Nastava - prijediplomski studij

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 08 Srpanj 2014

Naziv kolegija: Objektno-orijentirana analiza i razvoj aplikacija

Nastavnik: prof. dr. Zdravko Dovedan, Željko Agić

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija: Algoritmi i strukture podataka

Ciljevi kolegija:

1. Studentima predstaviti moderni inženjerski pristup razvoju programskih rješenja, s naglaskom na objektno-orijentiranu analizu i modeliranje aplikacijskog softvera iz specifičnih korisničkih zahtjeva te potom i njegov razvoj korištenjem objektno-orijentirane programske paradigme

2. Oslanjanjem sadržaja kolegija na kvalitetno osmišljenu ponudu grupnih seminarskih zadataka, potaknuti studente da djeluju kao članovi razvojnog tima te kao takvi zajedno razvijaju i prezentiraju vlastita rješenja

3. Potaknuti studente na nadgledano samostalno učenje barem jednog novog, objektno-orijentiranog programskog jezika (C++, C#, Java) ili serverskog skriptnog jezika (PHP, ASP .NET)

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Povezati stečena znanja o implementaciji programskih rješenja (kolegiji Algoritmi i strukture podataka, Objektno i vizualno programiranje, Baze podataka, Programiranje naprednih web aplikacija, itd.) i prikazati ih u njihovom prirodnom okruženju – kao alate za ostvarenje programskih rješenja koja u najvećoj mogućoj mjeri udovoljavaju specifičnim korisničkim zahtjevima

Korištene metode:

1. Klasična predavanja i seminari, sa svrhom pojašnjenja osnovnih teorijskih postavki: tijek razvoja softvera, modeliranje, objektno-orijentirane metode i programski jezici

2. Izrada grupnih seminarskih radova s kontinuiranim prezentiranjem tijeka izrade na predefiniranim kontrolnim točkama; metoda je odabrana jer na vrlo sličan način funkcionira i razvoj programskih rješenja u poslovnom svijetu

Sadržaj kolegija:

Programsko inženjerstvo kao disciplina. Razvojni ciklus računalnih aplikacija. Pojam i opći principi modeliranja. Metode modeliranja svojstvene razvoju računalnih aplikacija. Od korisničkih zahtjeva ka logičkom modelu: objektno-orijentirani pristup. UML – jezik OO modeliranja. Osnovni elementi UML jezika. Dinamika objektno-orijentiranog modela: stanje, događaj, poruka. Od modela ka implementaciji: objektno-orijentirani pristup. Klasa, objekt, svojstvo, metoda. Enkapsulacija, nasljeđivanje, polimorfizam. Višestruka iskoristivost programskog koda. Razvojni uzorci (design patterns). Metode testiranja i potvrde udovoljenja korisničkim zahtjevima.

Literatura:

1. Ian Sommerville: Software Engineering. Addison-Wesley, 2006.

2. Grady Booch et al.: Object-Oriented Analysis and Design with Applications. Addison-Wesley, 2004.

3. Erich Gamma et al.: Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software. Addison-Wesley, 1995.

4. Martin Fowler: UML Distilled: A Brief Guide to the Standard Object Modeling Language. Addison-Wesley, 2003.

Način polaganja ispita: seminarski radovi, usmeni ispit po potrebi

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 31 Listopad 2014

Nastavnik: Prof. dr. sc. Daniela Živković

ECTS bodovi: 3

Status: izborni obvezni (uvjet za Digitalnu knjižnicu II)

Ispit: pismeni u obliku testa nakon predaje seminarskog rada

Sadržaj: Povijest elektroničkog nakladništva. Općenite prednosti i nedostaci e-građe. Definicija elektroničke publikacije i temeljnih pojmova karakterističnih za elektroničku građu: izdavanje, objavljivanje, izdanje, novo izdanje, nakladnik i raspačavatelj elektroničke građe. Definicija e-knjige. Formalna i intelektualna obilježja e-knjige. Čitači za e-knjige. Vrste e-knjige s obzirom na: medij, nakladnika ili proizvođača. Identifikacijske oznake i ostali metapodaci za e-knjigu. Vrednovanje e-knjiga. Zbirke e-knjiga. E-časopisi. Vrste e-časopisa. Zbirke e-časopisa. Digitalizacijski projekti u Hrvatskoj i svijetu. Digitalne zbirke kao dijelovi hibridnih i digitalnih knjižnica.

Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija znati prepoznavati vrste elektroničke građe i njezina obilježja i znat će primijeniti kriterije za njezino vrednovanje.

Literatura

1. Gorman, M. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : HKD, 2006.
2. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 95-174.
3. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/(izbor)
4. IFLA/UNESCO Manifest za digitalne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,2(2012). Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/107

   Mrežne stranice većih knjižnica, nakladnika i distributera elektroničke građe.

5. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 26 Lipanj 2014

Naziv kolegija: Osnove zaštite muzejskih zbirki

Sadržaj:

Uvod, opći principi zaštite baštinskih materijalnih dobara; Etika, profesija i organizacija zaštite u Hrvatskoj; Uzroci propadanja pokretne baštine I-II; Kriptoklima i njezina regulacija I-II; Svjetlo kao najrazorniji uzročnik propadanja: karakteristike i praktične metode zaštite; Zagađenje zraka I-II; Preventivna zaštita I-II; Elementi zaštite u programu izgradnje ili uređenja muzeja; Sigurnost u muzejskim zgradama; Zaključak

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 19 Srpanj 2015

Naziv kolegija: Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva

Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić

Izvođač: dr. sc. Helena Stublić, poslijedoktorandica

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 3

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će moći prepoznati vrste i uzročnike oštećenja arhivskog gradiva i knjižnične građe, svojstva materijala i sredstava kojima je gradivo zapisano i utjecaj uzročnika oštećenja na njih. Studenti će se osposobiti za prepoznavanje vrsta oštećenja te će znati poduzeti mjere za njihovo sprečavanje i otklanjanje. Studenti će također biti osposobljeni za provođenje preventivnih mjera zaštite arhivskog gradiva i knjižnične građe te za planiranje i upravljanje sustavom zaštite.

Sadržaj: Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva i knjižnične građe. Materijali na kojima je zabilježeno tradicionalno arhivsko gradivo i knjižnična građa: papir ručne i strojne izrade te druge vrste papira; pergamena; koža; ostali materijali koji se susreću u dokumentima i knjigama (vosak, tkanina i dr.). Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade. Sredstva za pisanje: kineski i indijski tuševi; željezno-galna, alizarinska i anilinska crnila; različite vrste olovaka; tipkani i tiskani tekstovi. Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva/građe. Uloga zgrade u zaštiti gradiva/građe. Namjenski građene i adaptirane zgrade. Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja. Zaštita tijekom izlaganja. Planiranje mjera sigurnosti i zaštite za slučaj katastrofa i ratova. Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, digitalizacija). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva/građe. Vrste zaštitne ambalaže. Materijali za izradu zaštitne ambalaže. Zaštita različitih vrsta gradiva/građe: pojedinačni zapisi, pečati, isprave s privješenim pečatima, knjige, novine, grafike, zemljovidi, nacrti i dr. Zaštita strojno čitljivih zapisa. Uloga uveza u zaštiti. Vrste uveza. Uloga konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe. Metode restauriranja. Metode masovnog konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe: masovna dezinfekcija, neutralizacija i restauriranje kalanjem. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija. Značenje dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova. Prioriteti za zaštitu.

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, seminarski rad i usmeni ispit

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

Obvezna literatura

1. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
2. IFLA-in kratki priručnik za pripravnost i planiranje mjera zaštite u slučaju katastrofa. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
3. Giardullo, A. Zaštita i konzervacija knjiga : materijali, tehnike, infrastruktura. Beograd : Clio : Narodna biblioteka Srbije, 2005.
4. Dadić, V.; Sarić, E. Osnove zaštite bibliotečne građe. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1973.
5. Plathe, A. Unescov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih sukoba. // Arhivski vjesnik. 43 (2000), str. 77-90.
6. Pravilnik o zaštiti knjižnične građe. // Narodne novine. 52(2005). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_52_1001.html
7. Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva. // Narodne novine. 64(2004). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_65_1404.html
8. Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. // Narodne novine. 63(2004); 106(2007). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_63_1383.html ; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_106_3099.html

Dodatna literatura

1. Hasenay, D.; Krtalić, M. Dostupnost i očuvanje informacija : što znači pouzdano i dugoročno? // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infra stukture / uredila Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 1-9.
2. Krtalić, M.; Hasenay, D.; Aparac Jelušić, T. Upravljanje zaštitom pisane baštine u knjižnicama : teorijske pretpostavke. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 1-36. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
3. Krtalić, M.; Hasenay, D. Zaštita pisane baštine u knjižnicama : analiza stanja i moguće perspektive upravljanja zaštitom hrvatske pisane baštine. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 37-66. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
4. Krtalić, M. Pristupi, metode i dostignuća u zaštiti novina. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 51, 1/4 (2008), str. 1-18. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/98
5. Mušnjak, T. Uloga zgrade u zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik. 44 (2002), str. 183-194. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14573
6. Mušnjak, T. Arhivi : između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru. Masovna neutralizacija zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik. 44 (2001), str. 61-70. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14294

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Siječanj 2014