Nastava - prijediplomski studij

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 15 Listopad 2019

Naziv kolegija: Osnove digitalne obrade teksta i slike

Nastavnik: prof. dr. sc. Sanja Seljan, prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Sanja Kišiček

ECTS bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar / preddiplomski studij / četvrti semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara + 1 sat vježbi

Uvjeti za upis kolegija: Nema uvjeta

Cilj kolegija:

Upoznati studente s osnovama digitalne obrade teksta i slike. Kolegij je podijeljen u 3 dijela. U prvom dijelu osim tipova grafike, grafièkih alata i metoda obrade, studenti usvajaju osnovna znanja obrade slike u programu Adobe Photoshop. U drugom dijelu studenti usvajaju osnovna znanja vezana uz dizajn, teoriju boja i oblikovanje različitih tipova publikacija. U trećem dijelu studenti usvajaju osnovna znanja iz grafičke pripreme i dizajna, te izrade logotipova, posjetnica i plakata u programu CorelDraw.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je postavljen tako da studentima pruža osnovna znanja iz područja digitalne obrade teksta i slike koja su im potrebna za uspješno svladavanje drugih kolegija, te meritorno kretanje kroz studij informacijskih znanosti.
Korištene metode:
1. Klasična predavanja i laboratorijske vježbe s radom na konkretnim zadatcima i uz korištenje više različitih programskih paketa.
2. Izrada seminarskih radova koji potiču kreativno korištenje informacijskom tehnologijom

Sadržaj kolegija:

Studenti će usvojiti pojmove kao što su: vrste i tipovi digitalnih slika i grafičkih alata (programa za obradu digitalnih slika) te metode obrade slike. Obuhvaćaju se teme: morfiranje, krivljenje, animacija, rezolucija slike, zaslona i pisača, dubina slike, boja, koloristički sustavi, slojevi (layers), sažimanje slike, maske i kanali. Zatim se obrađuju osnovni principi dizajna, crno bijeli dizajn, teorija boje, dizajn u boji i uloga vizualnog identiteta. Obrađuje se dizajn različitih tipova publikacija i ove grafičke pripreme. Studenti će naučiti raditi s programima Adobe Photoshop i CorelDraw.

Način polaganja ispita: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Sadržaj:
1. sat - Uvodno predavanje. Što je digitalna obrada slike? Vrste i tipovi digitalnih slika. Morfiranje, krivljenje, animacija. Programi za obradu digitalnih slika.
2. sat - Rezolucija slike, zaslona i pisača, dubina slike, obilježja programa za obradu slike. Boja, koloristički sustavi.
3. sat - Slojevi (engl. Layers)
4. sat - Sažimanje slike
5. sat - Maske i kanali
6. sat - Osnovni principi dizajna; Grafičko oblikovanje teksta
7. sat - Crno-bijeli dizajn; Proces grafičkog oblikovanja
8. sat - Teorija boje
9. sat - Dizajn brošura; Marginalije
10.sat - Vizualni identiet i prepoznatljivost; Simbolika boje; Vektorsko crtanje
11.sat - Vrste tiska; Obrada objekta; Izrada logotipa i posjetnica
12.sat - Uvod u vektorsko crtanje; Izrada plakata; Specijalni efekti; Izrada znakova
13.sat - Predaja seminarskog rada

Literatura:

Obvezna:
1. Bošnjak, Goran. Photoshop: 66 najpopularnijih trikova. Zagreb: Vidi-To, 2001.
2. Steve Bain, CORELDRAW 11. The Official Guide, Corel Press, 2002.

Izborna:
1. Beardsworth, John. Photoshop Blending Modes Cookbook for Digital Photographers : 49 Easy-to-Follow Recipes to Fix Problem Photos and Create Amazing Effects (Cookbooks (O'Reilly)) [ILLUSTRATED] O'Reilly Media, Inc.; 1 edition (November 8, 2005)
2. Dayton, Linnea. Photoshop CS / CS2 Wow! Book, The, 1/e (WOW!) Peachpit Press; Pap/Dvdr edition (October 12, 2006)
3. Bunks, Carey. Grokking the GIMP. (http://gimp-savvy.com/BOOK/)
4. Eismann, Katrin. Adobe Photoshop Restoration & Retouching (3rd Edition) (Voices That Matter) New Riders Press; 3 edition (November 17, 2006)
5. Eismann, Katrin. Photoshop Masking & Compositing (VOICES) New Riders Press (October 8, 2004)

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 23 Travanj 2018

Naziv kolegija: Opća teorija baštine

Nastavnik: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o teoriji baštine – njena priroda, područje i specifičnosti; trendovi i tendencije unutar baštine; osposobljavanje studenata za razumijevanje baštine kao cjelovitog fenomena; primjenu teorije u praksi unutar baštinskih institucija sa svrhom razumijevanja istinske uloge institucija; građenje baštinske profesije zadržavajući specijalistička zanimanja.

Sadržaj kolegija: (po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Definicije baštine i osnovni pojmovi u teorijama baštine
3. Konvencije o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini
4. Kulturno i komunikacijsko pamćenje 5. Eko muzeji
6. Disonantna baština / teška baština
7. Teška  i kontroverzna izložba
8. Muzealizacija i UNSECO-vi gradovi
9. Društvena uloga muzeja - svrha baštinskog djelovanja
10. Baština i turizam
11. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
12. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
13. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
14. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)

15. Završno predavanje

Literatura - Obvezatna:
1. Ahmad, Yahaya. 2006. The Scope and Definitions of Heritage: From Tangible to Intangible. International Journal of Heritage Studies 12(3): 292–300
2. Bonnell, Jennifer i Roger I Simon. 2007. Difficult’ exhibitions and intimate encounters,
Museum and Society, 5(2): 65-85
3. Hubert, François. 1985 Ecomuseums in France: contradictions and distortions, Museum, 148, 37, 4
4. McKercher, Bob I Hilary du Crss. 2002. Cultural Tourism – the partnership between tourism and cultural heritage management. 58 – 99. London: New York: Routledge
5. Mensch, Peter van. Beyond New Museology: virtual ecomuseums?
www.osservatorioecomusei.net/ODF/UK/BIBLIO/vanmecsch01UK.pdf
6. Munjeri, Dawson. 2004. Tangible and Intangible Heritage: from difference to convergence, Museum, 56 (1–2): 221–222
7. Nelle Anja B. Mapping museality in world heritage towns: a tool to analyse conflicts between the presentation and utilisation of heritage,
85 – 94
8. Nikočević, Lidija. 2012. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti. Etnološka tribina 35 (42): 7 - 20
9. Weil, Stephen. 1990. The Proper Business of the Museum: Ideas or Things. U Rethinking the Museum and Other Mediations, ur. Stephen Weil, 43 – 56. Washington: London: Smithsonian Institutions Press

Literatura- Dopunska:
1. Macdonald, Sharon; Fyfe, Gordon (ed.) Theorizing Museums. London. Blackwell Publishers. 1996.
2. Mumford, Lewis. Mit o mašini. Zagreb: Graficki zavod Hrvatske, 1986.
3. Mensch, Peter van. Towards a Methodology of Museology; PhD theses, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 1992.
4. Miles, R.; Zavala, L.(ed.). Towards the Museum of the Future. Routledge, London, 1993.

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 13 Srpanj 2023

Naziv kolegija: Sređivanje i opis arhivskog gradiva, nositelj i izvođač: Arian Rajh, vježbe: Željko Trbušić

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno u arhivu ustanove

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Ispit: usmeni ispit

 Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

1. Uvodno predavanje
2. Osnovni pojmovi
3. Gradivo i postupci
4. Registraturna pomagala i uredske evidencije
5. Združivanje arhivskih jedinica
6. Načela sređivanja arhivskoga gradiva
7. Sređivanje arhivskog gradiva
8. Opis gradiva - ISAD(G), ISAAR CPF, ISDF, ISDIAH
9. Opis gradiva - RIC
10. Opis gradiva - KAM
11. Sređivanje, opis i očuvanje posebnih vrsta gradiva
12. Obavijesna pomagala
13. Klasifikacija gradiva
14. Formati za razmjenu obavijesnih pomagala i normiranih zapisa o stvaratelju i arhivu (EAD, EAC, EAG u XML serijalizaciji, druge serijalizacije vezane uz RiC poput json, turtle i sl.)
15. Sažetak predavanja

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina, uče sređivati arhivsko gradivo. Upoznaju standarde i metodologiju opisa gradiva, uče opisivati i indeksirati različite vrste gradiva te oblikovati obavijesna pomagala. Specifični ciljevi predmeta jesu:
1. upoznati strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina​,
2. upoznati postupke sređivanja arhivskog gradiva​,
3. upoznati standarde i metodologiju opisa gradiva​,
4. upoznati tipologiju i oblikovanje obavijesnih pomagala te metapodatkovne strukture i serijalizacije arhivskog opisa.

 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

1. B. Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1977: 107-236.
2. Richard Pearce-Moses, A Glossary of Archival and Records Terminology, The society of American Archivists, http://www.archivists.org/glossary/
3. Iva Grdinić, Kako do kvalitetnog obavijesnog pomagala? Vrednovanje obavijesnih pomagala u parksi Državog arhiva u Pazinu, Arhivski vjesnik 51(2008) (http://hrcak.srce.hr)
4. Norme Međunarodnog arhivskog vijeća - ISAD (G), ISAAR (CPF), ISDF, ISDIAH, RiC (konceptualni model i ontologija)
5. Priručnici za EAD, EAC, EAG - sa službenih internetskih stranica tijela koja održavaju ove norme

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

1. Michael Cook, Margaret Procter, Manual of Archival Description, Gower Publishing, 2000.

2. Rules for archival description, BCA, Ottawa, 2000.

3. Ivanović, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima, AV 44(2002)

4. Pavliček, V. Pregled arhivskih fondova i zbirki RH – rad na prikupljanju i obradi podataka, AV 50 (2007)

5. Babić, S. Drugo izdanje norme ISAAR (CPF), AV 48(2005)

6. Duranti, L. Origin and development of the concept of archival description. Archivaria 35 (1993)

7. McKemmish, Acland, Ward, Reed. Describing records in context in the continuum, Archivaria 48 (1999)

8. Christine Nougaret, Les instruments de recherche dans les archives. La documentation Française, Paris 1999.

9. Rajh, Arian Problem-Oriented Assessments in Archives Management and an Extensive Archival Maturity Model Design // Diverse Applications and Transferability of Maturity Models / Katuu, Shadrack (ur.). Hershey, PA, SAD: IGI Global, 2018. str. 121-151 doi:10.4018/978-1-5225-7080-6.ch005

10. Stančić, Hrvoje; Rajh, Arian; Crnković, Kristijan Mapirani metapodaci arhivskih, knjižničarskih i muzeoloških normi i referentne interdisciplinarne platforme // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture 20 (2017) / Willer, Mirna ; Osrečki Jakelić, Dubravka (ur.). Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2017. str. 153-190

11. Rajh, Arian Arhivističke (informacijsko-informatičke) tehnologije: procjene i preporuke // Radovi 5. kongresa hrvatskih arhivista: Arhivi u Hrvatskoj - (retro)perspektiva / Babić, Silvija (ur.). Zadar: Hrvatsko arhivističko društvo, Državni arhiv u Zadru, 2017. str. 419-436

12. Rajh, Arian; Pavetić, Tanja Computer Generated Description as the Required Digital Competence in Archival Profession // International Journal of Digital Literacy and Digital Competence (IJDLDC), 8 (2017), 1; 36-49

13. Priručnici za W3C standarde - sa službenih internetskih stranica tijela koja ih održavaju 

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 03 Travanj 2020

Naziv kolegija: Klasifikacijski sustavi

Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
ECTS bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan izborni

Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata vježbi

Ispit: usmeni i pismeni, seminar

Način provjere znanja: kolokvirane vježbe, seminarski rad i položen ispit.

Cilj kolegija: Teorijski i praktično upoznati studente s načelima klasifikacije i karakteristikama pojedinih klasifikacijskih sustava. Naučiti ih vrednovati klasifikacijski sustav s aspekta zbirke i koristiti klasifikacije u pretraživanju i organizaciji znanja na Interentu.

Sadržaj:
Predavanja: Što je prikaz znanja, principi i pomagala za organizaciju informacija i znanja. Terminologija, taksonomije, kategorizacija, klasifikacija. Sadržajna obrada građe, osnovni pojmovi i oblici. Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna kalsifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifkacija. Mogućnosti i svrha klasifikacije u pretraživanju. Uporaba klasifikacije u prezentaciji i organizaciji digitalnih zbirki.
Vježbe: Praktično usvajanje načela klasifikacije općenito. Principi i korištenje Univerzalne decimalne klasifikacije. Makro i mikro struktura UDK – glavne i specijalne tablice, opće pomoćne tablice, pravila redanja. Klasificiranje građe, tiskane i elektroničke.

Literatura obvezna:
1. Broughton, V. Essential classification. London: Facet publishing, 2004.
2. McIlwaine, I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu / prevela J. Leščić Lokve : Benja ; Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica ; Osijek : Filozofski fakultet, 2004.
3. Marcella, R.; Newton, R. A new manual of classification. London : Gower, 1995.
4. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004.
5. Slavić, A. Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi. // Informacijske znanosti u procesu promjena / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.
6. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.

Dodatna literatura
1. Batley, S. Classification in Theory and Practice. London : Chandos Publishing, 2005.
2. Broughton, V. Klasifikacija za 21. stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske,44, 1-4(2001), str. 31-51.
3. Chan,L. M. Hofges,T. L. The library of congress classification // The future of classification /ed. Rita Marcella and Arthur Maltby. Hamshire,Gower publishing, 2000.
4. Dahlberg, I. Naèela strukture klasifikacije : ispitivanja, iskustva, zakljuèci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 27-37.
5. Foskett, A.C. The subject approach to information. 5th ed. London : Library Association Publishing, 1997
6. Lasiæ-Laziæ, J. Znanje o znanju. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 1996.
7. Langridge, D. W. Classification: its kinds, systems, elements and applications. London [etc.] : Bowker Saur, 1992.
8. Learn Library of Congress classification /Helena Dittmann [and] Jane Hardy London. The Scarecrow Press : Canberre : Doc Matrix Pty,2000.
9. Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.

UDK tablice:
1. Univerzalna decimalna klasifikacija: Dio 1: Društvene i humanističke znanosti /urednica Lidija Jurić Vukadin; prevoditelji Zvonimir Baletić.. [et al.] Izdanje:1. hrv. srednje izd. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.
2. Univerzalna decimalna klasifikacija. Dio 2, Prirodne i primjenjene znanosti /[izrada kazala Jelica Leščić ; prevoditelji Ivan Bauer ... [et al.] ; urednice Lidija Jurić Vukadin, Jelica Leščić].Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2007.
3. Univerzalna decimalna klasifikacija : hrvatsko džepno izdanje / prijevod s engleskog Jelica Leščić. Zagreb : Naklada Dominović, 2003.
4. Univerzalna decimalna klasifikacija : dodatak Zagreb : Naklada Dominović, 2004.

Detalji

Kreirano: 03 Siječanj 2014

Ažurirano: 30 Lipanj 2014

Naziv kolegija: Objektno i vizualno programiranje

Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: obavezan za studente jednopredmetnog preddiplomskog studija Informacijskih znanosti, izborni za ostale studije

Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi

Uvjeti: Algoritmi i strukture podataka

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj

Uvod. Python – objektno orijentirani jezik. Definiranje klase (razreda). Objekt kao instanca klase. Atributi i metode. Operatori i operandi. Konstruktori i destruktori. Inicijalizacija i dodjeljivanje. Nasljeđivanje. Enkapsulizacija. Aktivacija i pasivacija. Tkinter kao primjer grafičkog sučelja.  Vizualno programiranje.

Sadržaj vježbi

Izvođenje odabranih primjera programa u jeziku Python i generatoru programa (wxFormBuilder), koji prate teme predavanja, i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima.

Sadržaj seminara

Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja korištenjem tehnika objektnog i vizualnog programiranja. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.

Opće i specifične kompetencije

Studenti će naučiti rješavati složene probleme primjenom objektnog programiranja u izabranom jeziku za programiranje (Python) i koristiti aktualne platforme za vizualno programiranje i generiranje programa (wxFormBuilder).

Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1) Definirati klase (svojstva i metode) za opis objekata.
2) Koristiti napredne tehnike i metodologiju OOP.
3) Primijeniti temeljna načela objektno orijentiranog oblikovanja programa.
4) Koristiti alate za vizualno programiranje i generiranje programa.
5) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
6) Pratiti razvoj jezika za programiranje.
7) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

Način održavanja nastave

• Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
• Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.
• Seminar: rješavanje zadanog projektnog (seminarskog) rada uz konzultiranje s predmetnim nastavnikom.

Obveze studenata i uvjeti

Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).

Način provjere znanja

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:

• pohađanje predavanja – 10 bodova,
• posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.

Seminarski rad:

• Obrana seminarskog rada – 80 bodova

Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%

Obavezna literatura

1. ON-LINE Python v2.7.x documentation

Preporučena literatura

1. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.
2. Lutz, M.  Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.