2000) a zatim se daje povijesni pregled nastanka i razvoja informacijske znanosti. Cjelina pod naslovom metode i metodologija info znanosti obrađuje pojam relevantnosti, te bibliometrijske zakone, fakturu i morfologiju obavijesti, tipove INDOK objekta, strukturu i genezu informacijskih sustava, te pojam prikaz znanja. U okviru cjeline sustavi za pretraživanje obavijesti opisuju se različiti tipovi pretraživanja obavijesti, te matematičke i lingvističke metode koje se koriste u sustavima za pretraživanje tekstova dokumenata. Tipologija znanja bavi se prikazom različitih tipova znanja kao što su javno i privatno znanje, korporativno znanje, povijesno znanje i izvještajno znanje.

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Upoznati studente s teorijom i poviješću organizacije i prikaza znanja, s metodama i tehnikama obrade dokumenata; kroz seminarski rad i vlastita istraživanja pojedinih formi znanja i komunikacijskih obrazaca – studenti trebaju razumjeti uvjetovanost pojedinih formi znanja socijalnim, tehnološkim i komunikacijskim obrascima, te spoznati metode za njihovo proučavanje.

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Literatura - obvezna:

1. Saracevic, Tefko. Information Science. Journal of the American Society for Information Science, 50(12), 1999, p.p.1051–1063.
2. Saračević, Tefko. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek : Filozofski fakultet, 2006.
3. M. Tuđman. Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Informator, 1990.
4. M. Tuđman. Obavijest i znanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990.
5. Tuđman, M.: Prikazalište znanja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003.

Literatura - dopunska:

1. Saračević, T.: Relevance reconsidered '96, Second International Conference on Conception of Library and Information Science, 1996.
2. Tuđman, M. (ur.): Modeli znanja i obrada prirodnog jezika, Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003.