Naslovnica

Naziv kolegija: Osnove digitalne obrade teksta i slike

Nastavnik: prof. dr. sc. Sanja Seljan, prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Sanja Kišiček

ECTS bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar / preddiplomski studij / četvrti semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara + 1 sat vježbi

Uvjeti za upis kolegija: Nema uvjeta

 

Cilj kolegija:

Upoznati studente s osnovama digitalne obrade teksta i slike. Kolegij je podijeljen u 3 dijela. U prvom dijelu osim tipova grafike, grafièkih alata i metoda obrade, studenti usvajaju osnovna znanja obrade slike u programu Adobe Photoshop. U drugom dijelu studenti usvajaju osnovna znanja vezana uz dizajn, teoriju boja i oblikovanje različitih tipova publikacija. U trećem dijelu studenti usvajaju osnovna znanja iz grafičke pripreme i dizajna, te izrade logotipova, posjetnica i plakata u programu CorelDraw.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je postavljen tako da studentima pruža osnovna znanja iz područja digitalne obrade teksta i slike koja su im potrebna za uspješno svladavanje drugih kolegija, te meritorno kretanje kroz studij informacijskih znanosti.
Korištene metode:
1. Klasična predavanja i laboratorijske vježbe s radom na konkretnim zadatcima i uz korištenje više različitih programskih paketa.
2. Izrada seminarskih radova koji potiču kreativno korištenje informacijskom tehnologijom

 

Sadržaj kolegija:

Studenti će usvojiti pojmove kao što su: vrste i tipovi digitalnih slika i grafičkih alata (programa za obradu digitalnih slika) te metode obrade slike. Obuhvaćaju se teme: morfiranje, krivljenje, animacija, rezolucija slike, zaslona i pisača, dubina slike, boja, koloristički sustavi, slojevi (layers), sažimanje slike, maske i kanali. Zatim se obrađuju osnovni principi dizajna, crno bijeli dizajn, teorija boje, dizajn u boji i uloga vizualnog identiteta. Obrađuje se dizajn različitih tipova publikacija i ove grafičke pripreme. Studenti će naučiti raditi s programima Adobe Photoshop i CorelDraw.

 

Način polaganja ispita: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

 

Sadržaj:
1. sat - Uvodno predavanje. Što je digitalna obrada slike? Vrste i tipovi digitalnih slika. Morfiranje, krivljenje, animacija. Programi za obradu digitalnih slika.
2. sat - Rezolucija slike, zaslona i pisača, dubina slike, obilježja programa za obradu slike. Boja, koloristički sustavi.
3. sat - Slojevi (engl. Layers)
4. sat - Sažimanje slike
5. sat - Maske i kanali
6. sat - Osnovni principi dizajna; Grafičko oblikovanje teksta
7. sat - Crno-bijeli dizajn; Proces grafičkog oblikovanja
8. sat - Teorija boje
9. sat - Dizajn brošura; Marginalije
10.sat - Vizualni identiet i prepoznatljivost; Simbolika boje; Vektorsko crtanje
11.sat - Vrste tiska; Obrada objekta; Izrada logotipa i posjetnica
12.sat - Uvod u vektorsko crtanje; Izrada plakata; Specijalni efekti; Izrada znakova
13.sat - Predaja seminarskog rada

 

Literatura:

Obvezna:
1. Bošnjak, Goran. Photoshop: 66 najpopularnijih trikova. Zagreb: Vidi-To, 2001.
2. Steve Bain, CORELDRAW 11. The Official Guide, Corel Press, 2002.

 

Izborna:
1. Beardsworth, John. Photoshop Blending Modes Cookbook for Digital Photographers : 49 Easy-to-Follow Recipes to Fix Problem Photos and Create Amazing Effects (Cookbooks (O'Reilly)) [ILLUSTRATED] O'Reilly Media, Inc.; 1 edition (November 8, 2005)
2. Dayton, Linnea. Photoshop CS / CS2 Wow! Book, The, 1/e (WOW!) Peachpit Press; Pap/Dvdr edition (October 12, 2006)
3. Bunks, Carey. Grokking the GIMP. (http://gimp-savvy.com/BOOK/)
4. Eismann, Katrin. Adobe Photoshop Restoration & Retouching (3rd Edition) (Voices That Matter) New Riders Press; 3 edition (November 17, 2006)
5. Eismann, Katrin. Photoshop Masking & Compositing (VOICES) New Riders Press (October 8, 2004)

 

 

Naziv kolegija: Opća teorija baštine

Nastavnik: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o teoriji baštine – njena priroda, područje i specifičnosti; trendovi i tendencije unutar baštine; osposobljavanje studenata za razumijevanje baštine kao cjelovitog fenomena; primjenu teorije u praksi unutar baštinskih institucija sa svrhom razumijevanja istinske uloge institucija; građenje baštinske profesije zadržavajući specijalistička zanimanja.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Definicije baštine i osnovni pojmovi u teorijama baštine
3.
Konvencije o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini
4. Kulturno i komunikacijsko pamćenje
5. Eko muzeji
6. Disonantna baština / teška baština
7. Teška  i kontroverzna izložba
8. Muzealizacija i UNSECO-vi gradovi
9. Društvena uloga muzeja - svrha baštinskog djelovanja
10. Baština i turizam
11. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
12. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
13. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
14. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)

15. Završno predavanje

Literatura - Obvezatna:
1. Ahmad, Yahaya. 2006. The Scope and Definitions of Heritage: From Tangible to Intangible. International Journal of Heritage Studies 12(3): 292–300
2. Bonnell, Jennifer i Roger I Simon. 2007. Difficult’ exhibitions and intimate encounters,
Museum and Society, 5(2): 65-85
3. Hubert, François. 1985 Ecomuseums in France: contradictions and distortions, Museum, 148, 37, 4
4. McKercher, Bob I Hilary du Crss. 2002. Cultural Tourism – the partnership between tourism and cultural heritage management. 58 – 99. London: New York: Routledge
5. Mensch, Peter van. Beyond New Museology: virtual ecomuseums?
www.osservatorioecomusei.net/ODF/UK/BIBLIO/vanmecsch01UK.pdf
6. Munjeri, Dawson. 2004. Tangible and Intangible Heritage: from difference to convergence, Museum, 56 (1–2): 221–222
7. Nelle Anja B. Mapping museality in world heritage towns: a tool to analyse conflicts between the presentation and utilisation of heritage,
85 – 94
8. Nikočević, Lidija. 2012. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti. Etnološka tribina 35 (42): 7 - 20
9. Weil, Stephen. 1990. The Proper Business of the Museum: Ideas or Things. U Rethinking the Museum and Other Mediations, ur. Stephen Weil, 43 – 56. Washington: London: Smithsonian Institutions Press

Literatura- Dopunska:
1. Macdonald, Sharon; Fyfe, Gordon (ed.) Theorizing Museums. London. Blackwell Publishers. 1996.
2. Mumford, Lewis. Mit o mašini. Zagreb: Graficki zavod Hrvatske, 1986.
3. Mensch, Peter van. Towards a Methodology of Museology; PhD theses, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 1992.
4. Miles, R.; Zavala, L.(ed.). Towards the Museum of the Future. Routledge, London, 1993.

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

Naziv kolegija: Sređivanje i opis arhivskog gradiva

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno u arhivu

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Ispit: usmeni ispit

 

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvodno predavanje.
2. Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva.
3. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
4. Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Izrada plana sređivanja.
5. Organizacija rada na sređivanju. Informacijski prikaz strukture gradiva. Analiza sređenosti.
6. Svrha i ciljevi arhivističkoga opisa. Opis kod nastanka gradiva (urudžbeni zapisnik, sustavi metapodataka). Funkcija opisa u upravljanju gradivom.
7. Opis u arhivu. Teorija opisa arhivskoga gradiva kao pretpostavka izrade informativnih pomagala.
8. Opis i pretraživanje i pronalaženje jedinice. Opis i sređivanje. Višerazinski opis.
9. ISAD(G). Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva.
ISAAR(CPF). Međunarodna norma arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji.
10. Analiza opisne jedinice i odabir pristupnica. Normativna kontrola. Tezaurusi, kontrolirani rječnici i indeksi u opisu gradiva.
11. Opisi posebnih formata: karte, planovi i nacrti; rukopisi; fotografije; tiskovine; nekonvencionalni formati: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi; pokretne slike.
12. Uvod u obavijesna / informativna pomagala.
13. Povijesni razvoj izrade obavijesnih arhivskih pomagala.
14. Tipologija obavijesnih / informativnih pomagala u arhivu.
15. Registraturna pomagala. Metapodaci. Arhivska obavijesna pomagala.

 

Sadržaj:

Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Izrada plana sređivanja.
Organizacija rada na sređivanju. Informacijski prikaz strukture gradiva. Analiza sređenosti.
Svrha i ciljevi arhivističkoga opisa. Opis kod nastanka gradiva (urudžbeni zapisnik, sustavi metapodataka). Funkcija opisa u upravljanju gradivom. Opis u arhivu. Teorija opisa arhivskoga gradiva kao pretpostavka izrade informativnih pomagala. Opis i pretraživanje  i pronalaženje jedinice. Opis i sređivanje. Višerazinski opis.
ISAD(G). Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva. ISAAR(CPF). Međunarodna norma arhivističkoga normiranoga zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji.
Analiza opisne jedinice i odabir pristupnica. Normativna kontrola. Tezaurusi, kontrolirani rječnici i indeksi u opisu gradiva.
Opisi posebnih formata: karte, planovi i nacrti; rukopisi; fotografije; tiskovine; nekonvencionalni formati: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi;  pokretne slike.

 

Uvod u obavijesna / informativna pomagala. Povijesni razvoj izrade obavijesnih arhivskih pomagala. Tipologija obavijesnih / informativnih pomagala u arhivu. Registraturna pomagala. Metapodaci. Arhivska obavijesna pomagala.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina, uče sređivati arhivsko gradivo. Upoznaju standarde i metodologiju opisa gradiva, uče opisivati i indeksirati različite vrste gradiva te oblikovati obavijesna pomagala.

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
1. B. Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1977: 107-236.
2. ISAD(G) Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, 2. izd., Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2001.
3. ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, Hrvatski državni arhiv, sv.1 (1999), sv.2 (2006), (http://www.arhiv.hr/hr/standardi/fs-ovi/isaar.htm)
4. Richard Pearce-Moses, A Glossary of Archival and Records Terminology, The society of American Archivists, http://www.archivists.org/glossary/
5. Iva Grdinić, Kako do kvalitetnog obavijesnog pomagala? Vrednovanje obavijesnih pomagala u parksi Državog arhiva u Pazinu, Arhivski vjesnik 51(2008) (http://hrcak.srce.hr)

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
1. Michael Cook, Margaret Procter, Manual of Archival Description, Gower Publishing, 2000.
2. J. Ellis (ur.), Keeping archives, Port Melbourne, 1993.²
3. Rules for Archival Description, Bureau of Canadian Archivists, Ottawa 2000. (URL: http://www.cdncouncilarchives.ca/archdesrules.html.)
4. Jozo Ivanović, Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima, Arhivski vjesnik 44(2002) (http://hrcak.srce.hr)
5. Vida Pavliček, Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. rad na prikupljanju i obradi podataka, Arhivski vjesnik 50(2007) (http://hrcak.srce.hr)

Naziv kolegija: Klasifikacijski sustavi

Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan izborni

Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata vježbi

Ispit: usmeni i pismeni, seminar

Način provjere znanja: kolokvirane vježbe, seminarski rad i položen ispit.

Cilj kolegija: Teorijski i praktično upoznati studente s načelima klasifikacije i karakteristikama pojedinih klasifikacijskih sustava. Naučiti ih vrednovati klasifikacijski sustav s aspekta zbirke i koristiti klasifikacije u pretraživanju i organizaciji znanja na Interentu.

Sadržaj:
Predavanja: Što je prikaz znanja, principi i pomagala za organizaciju informacija i znanja. Terminologija, taksonomije, kategorizacija, klasifikacija. Sadržajna obrada građe, osnovni pojmovi i oblici. Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna kalsifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifkacija. Mogućnosti i svrha klasifikacije u pretraživanju. Uporaba klasifikacije u prezentaciji i organizaciji digitalnih zbirki.
Vježbe: Praktično usvajanje načela klasifikacije općenito. Principi i korištenje Univerzalne decimalne klasifikacije. Makro i mikro struktura UDK – glavne i specijalne tablice, opće pomoćne tablice, pravila redanja. Klasificiranje građe, tiskane i elektroničke.

Literatura obvezna:
1. Broughton, V. Essential classification. London: Facet publishing, 2004.
2. McIlwaine, I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu / prevela J. Leščić Lokve : Benja ; Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica ; Osijek : Filozofski fakultet, 2004.
3. Marcella, R.; Newton, R. A new manual of classification. London : Gower, 1995.
4. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004.
5. Slavić, A. Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi. // Informacijske znanosti u procesu promjena / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.
6. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.

Dodatna literatura
1. Batley, S. Classification in Theory and Practice. London : Chandos Publishing, 2005.
2. Broughton, V. Klasifikacija za 21. stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske,44, 1-4(2001), str. 31-51.
3. Chan,L. M. Hofges,T. L. The library of congress classification // The future of classification /ed. Rita Marcella and Arthur Maltby. Hamshire,Gower publishing, 2000.
4. Dahlberg, I. Naèela strukture klasifikacije : ispitivanja, iskustva, zakljuèci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 27-37.
5. Foskett, A.C. The subject approach to information. 5th ed. London : Library Association Publishing, 1997
6. Lasiæ-Laziæ, J. Znanje o znanju. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 1996.
7. Langridge, D. W. Classification: its kinds, systems, elements and applications. London [etc.] : Bowker Saur, 1992.
8. Learn Library of Congress classification /Helena Dittmann [and] Jane Hardy London. The Scarecrow Press : Canberre : Doc Matrix Pty,2000.
9. Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.

UDK tablice:
1. Univerzalna decimalna klasifikacija: Dio 1: Društvene i humanističke znanosti /urednica Lidija Jurić Vukadin; prevoditelji Zvonimir Baletić.. [et al.] Izdanje:1. hrv. srednje izd. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.
2. Univerzalna decimalna klasifikacija. Dio 2, Prirodne i primjenjene znanosti /[izrada kazala Jelica Leščić ; prevoditelji Ivan Bauer ... [et al.] ; urednice Lidija Jurić Vukadin, Jelica Leščić].Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2007.
3. Univerzalna decimalna klasifikacija : hrvatsko džepno izdanje / prijevod s engleskog Jelica Leščić. Zagreb : Naklada Dominović, 2003.
4. Univerzalna decimalna klasifikacija : dodatak Zagreb : Naklada Dominović, 2004.

Naziv kolegija: Objektno i vizualno programiranje

Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obavezan za studente jednopredmetnog preddiplomskog studija Informacijskih znanosti, izborni za ostale studije

Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi

Uvjeti: Algoritmi i strukture podataka

Ispit: pismeni i usmeni

 

Sadržaj

Uvod. Python – objektno orijentirani jezik. Definiranje klase (razreda). Objekt kao instanca klase. Atributi i metode. Operatori i operandi. Konstruktori i destruktori. Inicijalizacija i dodjeljivanje. Nasljeđivanje. Enkapsulizacija. Aktivacija i pasivacija. Tkinter kao primjer grafičkog sučelja.  Vizualno programiranje.

 

Sadržaj vježbi

Izvođenje odabranih primjera programa u jeziku Python i generatoru programa (wxFormBuilder), koji prate teme predavanja, i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima.

 

Sadržaj seminara

Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja korištenjem tehnika objektnog i vizualnog programiranja. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.

 

Opće i specifične kompetencije

Studenti će naučiti rješavati složene probleme primjenom objektnog programiranja u izabranom jeziku za programiranje (Python) i koristiti aktualne platforme za vizualno programiranje i generiranje programa (wxFormBuilder).

 

Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1) Definirati klase (svojstva i metode) za opis objekata.
2) Koristiti napredne tehnike i metodologiju OOP.
3) Primijeniti temeljna načela objektno orijentiranog oblikovanja programa.
4) Koristiti alate za vizualno programiranje i generiranje programa.
5) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
6) Pratiti razvoj jezika za programiranje.
7) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

 

Način održavanja nastave

  • Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
  • Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.
  • Seminar: rješavanje zadanog projektnog (seminarskog) rada uz konzultiranje s predmetnim nastavnikom.

 

Obveze studenata i uvjeti

Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).

 

Način provjere znanja

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:

  • pohađanje predavanja – 10 bodova,
  • posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.

Seminarski rad:

  • Obrana seminarskog rada – 80 bodova

Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%

 

Obavezna literatura

  1. ON-LINE Python v2.7.x documentation

 

Preporučena literatura

  1. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.
  2. Lutz, M.  Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.