Naslovnica

Naziv kolegija: Matematika
ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar

Status: TIP D1 - obvezni kolegij za studente matičnog studija

Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 30+0+30

Način provjere znanja: pismeni i usmeni ispit

 

Okvirni sadržaj kolegija:
Skup, element i zadavanje skupova. Konačan, beskonačan i prebrojiv skup. Kardinalan broj skupa. Jednakost skupova i prazan skup. Podskup i partitivni skup. Operacije sa skupovima, Unija, presjek, komplement i razlika. Uređeni par i Kartezijev produkt.
Relacija. Binarna relacija, svojstva binarnih relacija. Ekvivalencija i klase ekvivalencija. Relacija uređaja. Parcijalni uređaj, infimum, supremum, minimumi maksimum. Funkcija, domena, kodomena i slika funkcije.  Svojstva funkcije, injekcija, surjekcija i bijekcija. Permutacija, kompozicija i inverzna funkcija. Potencija, polinom, eksponencijalna i logaritamska funkcija.
Prirodni brojevi. Matematička indukcija. Princip zadavanja rekurzijom. Linearna rekurzija s konstantnim koeficijentima.
Linearna algebra. Vektorski prostor. Model vektorskog prostora. Vektori. Metrike udaljenosti vektora. Matrice. Nul, jedinična, dijagonalna i trokutasta matrica. Zbrajanje, oduzimanje, množenje sa skalarom, transponiranje i množenje matrica. Reducirani oblik matrice. Inverzna matrica. Sustav linearnih jednadžbi. Gauss-Jordanov postupak rješavanja sustava linearnih jednadžbi.
Graf, definicija grafa, prikaz grafa, vrhovi i bridovi. Matrica incidencije i susjedstva grafa. Stupanj vrha i grafa. Šetnja, staza, ciklus. Povezanost i acikličnost grafa. Planarni graf i Eulerova karakteristika. Eulerova staza, tura i graf. Hamiltonov put, ciklus i graf. Stablo i podstablo.

 

Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Studenti će odslušavši predavanja i položivši ispit razumjeti dijelove matematičke analize i vektorskih prostora, pojam realnog broja i funkcija. U temama iz vektorskih prostora opisani su vektori, matrice i postupci rješavanja sustava linearnih jednadžbi.

 

Obvezna literatura:
D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.
N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb 2003.
P. Javor, Matematička analiza, Element, Zagreb 2001.
B. Tepeš, Predavanja i vježbe iz kombinatorike i grafova, Filozofski fakultet , Zagreb 2007.

Naziv kolegija: Uvod u informacijske znanosti
Nastavnici: prof. dr. Jadranka Lasić Lazić, Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, zimski, 1. semestar
Status: obavezan
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1+0+1)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Načini ocjenjivanja: Zadaće 20%
Seminar 40%
Pismeni ispit 40%

Cilj kolegija
Nakon odslušanih predavanja studenti će razumjeti osnovne pojmove informacijskih znanosti, razlikovat će discipline unutar područja informacijskih znanosti i predmete kojima se bave pojedine grane.  Studenti će biti upoznati s povijesnim razvojem i osnovnim epistemološkim problemima informacijske znanosti te metodama i metodologijom istraživanja u informacijskim znanostima. Nakon  rada u seminaru studenti će usvojit osnovne  koncepte, procese i metode pisanja seminarskih radova, citiranja i pretraživanja izvora te osnovne strategije akademskog pisanja.
Ishodi učenja predmeta
Razumjeti osnovne teorijske postavke informacijskih znanosti
Razlikovati discipline unutar područja informacijskih znanosti
Upoznati povijesni razvoj informacijskih znanosti
Usvojiti osnovne koncepte, procese i metode pisanja seminarskih radova
Usvojiti osnovne metode pretraživanja, vrednovanja i citiranja informacijskih izvora
Sadržaj kolegija:
1. Osnovni pojmovi informacijskih znanosti – terminologija i polje istraživanja
2. Položaj informacijskih znanosti unutar klasifikacije znanosti
3. Discipline unutar područja informacijskih znanosti
4. Prikaz znanja kao teorijski problem informacijske znanosti – podatak, informacija, znanje
5. Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja
6. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja
7. Prikaz znanja kao teorijski problem informacijske znanosti.
8. Zabilježeno znanje, znanje o zabilježenom i pohranjenom znanju, proizvodni rezultat znanstvenog rada informacijskog stručnjaka.
9. Metode i metodologija informacijskih znanosti
10. Discipline unutar područja informacijskih znanosti
11. Uvod u pisanje seminarskih radova
12. Struktura znanstvenog rada
13. Citiranje i etičnost u akademskom okruženju
14. Akademsko pisanje i znanstveni stil
15. Komunikacijske i govorničke vještine


Literatura
Osnovna
1. Saračević, T. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek: Filozofski fakultet, 2006.
2. Tuđman, M. Teorija informacijske znanosti. 2. izd. Zagreb : Informator, 1990. (str. 1-70)
3. Tuđman, M.; Boras, D.; Dovedan, Z. Uvod u informacijske znanosti. Zagreb : Školska knjiga, 1992. (Poglavlja 1., 2., 3.)
4. Oraić Tolić, D. Akademsko pismo : strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak,2011
 Dopunska
1. Tuđman, M. Informacijska znanost-predmet, ishodišta, osnovni pojmovi. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
2. Tuđman, M. Epistemologijski postav informacijske znanosti. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
3. Lasić-Lazić, J.; László, M.; László, B. Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu // InFuture2007: Digital information and heritage / Bawden, D. et al., editor(s). Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
4. Zins, C., Knowledge map of information science. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 58 (2004). Str. 526–535

Naziv kolegija: Osnove informacijske tehnologije

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, zimski, 1. semestar

Status: obvezan

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi (1+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

 

Cilj kolegija: Osnovni cilj predavanja je stjecanje znanja iz temeljnih principa informacijskih znanosti i komunikacijskog procesa, poznavanje osnovnih tipova, struktura i načina obrade elektroničkih podataka, poznavanje dijelova i načina rada računala i računalnih komponenti, građe i formiranja elektroničkih informacijskih sustava, poznavanje vrsta, načina rada i oblikovanja računalnih mreža i uređaja koji su potrebni za njihovo povezivanje, te poznavanje osnovnih načina zaštite sadržaja, računala i računalnih mreža. Znanja koja se stječu na vježbama obuhvaćaju poznavanje načina i tehnika oblikovanja teksta, proračunskih tablica, poznavanje obrade slika, izrade prezentacija.

 

Sadržaj kolegija: Predavanja pokrivaju sljedeće sadržaje: osnove informacijske znanosti (terminologija, razlika između podataka, informacija, znanja i mudrosti, komunikacijski proces prema Shannonu i Weaweru, zalihost i entropija, relevantnost i pertinentnost); tipovi i strukture elektroničkih podataka; vrste elektroničkih sadržaja (tekst, slike, zvuk, video), te postupci njihovog stvaranja, obrade, zaštite i pohrane; građa i principi rada računala, njegovih osnovnih dijelova i vanjskih jedinica; principi rada, građe i oblikovanja elektroničkih informacijskih sustava (baze podataka, sustavi za elektroničko upravljanje dokumentima, skladišta podataka, rudarenje podataka, baze znanja, sustavi za upravljanje znanjem, ekspertni sustavi); osnove rada i arhitekture računalnih mreža (topologija, LAN, WAN, intranet, ekstranet, Internet, VPN, kućne mreže), upoznavanje njihovih servisa (HTTP, FTP), te postupaka i mehanizama zaštite podataka u elektroničkoj okolini (antivirusna zaštita, vatrozid, šifriranje, digitalni potpisi i certifikati, digitalne vodene oznake, šifrirane omotnice). Vježbe pokrivaju sadržaje vezane uz osnovno oblikovanje teksta, tablica i slika, te izradu prezentacija.

1. tjedan

Predavanja: Uvodno predavanje, provođenje početne ankete, raspoređivanje studenata u grupe

Vježbe: Osnove rada s operativnim sustavom MS Windows, upoznavanje s e-learning sustavom Omega

2. tjedan

Predavanja: Informacijska znanost, terminologija, pojam informacije, komunikacijski proces (C. Shannon i W. Weawer, razine komunikacijskog procesa, djelotvornost, kapacitet)

Vježbe: MS Word - postavke stranice, poravnanje, osnovno oblikovanje teksta (masna slova, kurziv, podcrtana slova, tip slova, odjeljci)

3. tjedan

Predavanja: Komunikacijski proces (zalihost i entropija, relevantnost, pertinentnost) informacijski sustav

Vježbe: MS Word - kopiranje, izrezivanje, lijepljenje, pozicioniranje, pronalaženje i zamjena teksta, liste, paginacija, date & time, zaglavlje/podnožje

4. tjedan

Predavanja: Elektronički informacijski sustavi (baze podataka, sustavi za elektroničko upravljanje dokumentima, skladišta podataka, rudarenje podataka, baze znanja, sustavi za upravljanje znanjem, ekspertni sustavi)

Vježbe: MS Word - tablice - pozicioniranje, umetanje, brisanje, sortiranje, oblikovanje tablice, nevidljive oznake, pretvaranje teksta u tablicu, sum

5. tjedan

Predavanja: Principi rada i izrade računala (povijest razvoja, analogno vs. digitalno, digitalni sustav zapisa, osnovne jedinice, PC – sastavni dijelovi, osnovni elektronički elementi računala, izrada i vrste mikroprocesora)

Vježbe: MS Word - bilješke, okviri, ubacivanje slika, crtanje

6. tjedan

Predavanja: Građa računala 1 – kućište (vrste, napajanje, hlađenje), matična ploča

Vježbe: MS Word - stilovi, automatska izrada sadržaja, popisa slika i tablica

7. tjedan

Predavanja: Građa računala 2 – grafička kartica (razvoj, osnovne komponente, osnovne funkcije, opterećenja, proširene funkcije), monitor (vrste, načini prikaza, karakteristike, monitori za posebne namjene)

Vježbe: MS Word - kolokvij

8. tjedan

Predavanja: Građa računala 3 – čvrsti disk (razvoj, izgled i osnovne komponente, princip rada, organizacija sadržaja, optimiziranje sadržaja, polje diskova)

Vježbe: MS Excel - pozicioniranje, osnovna tablica, radne liste, sumiranje, zamrzavanje ćelija

9. tjedan

Predavanja: Građa računala 4 – prijenosna memorija (razvoj, dobre i loše strane, magnetski mediji, optički mediji, poluvodički mediji), vanjski uređaji za ulaz i izlaz podataka (skeneri, digitalni fotoaparati i kamere, digitalni diktafoni, pisači)

Vježbe: MS Excel - pobrojavanje redaka, dani, mjeseci, prosjek, funkcije brojanja, maksimuma, minimuma, izrada formula (zbrajanje oduzimanje, množenje, dijeljenje)

10. tjedan

Predavanja: Stvaranje i obrada sadržaja u digitalnom obliku (digitalizacija tekstualnih, slikovnih, zvučnih i video sadržaja; OCR, komprimiranje)

Vježbe: MS Excel - grafikoni

11. tjedan

Predavanja: Zaštita sadržaja u digitalnom obliku (računalni virusi – opis rada, definicija, vrste, zaštita; šifriranje, digitalni potpisi, digitalni certifikati, digitalne vodene oznake, šifrirane omotnice)

Vježbe: MS Excel - sortiranje i filtriranje podataka

12. tjedan

Predavanja: Internet (statistika Interneta, način rada, fizička organizacija), URL i IP adrese, osnovni elementi mreže, topologija mreža

Vježbe: MS Excel - kolokvij

13. tjedan

Predavanja: Mreže (LAN, VLAN, intranet, ekstranet, VPN, kućne mreže – telefonska, ethernet, bežična, strujna)

Vježbe: MS PowerPoint - osnovne postavke prezentacije, kreiranje prezentacije (prazna, predlošci, automatski), izrada predloška, pogledi na prezentaciju, pokretanje prezentacije, rad sa slajdovima

14. tjedan

Predavanja: Pretraživanje Interneta (vrste mrežnih stranica, veličina Weba, pretraživanje dubinskog Weba)

Vježbe: MS PowerPoint - umetanje teksta, slika, tablica i dijagrama, umetanje animacijskih efekata

15. tjedan

Predavanja: Analiza inovacija i budući trendovi (analiza napretka, bliža budućnost, dalja budućnost)

Vježbe: MS PowerPoint - kolokvij

 

Studentske obaveze: kolokvij iz poznavanja rada s programom MS Word, kolokvij iz poznavanja rada s programom MS Excel, samostalno izrađivanje prezentacije u programu MS PowerPoint, pismeni ispit, usmeni ispit.

 

Literatura – obvezna:

  1. Ribarić, Slobodan, Građa računala - arhitektura i organizacija računarskih sustava, Algebra, Zagreb, 2011. - izabrana poglavlja
  2. Šušanj, Dalibor, PC računala iznutra i izvana , BUG & SysPrint, Zagreb, 2002.
  3. Gralla, Preston, Kako funkcionira Internet , Algoritam, Zagreb, 2004.
  4. Office 2010 Training, http://office.microsoft.com/en-us/download-office-2010-training-HA101901726.aspx?CTT=1
  5. Excel trikovi / David and Raina Hawley ; [prevela s engleskoga i uredila Andreja Prevarek]. Zagreb : Miš, 2005.

Literatura – izborna:

  1. Računalo i mozak / John von Neumann ; s predgovorom Paul M. [Montgomery] Churchland i Patricia S. Churchland ; [preveo s engleskog Predrag Raos]. 2. izd. s predgovorom. Zagreb : Sveučilišna knjižara, 2006

Način polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit

Kako mora izgledati završni rad?

Završni rad:

  • Općenito, završni rad mora imati sljedeće dijelove:
    • naslovni list
    • list sa sadržajem
    • tekst rada (uvod, glavnu temu (po potrebi u više zasebnih poglavlja), zaključak, literaturu)
    • priloge (ako ih ima)
    • popis korištene literature

Izgled završnog rada:

  • Završni rad treba biti napisan jednom (istom) vrstom slova veličine 12 točaka
  • Prored među redcima mora biti 1,5 redak
  • Naziv pojedinih poglavlje rada mora biti ispisan veličinom slova od 14 točaka
  • Listovi završnog rada moraju biti folijirani,a stranice paginirane

    Naslovni list završnog rada sadrži:

  • Naziv Fakulteta, Odsjeka, te podatak o ak. god., a svi podaci moraju biti smješteni na vrhu naslovnice, centirani i ispisani velikim slovima veličine 16 točaka
  • Ime i prezime studenta treba biti napisano pri sredini naslovnog lista, centrirano, slovima veličine 16 točaka
  • Naslov rada koji mora biti ispisan masnim slovima (bold), centrirano,ispod imena i prezime studenta, slovima veličine 16 točaka
  • Naziv vrste rada (završni rad) treba biti ispisan ispod naslova rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka
  • Ime i prezime mentora trebaju biti ispisani nekoliko redaka ispod naziva vrste rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka
  • Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto te godinu nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka

    List sadržaja sadrži:
  • Na zasebnom listu popis naslova svih poglavlja u radu i brojeve početnih stranica svakog poglavlja. Ovi podaci moraju biti ispisani slovima veličine 12 točaka, osim naziva samog lista sadržaja (tj. Sadržaj), koji mora biti ispisan slovima veličine 14 točaka

    Poglavlja završnog rada:

  • Naslovi poglavlja moraju biti ispisani slovima veličine 14 točaka, dok sam sadržaj poglavlja mora biti ispisan slovima veličine 12 točaka

    Literatura korištena za nastanak završnog rada:

  • Literatura korištena za nastanak završnog rada mora biti navedena abecednim redoslijedom prema prijedlogu uputa za navođenje literature.

Slikovni primjeri izgleda završnog rada:

  • Naslovnica
  • Sadržaj
  • Poglavlja, Zaključak
  • Literatura

 

Najnoviju verziju rasporeda nastave (za zimski ili ljetni semestar) možete pronaći na Web stranici fakulteta: 

https://web2020.ffzg.unizg.hr/studiji/raspored/

 

ECTS Informacijski paket – sadrži izvedbeni plan za jednopredmetne i dvopredmetne studije Informacijskih znanosti

http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/928

http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/946