Naslovnica

Naziv kolegija: Programiranje Web 2.0 aplikacija

Semestar izvođenja: ljetn

Satnica (P/S/V): 2/0/

ECTS:

Nositelj: prof. dr. sc. Vladimir Mateljan

Izvođač: Željko Agić, Vedran Juričić

Uvjeti: nema uvjeta

Vrsta izbornosti: Unutarnja izbornost

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Ispit: ispit je pismeni i usmeni

 

Sadržaj:

Definicija Web 2.0 aplikacija. Upoznavanje s programskom platformom i alatima. Razvoj stand-alone aplikacija. Razvoj web aplikacija korištenjem Web 2.0 tehnologija. Rad s bazom podataka, izrada i korištenje pohranjenih procedura. Povezivanje i komunikacija s relacijskom bazom podataka. Programska podrška za prezentaciju podataka na web stranici.

Na vježbama se obrađuju primjeri koji prate predavanja. Studenti će izraditi aplikaciju, troslojne arhitekture, koja će obuhvatiti sve gradivo s predavanja: bazu podataka, sloj za pristup bazi podataka i korisničku web aplikaciju.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije

Student će upoznati tehnologije pri izradi Web 2.0 aplikacija. Praktičan rad na projektiranju i razvoju Web 2.0 aplikacije omogućit će studentu stjecanje praktičnih znanja i vještina. Na vježbama će se koristiti najnoviji alati za razvoj aplikacija i neki od poznatih objektno orjentiranih programskih jezika.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta izvodit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

Literatura:

  1. Spaanjaars, I. Beginning ASP.NET 4.5: in C# and VB. Wrox, 2012
    1. Millet, S. Professional ASP.NET Design Patterns. Wrox, 2010
    2. Brown, P. Silverlight 5 in Action. Manning Publications, 2012
    3. Nathan, A. WPF 4.5 Unleashed. Sams Publishing, 2013

Nastavnik: Prof. dr. sc. Daniela Živković

ECTS bodovi: 3

Status: izborni obvezni (uvjet za Digitalnu knjižnicu II)

Ispit: pismeni u obliku testa nakon predaje seminarskog rada


Sadržaj: Povijest elektroničkog nakladništva. Općenite prednosti i nedostaci e-građe. Definicija elektroničke publikacije i temeljnih pojmova karakterističnih za elektroničku građu: izdavanje, objavljivanje, izdanje, novo izdanje, nakladnik i raspačavatelj elektroničke građe. Definicija e-knjige. Formalna i intelektualna obilježja e-knjige. Čitači za e-knjige. Vrste e-knjige s obzirom na: medij, nakladnika ili proizvođača. Identifikacijske oznake i ostali metapodaci za e-knjigu. Vrednovanje e-knjiga. Zbirke e-knjiga. E-časopisi. Vrste e-časopisa. Zbirke e-časopisa. Digitalizacijski projekti u Hrvatskoj i svijetu. Digitalne zbirke kao dijelovi hibridnih i digitalnih knjižnica.


Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog kolegija znati prepoznavati vrste elektroničke građe i njezina obilježja i znat će primijeniti kriterije za njezino vrednovanje.

 

Literatura

  1. Gorman, M. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : HKD, 2006.
  2. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 95-174.
  3. Horvat, A. ; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/(izbor)
  4. IFLA/UNESCO Manifest za digitalne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55,2(2012). Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/107

    Mrežne stranice većih knjižnica, nakladnika i distributera elektroničke građe.

  5. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Naziv kolegija: Osnove zaštite muzejskih zbirki

 

Sadržaj:

 

Uvod, opći principi zaštite baštinskih materijalnih dobara; Etika, profesija i organizacija zaštite u Hrvatskoj; Uzroci propadanja pokretne baštine I-II; Kriptoklima i njezina regulacija I-II; Svjetlo kao najrazorniji uzročnik propadanja: karakteristike i praktične metode zaštite; Zagađenje zraka I-II; Preventivna zaštita I-II; Elementi zaštite u programu izgradnje ili uređenja muzeja; Sigurnost u muzejskim zgradama; Zaključak

 

Naziv kolegija: Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva

Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić

Izvođač: dr. sc. Helena Stublić, poslijedoktorandica

Status kolegija: izborni

Broj ECTS-bodova: 3

Jezik: hrvatski

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije: posebnih uvjeta nema

 

Ishodi učenja na razini kolegija: Studenti će moći prepoznati vrste i uzročnike oštećenja arhivskog gradiva i knjižnične građe, svojstva materijala i sredstava kojima je gradivo zapisano i utjecaj uzročnika oštećenja na njih. Studenti će se osposobiti za prepoznavanje vrsta oštećenja te će znati poduzeti mjere za njihovo sprečavanje i otklanjanje. Studenti će također biti osposobljeni za provođenje preventivnih mjera zaštite arhivskog gradiva i knjižnične građe te za planiranje i upravljanje sustavom zaštite.

 

Sadržaj: Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva i knjižnične građe. Materijali na kojima je zabilježeno tradicionalno arhivsko gradivo i knjižnična građa: papir ručne i strojne izrade te druge vrste papira; pergamena; koža; ostali materijali koji se susreću u dokumentima i knjigama (vosak, tkanina i dr.). Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade. Sredstva za pisanje: kineski i indijski tuševi; željezno-galna, alizarinska i anilinska crnila; različite vrste olovaka; tipkani i tiskani tekstovi. Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva/građe. Uloga zgrade u zaštiti gradiva/građe. Namjenski građene i adaptirane zgrade. Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja. Zaštita tijekom izlaganja. Planiranje mjera sigurnosti i zaštite za slučaj katastrofa i ratova. Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, digitalizacija). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva/građe. Vrste zaštitne ambalaže. Materijali za izradu zaštitne ambalaže. Zaštita različitih vrsta gradiva/građe: pojedinačni zapisi, pečati, isprave s privješenim pečatima, knjige, novine, grafike, zemljovidi, nacrti i dr. Zaštita strojno čitljivih zapisa. Uloga uveza u zaštiti. Vrste uveza. Uloga konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe. Metode restauriranja. Metode masovnog konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva/građe: masovna dezinfekcija, neutralizacija i restauriranje kalanjem. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija. Značenje dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova. Prioriteti za zaštitu.

 

Studentske obaveze: redovito pohađanje nastave, seminarski rad i usmeni ispit

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti kolegija: studentska anketa

 

Obvezna literatura

  1. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
  2. IFLA-in kratki priručnik za pripravnost i planiranje mjera zaštite u slučaju katastrofa. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
  3. Giardullo, A. Zaštita i konzervacija knjiga : materijali, tehnike, infrastruktura. Beograd : Clio : Narodna biblioteka Srbije, 2005.
  4. Dadić, V.; Sarić, E. Osnove zaštite bibliotečne građe. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1973.
  5. Plathe, A. Unescov program hitnih mjera za zaštitu vitalnog gradiva u slučaju oružanih sukoba. // Arhivski vjesnik. 43 (2000), str. 77-90.
  6. Pravilnik o zaštiti knjižnične građe. // Narodne novine. 52(2005). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_52_1001.html
  7. Pravilnik o uvjetima smještaja, opreme, zaštite i obrade arhivskog gradiva, broju i strukturi stručnog osoblja arhiva. // Narodne novine. 64(2004). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_65_1404.html
  8. Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. // Narodne novine. 63(2004); 106(2007). Dostupno i na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_63_1383.html ; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_10_106_3099.html

 

Dodatna literatura

  1. Hasenay, D.; Krtalić, M. Dostupnost i očuvanje informacija : što znači pouzdano i dugoročno? // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infra stukture / uredila Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. Str. 1-9.
  2. Krtalić, M.; Hasenay, D.; Aparac Jelušić, T. Upravljanje zaštitom pisane baštine u knjižnicama : teorijske pretpostavke. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 1-36. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
  3. Krtalić, M.; Hasenay, D. Zaštita pisane baštine u knjižnicama : analiza stanja i moguće perspektive upravljanja zaštitom hrvatske pisane baštine. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 54, 1/2(2011), str. 37-66. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/103
  4. Krtalić, M. Pristupi, metode i dostignuća u zaštiti novina. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 51, 1/4 (2008), str. 1-18. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/98
  5. Mušnjak, T. Uloga zgrade u zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik. 44 (2002), str. 183-194. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14573
  6. Mušnjak, T. Arhivi : između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru. Masovna neutralizacija zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik. 44 (2001), str. 61-70. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14294