Odsjek

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 12 Travanj 2023

Predstojnica Katedre: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Tel. 01/409 23 23

---

Članovi Katedre:

dr. sc. Tomislava Lauc, red. prof.

dr. sc. Nives Mikelić Preradović, red. prof.

dr. sc. Nikola Ljubešić, doc.

Lorena Ninčević, asistentica

---

Natural Language Processing group

Portal hrvatske rječničke baštine http://crodip.ffzg.hr

---

Vanjski suradnici:

dr. sc. Zdenko Jecić (leksikograf, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

dr. sc. Ivan Smolčić (leksikografski suradnik, suradnik na Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

dr. sc. Lana Hudeček (znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, voditeljica projekta Mrežnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

dr. sc. Josip Mihaljević (doktorand, suradnik na projektu Mrežnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 12 Travanj 2023

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za knjigu i nakladništvo
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Konzultacije: četvrtak 9,30-11,30
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Tel. 01/409 23 49

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 12 Travanj 2023

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za informatiku
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnik Katedre:
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 20 Rujan 2024

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za bibliotekarstvo
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnica Katedre:
dr. sc. Ana Barbarić, red. prof. (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)
Tel: 01/4092349
Primanje studenata: srijedom 10-12 sati, soba E-317

Detalji

Kreirano: 10 Siječanj 2014

Ažurirano: 05 Srpanj 2024

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
https://instagram.com/arhivistika.ffzg

 Predstojnik Katedre:
dr. sc. Hrvoje Stančić. red. prof. (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)
Tel: 01/409-2350
Konzultacije po dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom.

O studiju moderne arhivistike i dokumentalistike

Što je arhivistika? Evo jedne definicije. Arhivistika je skup znanja o naravi i značajkama arhivskoga gradiva i djelatnosti arhiva. Arhivistika je razmjerno mlada znanost, razvila se posljednjih sto godina i danas možemo reći da je oblikovala svoju teoriju, metodologiju i praksu. Arhivska teorija je skup arhivističkih ideja o tome što je arhivsko gradivo; arhivska metodologija je skup arhivističkih ideja o tome kako postupati s tim gradivom; arhivska praksa je primjena teoretskih i metodoloških ideja u određenim situacijama. 

Kada govorimo o arhivskom gradivu - možda će netko pomisliti na prašnjave, stare papire koji se čuvaju u arhivima i koje koriste isključivo povjesničari. Suvremena arhivska teorija promatra arhivsko gradivo kao records continuum, to će reci kao zapis u kontinuitetu: od trenutka kada on nastaje pa do trenutka kada se on u nekoj arhivskoj ustanovi dobiva na korištenje za najrazličitija istraživanja. Danas govorimo da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kulturne baštine, zapisane u unikatnom obliku, a taj je oblik danas dominantno digitalni.

Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike, bavi odgovorima na sasvim konkretna, moderna pitanja:

• Kako organizirati proces digitalizacije?
• Kako dugoročno očuvati digitalizirano i digitalno gradivo?
• Kako očuvati e-mail i elektroničke dokumente dostupne na internetskim stranicama te kako uspostaviti takve postupke kao procese?
• Kako organizirati i uspostaviti digitalne arhive (engl. digital archive) i digitalne repozitorije (engl. digital repository)?
• Kako spriječiti propadanje elektroničkih zapisa (engl. electronic records)?
• Kako planirati postupke očuvanja digitalnih sadržaja (engl. digital preservation)?
• Koje metapodatke dodati digitalnom gradivu da ono bude dugoročno pretraživo i dostupno?
• Kako osigurati sigurnost podataka?
• Kako formirati sustave za upravljanje elektroničkim dokumentima i zapisima (engl. electronic document / records management systems)?
• Kako upravljati informacijama i znanjem pohranjenim u digitalnim arhivskim sustavima?
• Kako projektno pristupiti organizaciji procesa arhiviranja?
• Kakve su zakonske obveze i odgovornosti institucija koje stvaraju digitalno gradivo? Čija je nadležnost očuvanje (arhiviranje) sadržaja na Instagram-u, Facebook-u, X-u i sl. i treba li takve sadržaje čuvati?
• Kako oblikovati informacijske izvore i sustave u arhivima?
• Kako očuvati autentičnost, integritet, vjerodostojnost, pouzdanost i iskoristivost elektroničkog gradiva (građe) tijekom mnogih i stalnih tehnoloških promjena?
• Kako najbolje iskoristiti digitalizirani arhivski sadržaj u svrhu njegove multimedijske prezentacije?
• Kako iskoristiti arhivsko gradivo (građu) za treniranje sustava umjetne inteligencije (engl. Artificial intelligence, AI)?
• Kako stvarati digitalne originale upotrebom sustava ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT)?

Predmeti na diplomskom studiju informacijskih znanosti - smjer arhivistika (jednopredmetni i dvopredmetni)

Legenda:
Nositelj (Izvođač)
O – Obvezni
O/I – obvezni izborni (obavezno se bira jedan od ponuđenih)
I – preporučeni izborni
1-O – obvezni za jednopredmetne
2-O – obvezni za dvopredmetne
1-I – preporučeni izborni za jednopredmetne
2-I – preporučeni izborni za dvopredmetne
P-predavanje, S-seminar, V-vježbe
3-primjer broja ECTS bodova

1. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
Povijest institucija u Hrvatskoj (2p2s, 6), O
nasl. doc. dr. sc. Vlatka Lemić
Informacijski izvori i sustavi u arhivima (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Željko Trbušić
Digitalizacija i migracija dokumenata (1p1v, 3), O
izv. prof. dr. sc. Vedran Juričić
Baze podataka u internetskom okruženju (2p2v, 6), I
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Programiranje baze podataka (2p2v, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Upravljanje informacijama i znanjem (2p2s, 6) 1-O, 2-I


1. godina diplomskog studija – ljetni semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović, dr. sc. Željko Trbušić
Arhivsko zakonodavstvo (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalni arhivi (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Sustavi za organizaciju znanja (1p1s, 3), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija 3D objekata i prostora (1p1s, 3), I (ove godine se ne izvodi)
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Epistemologija informacijske znanosti (1p2s, 5), I
izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Informacijsko zakonodavstvo i etika (1p1s, 3), I


2. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović
Upravljanje i poslovanje u arhivima (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Projektiranje informacijskih sustava (2p2s, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Sustavi za označivanje i pretraživanje I (1p1s1v, 6), I
izv. prof. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Upravljanje baštinom (2p2s, 6), I
doc. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Marketing baštine (2p2s, 6), I


2. godina diplomskog studija – ljetni semestar

izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Metapodaci za upravljanje gradivom (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Zaštita elektroničkog gradiva (1p1s, 3), I

Praksa 
Istraživanje, pisanje i obrana diplomskog rada

Kompetencije

Studenti se osposobljavaju za:

- oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata shodno operativnim, upravnim, zakonskim, financijskim te istraživačkim potrebama organizacije,
- vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima (Records Management) i samostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom,
- oblikovanje i vođenje digitalizacijskih projekata,
- analizu potrebe i pružanje informacijske i dokumentacijske podrške poslovanj,
- primjenu i korištenje suvremenih tehnologija poput umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i tehnologije ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT) u kontekstu arhivskoga gradiva.
Student može nastaviti studirati na doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Mogućnosti zapošljavanja

Mogućnosti zapošljavanja studenata koji završe smjer arhivistika se svakim danom povećavaju, jer se oni više ne zapošljavaju isključivo u tradicionalnim arhivima, već sve više u institucijama koje ne znaju kako odgovoriti na gore postavljena pitanja ili trebaju pomoć oko odgovora na njih, a to su sve više ne samo baštinske institucije, već i moderne, suvremene poslovne institucije. Oni mogu biti voditelji upravljanja (elektroničkim) dokumentima u tijelima državne uprave i u drugim ustanovama/organizacijama kao osobe zadužene za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Voditelji ili članovi digitalizacijskih projekata u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, te na pozicijama osoba zaduženih za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva.

Mogu se zaposliti i u povijesnim arhivima. Zapošljavanje u povijesnim arhivima je ograničeno, jer konkretno u Hrvatskoj ima samo 17 takvih arhiva (Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi).

Mnogo veći izgledi su zapošljavanje kao spisovoditelja (engl. records manager) u različitim tijelima javne uprave (ministarstva, županije, gradovi), u gospodarstvu (banke, tvornice, poduzeća), obrazovnim institucijama (sveučilišta, veleučilišta) u sektoru spisovodstva (engl. records management). Suvremeni razvoj, a posebno uvođenje elektroničke uprave i elektroničkoga poslovanja nužno traže stručnjake u procesu upravljanja dokumentima. Oni praktički organiziraju upravljanje znanjem u nekoj ustanovi (engl. knowledge management) i upravljanjem informacijama-podacima (engl. data mining and knowledge discovery). Predviđa se i donošenje zakonske obveze da sve veće državne ustanove moraju imati fakultetski obrazovane spisovoditelje.

Moderni razvoj upravljanja dokumentima učinit će takve stručnjake ne samo poželjnim nego i neophodnim u svim područjima djelatnosti, jer oni će ne samo sudjelovati u stvaranju i vođenju sustava upravljanja dokumentima i njihova vrednovanja nego i u sustavu zaštite tih dokumenata posebno u elektroničkom okruženju.

Suvremeno orijentirani smjer Arhivistika obrazuje studente i za rad sa tehnologijama umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i sustavima ulančanih blokova i tehnologijama distribuirane glavne knjige (engl. Blockchain and Distributed Ledger Technologies - DLT).

Tijekom studija najbolji studenti imaju priliku sudjelovati u istraživanjima i radu na međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu InterPARES Trust AI (https://interparestrustai.org). Isto tako, studenti se imaju priliku uključiti u rad Studentske sekcije Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) (https://www.had-info.hr/).

Mogućnosti zapošljavanja u međunarodnim institucijama možete pratiti i na blogu International Archives, Records and Information Management

Pratite i Facebook stranicu Katedre na: https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
Pratite Katedru i na Instagramu: https://instagram.com/arhivistika.ffzg