Naslovnica

Naziv kolegija: Povijest arhiva

ECTS-bodovi: 3

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sata predavanja, 1 sat seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

 

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvod u kolegij.
2. Arhivi i pismenost. Arhivi prije pismenosti.
3. Arhivi visokih civilizacija Starog vijeka.
4. Arhivi Grčke i Rima.
5. Arhivi srednjovjekovne Europe.
6. Arhivi kao samostalne ustanove u 18. stoljeću.
7. Razvoj arhiva u 19. stoljeću.
8. Razvoj arhiva u 20. stoljeću.
9. Razvoj arhiva u hrvatskom priobalju.
10. Arhivi u Banskoj Hrvatskoj i utjecaj Srednje Europe na njihov razvoj.
11. Razvoj arhiva u Hrvatskoj u 19. stoljeću.
12. Razvoj arhiva u Hrvatskoj nakon Prvoga svjetskog rata.
13. Sadašnje stanje i ustroj arhivske službe u Hrvatskoj.
14. Međunarodne arhivske organizacije.
15. Suradnja arhiva u današnjoj Europi.

 

Sadržaj:
Povijest arhiva i arhivske službe u Europi. Osnovne odrednice povijesti arhiva: rizničko razdoblje, kancelarijsko razdoblje i arhivi kao samostalne ustanove. Povijest arhiva u starom i srednjem vijeku. Arhivi kao samostalne ustanove u 18. st. Razvoj arhiva u 19. i 20. st.
Povijesni razvoj arhiva u Hrvatskoj. Razvoj arhiva u sredozemnom kulturnome krugu. Arhivi u Banskoj Hrvatskoj i utjecaj Srednje Europe na njihov razvoj. Sadašnje stanje i ustroj arhivske službe u Hrvatskoj. Međunarodne arhivske organizacije i njihova djelatnost. Arhivistički kongresi. CITRA.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju povijest arhiva i razvoj arhivske službe u Hrvatskoj i svijetu. Također upoznaju organizaciju i način rada arhivske službe u Hrvatskoj, međunarodne organizacije i udruge na području arhivske djelatnosti.

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
1. J. Kolanović (ur.), Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska, Beograd, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, 1984. Uvodni tekst i uvodi u pojedine arhive.
2. Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
3. Bernard Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1997., str. 15-191.
4. Igor Karaman, Studije i prilozi iz arhivistike, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1993.

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
1. M. Smole, Zgodovina arhivistike in arhivske službe, Ljubljana, 1976.
2. Ernst Posner, Archives in the Ancient World. Havard University Press 2003.
3. J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.
4. Vida Pavliček, Povijest arhiva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 7-17.
5. Ivan Mustać, Povijesni razvoj zaštite arhivske građe na području Dubrovačke Republike i grada Dubrovnika, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 19-23.
6. Boris Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe na području nadležnosti Povijesnog arhiva Rijeka, Arhivski vjesnik 37 (1994), str. 25-48.

Naziv kolegija: Povijest knjige i knjižnica

Nositelj: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, doc.

Izvođač: dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, doc.

ECTS-bodovi: 3

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar (zimski)

Status: obvezatni i izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1/1/0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

Cilj kolegija: Stjecanje znanja o povijesti pisma, knjige, knjižnica, čitanja i knjižničarstva, te razumijevanje njihovog povijesnog razvoja.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Stečena znanja pružaju opći uvid u povijest knjige i knjižnica i predstavljaju osnovu za produbljivanje specifičnih znanja u području knjižničarstva.
Korištene metode: Izlaganja i rasprave unutar predavanja, uz uporabu računala, iznošenje vlastitog mišljenja, kritičko razmatranje različitih gledišta, poticanje zanimanja i aktivnosti u skladu s aktualnim temama u novom, medijskom okruženju.

 

Sadržaj kolegija: 1. Srednji istok: Šumerani, Babilonci, Feničani, Židovi, Egipat 2. Daleki istok: Kina, Indija 3. Grčko-rimski svijet 4. Europsko srednjovjekovlje 5. Pretkolumbovske civilizacije Amerike 6. Humanizam i renesansa 7. Počeci tiskarstva u Europi 8. Od renesanse do Francuske revolucije 9. Od Francuske revolucije do Prvog svjetskog rata 10. Od Prvog svjetskog rata do danas 11. Periodičke publikacije 12. Čitanje 13. Cenzura 14. Knjižničarstvo 15. Ponavljanje

 

 

Literatura:

Aktualni popis literature nalazi se na Omegi.

 

Način polaganja ispita:

Uvjet za pristupanje ispitu je rad izložen u usmenom obliku tijekom seminara, najkasnije dva tjedna prije semestra.
Ukupna ocjena sastoji se od tri dijela: 1/3 čini provjera znanja stečenog tijekom nastave, 1/3 ocjena rada te 1/3 ocjena zalaganja na seminaru.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Provjera kakvoće i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjska evaluacija podrazumijeva prisustvovanje kolega na satovima i njihovu ocjenu predmeta i nastavnika.

Naziv kolegija: Uvod u muzeologiju

ECTS: 6

Predavač: prof. dr. sc. Žarka Vujić

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 seminara tjedno

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj:
Uvod i definicije muzeologije u Hrvatskoj i svijetu – od veze s informacijskim znanostima do teorije muzeja i teorije baštine; Osnovna podjela muzeologije; Povijesna muzeologija: čime se bavi i pitanja na koja odgovara; Povijest nastanka zbirki i muzeja u Hrvatskoj s komparativnim događanjima u svijetu i Europi; Temeljni pojmovi muzeologije: muzejski predmet – muzealnost – kulturni identitet - muzeološke funkcije; Osnove funkcije zaštite: od sabiranja do fizičke zaštite; Osnove funkcije istraživanja s naglaskom na postupku dokumentiranja; Osnove funkcije komunikacije s naglaskom na izložbi kao reprezentantu muz. komunikacije; Praktična razina muzeologije – organizacija i djelatnost muzeja: po zbirkama, osoblju i prostoru, s naglaskom na muzejskoj profesiji i njenoj etici.

Cilj:
Upoznati se s osnovama svih triju razina muzeologije – povijesne, teorijske i praktične, usvojiti pojmovnik muzeologije kao znanosti te razviti početne sposobnosti primjene teorijskih postavki u praksi.

Obvezna literatura:
Babić, D. O muzeologiji, novoj muzeologiji i znanosti o baštini. Ivi Maroeviću baštinici u spomen. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2009. (u tisku)

Maroević, I. Uvod u muzeologiju (Odabrane stranice: 9-16,50-65, 70-88, 96-100, 116-118, 120-138, 160-161, 169-186, 199-205, 233-243), Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1993.

Vujić, Ž. Izvori muzeja u Hrvatskoj (Poglavlja: Pojam muzeja, Kabinet svijeta kao plodno tlo za prikupljanje prirodnina, Zaključno poglavlje ili kako ono što smo saznali o prošlom upotrijebiti danas), Zagreb: Kontura, 2007.

Vujić, Ž. Korisnički aspekt u sustavu Ive Maroevića: od pažljive analize do smjernica dopune. Ivi Maroeviću baštinici u spomen. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2009. (u tisku)

Naziv kolegija: Bibliografska organizacija I

Nositelj: dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.

Jezik: hrvatski

Status kolegija: izborni

Trajanje: 1 semestar/preddiplomski studij informacijskih znanosti

Broj ECTS-bodova: 6

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata vježbi

Uvjeti za upis kolegija: nema

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: anketa

 

Sadržaj/planirane teme:

Bibliografska organizacija, načela i problemi organiziranja, ciljevi i zadaće. Knjižnična građa: vrste i izvori podataka. Univerzalna bibliografska kontrola, Međunarodna kataložna načela. Sustavi obilježavanja građe. Međunarodni standardni bibliografski opis: ISBD. Vrste autorstva. Vrste kataložnih jedinica. Katalog u odnosu spram drugih bibliografskih pomagala. Zadaće kataloga. Kataložna jedinica/kataložni zapis. Pregledne kataložne jedinice. UNIMARC i MARC21. OPAC, WebPAC, SOPAC. FRBR, FRAD i LRM. Bibliografski metapodaci.

Cilj kolegija: Stjecanje temeljnih znanja iz područja bibliografske organizacije.

Studentske obveze:

  • Redovito pohađanje predavanja i vježbi.
  • Kolokvij iz deskriptivne katalogizacije knjiga, serijskih publikacija i druge neomeđene građe.
  • Kolokvij iz izbora i oblikovanja odrednica.
  • Pismeni i usmeni ispit (studenti koji su uspješno položili oba kolokvija su na taj način položili pismeni dio ispita, studenti koji nisu uspješno položili prvi kolokvij, ne mogu polagati drugi kolokvij, te moraju izaći na pismeni dio ispita).

Ispit: pismeni i usmeni ispit

 

Obvezna literatura

  1. VERONA, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1983-1986. Dio 1: Odrednice i redalice. 2. izmijenjeno izd. 1986. Dio 2: Kataložni opis.1983. ili VERONA, E. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Pretisak. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008-2009. Dio 1: Odrednice i redalice. [2. izmijenjeno izd.]. 2009. Dio 2: Kataložni opis. 2008.
  2. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a ; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić ; stručna redakcija prijevoda Mirna Willer]. Objedinjeno izd. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014.
  3. UNIMARC : bibliografski format / [hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana Tomić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Zadar : Sveučilište, 2009.
  4. PRIRUČNIK za UNIMARC : format za pregledne zapise / [s engleskoga prevela Slobodanka Radovčić ; hrvatske primjere odabrali i izradili Zoran Ivanović … et al.]. 1. hrvatsko izd. (prema 2. prerađenom i proširenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
  5. BARBARIĆ, A. Razvoj hrvatskoga kataložnog nazivlja kroz prijevode ISBD-a s naglaskom na rješenjima iz objedinjenoga izdanja. // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. 18(2015), str. 123-147. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/akm/article/view/3745
  6. RADOVČIĆ, M.; Barbarić, A. ISBD : od prošlosti k budućnosti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 56, 4(2013), str. 203-226. Dostupno i na: http://hkdrustvo.hr/vbh/broj/111
  7. WILLER, M.; Barbarić, A. Međunarodna kataložna načela : prikaz i analiza. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 52, 1/4(2009), str. 18-48. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/99
  8. VERONA, E. Univerzalna bibliografska kontrola i međunarodno ujednačavanje kataložnih postupaka. // Informatologia Yugoslavica. 8, 1/4(1976), str. 1-22. Dostupno i na: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/verona.htm

Izborna literatura

  1. BARBARIĆ, A. Skupina 0 ujednačenoga izdanja ISBD-a iz 2011. ili kako smo od opće oznake građe došli do oblika sadržaja i vrste medija. // uredili Sanjica Faletar Tanacković i Damir Hasenay. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 20-35.
  2. WILLER, M.; Barbarić, A. Prema novom hrvatskom kataložnom pravilniku kao standardu sadržaja podataka. // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, [Poreč, 23.-25. studenoga 2011.] : zbornik radova / uredili Damir Hasenay i Maja Krtalić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 1-31. Dostupno i na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/7917/
  3. HORVAT, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : „Benja“, 1995.

 

Članci o bibliografskoj organizaciji po izboru iz časopisa Cataloging & Classification Quarterly, The Electronic Library, Library Review, Program i Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

Naziv kolegija: Spisovodstvo

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, zimski, 3. semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: dva sata predavanja i dva sata seminara (2+0+2)

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

Cilj kolegija: Studenti svladavaju osnove upravljanja spisima i dokumentacijom u organizacijama, upoznaju funkcije i svojstva spisovodstvenih sustava, uče obavljati poslove u spisovodstvu, oblikovati i koristiti spisovodstvene alate. Upoznaju propise i organizaciju uredskog poslovanja. Upoznaju načela za izradu klasifikacijskih sustava, klasifikacijske spisovodstvene sustave u Hrvatskoj i drugim zemljama, uče oblikovati i primjenjivati spisovodstveni klasifikacijski sustav. Upoznaju se s pojmom i značenjem metapodataka.

 

Sadržaj kolegija: Spisovodstvo: predmet i svrha. Povijesni razvoj uredskog poslovanja/spisovodstva u Hrvatskoj. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije.
Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava. Spisovodstvena politika. Spisovodstvene funkcije: Oblikovanje spisovodstvenog sustava. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata.
Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa. Analiza i vrednovanje spisovodstvenog sustava.
Svrha i ciljevi klasifikacije spisa. Klasifikacija poslovnih funkcija i aktivnosti, klasifikacija po sadržaju.
Organizacija klasifikacijskog plana. Analiza i klasifikacija poslovnih funkcija i aktivnosti. Definicija zahtjeva za dokumentacijom. Definicija dokumentacijskih jedinica.
Vrste klasifikacijskih planova. Opći, granski i posebni klasifikacijski planovi. Primjeri klasifikacijskih planova. Primjena i održavanje klasifikacijskog plana. Uloga klasifikacijskog plana u obavljanju spisovodstvenih funkcija.
Međunarodna norma ISO 15489. Historijat nastanka i analiza.
Pojam metapodataka. Načini bilježenja podataka. Povezivanje metapodataka sa zapisom. Modeli metapodataka (Dublin Core, Public Record Office Functional Requirements, MoReq itd.).

 

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

1. Uvod u kolegij. Predmet i svrha spisovodstva.
2. Povijesni razvoj spisovodstva u svijetu.
3. Povijesni razvoj uredskog poslovanja/spisovodstva u Hrvatskoj.
4. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju u Hrvatskoj.
5. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije.
6. Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava. Spisovodstvena politika.
7. Spisovodstvene funkcije: Oblikovanje spisovodstvenog sustava.
8. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata.
9. Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa. Analiza i vrednovanje spisovodstvenog sustava.
10. Svrha i ciljevi klasifikacije spisa. Klasifikacija poslovnih funkcija i aktivnosti, klasifikacija po sadržaju.
11. Organizacija klasifikacijskog plana. Analiza i klasifikacija poslovnih funkcija i aktivnosti.
12. Definicija zahtjeva za dokumentacijom. Definicija dokumentacijskih jedinica.
13. Vrste klasifikacijskih planova. Opći, granski i posebni klasifikacijski planovi. Primjeri klasifikacijskih planova. Primjena i održavanje klasifikacijskog plana. Uloga klasifikacijskog plana u obavljanju spisovodstvenih funkcija.
14. Međunarodna norma ISO 15489. Historijat nastanka i analiza.
15. Pojam metapodataka. Načini bilježenja podataka. Povezivanje metapodataka sa zapisom. Modeli metapodataka (Dublin Core, Public Record Office Functional Requirements, MoReq itd.).

 

Literatura:

  1. ISO 15489. Upravljanje zapisima. Dio 1: Općenito, Dio 2: Smjernice (Information and Documentation – Records Management
  2. Model zahtjeva za upravljanje elektroničkim zapisima – MoReq, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2003.
  3. Maria Guercio, Načela, metode i instrumenti za stvaranje, zaštitu i korištenje arhivskih zapisa u digitalnom okruženju, u: Modernizacija hrvatske uprave, Zagreb, 2003: 247-278.
  4. Michael Wettengel, Međunarodni rad na standardizaciji upravljanja zapisima. U povodu objavljivanja međunarodnog standarda ISO 15489, u: Modernizacija hrvatske uprave, Zagreb, 2003: 279-292.
  5. Jozo Ivanović, Sheme metapodataka i upravljanje dokumentima, Arhivski vjesnik 44 (2001), str. 103-121
  6. Davorin Eržišnik, Josipa Paver, Arhivistika za djelatnike u pismohranama, Zagreb 1991.

 

Dopunska literatura:

  1. Laura Millar, Principles of Records and Archives Management, International Records Management Trust, London 1997.
  2. M. Rastić (priredio), Arhivi i arhivsko gradivo. Zbirka pravnih propisa 1828-1997., Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1998.
  3. Tomislav Ćepulić, MoReq i uredsko poslovanje. Arhivski vjesnik 46 (2003), str. 77-84 (URL: http://dzs.ffzg.hr/text/moreq%20i%20uredsko%20poslovanje.htm)
  4. Requirements for Electronic Records Management Systems, Public Record Office, London 2002. (URL: http://www.nationalarchives.gov.uk/electronicrecords/reqs2002/)
  5. Lorbar, M., Stare, J., Upravno poslovanje I-II, Ljubljana 1998.

 

Način polaganja ispita: usmeni ispit

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.