Odsjek

Detalji

Kreirano: 18 Ožujak 2020

Ažurirano: 19 Ožujak 2020

Svake godine na Odsjeku studij završe studenti koji se potom uspješno zapošljavaju na različitim radnim mjestima.

Poslušajte svjedočanstva naših istaknutih alumnija koji su dobitnici Nagrade Franjo Marković Filozofskog fakulteta. Matea Leko i Josip Knežević govore o svom iskustvu studiranja na studiju Informacijskih znanosti te o tome koja su im se sve vrata otvorila u karijeri. 

Matea Leko je HRNet programer u HRPRO d.o.o., gdje radi i kao konzultantica. 

 

Svjedočanstva alumnija o studiju informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu -M. Leko

 

 Josip Knežević je CRM konzultant i product catalogue expert u A1.  

 

 

Svjedočanstva alumnija o studiju informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu-J. Knežević

 

 

 

Detalji

Kreirano: 15 Studeni 2017

Ažurirano: 15 Studeni 2017

Obrazac dostupan na ovoj stranici moraju ispuniti svi studenti koji kao izborni kolegij/e slušaju i polažu neki kolegij/e na drugim fakultetima/sveučilištima. Takve kolegije kao izborne moraju prihvatiti matični odsjeci na samom početku semestra (ne na kraju), a kolegiji se unose u ISVU s originalnim nazivima i originalnim brojem ECTS bodova.

Ovaj obrazac ispunjavaju studenti (točke obrasca 1-2), matični Odsjek (3), vanjska sastavnica (4) i ponovo Odsjek (5-6). Obrazac pokriva cijeli proces mobilnosti, od trenutka kada student izabere neki kolegij na drugoj sastavnici (točke obrasca 1-2), za to dobije suglasnost matičnog odsjeka (3), položi kolegij (4) i učini ga dijelom svog studijskog programa na Filozofskom fakultetu (točke 5-6). Studenti sami nose obrazac sa sobom i "prikupljaju" potpise i suglasnosti. Kolegiji se moraju unijeti u ISVU na kraju semestra u kojem je mobilnost odrađena.

Obrazac za horizontalnu mobilnost (.doc)

Detalji

Kreirano: 15 Rujan 2014

Ažurirano: 15 Rujan 2014

Organizacija i suorganizacija znanstvenih i stručnih skupova

Ljetna skola "ADA 2014 - Policies and Practices in Access to Digital Archives: Openness, Trustworthiness and Cost-efficiency" koja se odrzala u Splitu od 30. lipnja do 4. srpnja 2014. u suorganizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveucilista u Zagrebu i Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveucilista u Splitu.

Više informacija o ljetnoj školi možete pronaći na adresi: http://www.ffzg.unizg.hr/ada2014/

Detalji

Kreirano: 17 Srpanj 2014

Ažurirano: 24 Siječanj 2024

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za medije i komunikologiju
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnica Katedre:  prof.dr. sc. Mihaela Banek Zorica

Članovi Katedre:  prof dr. sc. Sonja Špiranec, doc.dr.sc. Denis Kos, Jasmin Klindžić (doktorand)

Detalji

Kreirano: 11 Srpanj 2014

Ažurirano: 19 Ožujak 2019

Povijest nastanka Odsjeka

Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pi­sati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstoj­nik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (na­ziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se mo­glo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. ^[1]

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo^[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku^[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

Danas Odsjek ima sedam katedri: Katedru za arhivistiku i dokumentalistiku (predstojnik prof. dr. sc. Hrvoje Stančić), Katedru za bibliotekarstvo (predstoj­nica doc. dr. sc. Ana Barbarić), Katedru za društveno-humanističku informatiku (predstojnik prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han), Katedru za knjigu i nakladni­štvo (predstojnica prof. dr. sc. Daniela Živković), Katedru za leksikografiju i en­ciklopedistiku (predstojnik prof. dr. sc. Damir Bo­ras), Katedru za medije i ko­munikologiju (predstojnica prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica), Katedru za mu­zeologiju i upravljanje baštinom (predstojnica prof. dr. sc. Žarka Vujić) i Kate­dru za organizaciju znanja (predstojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman), ^[4] 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su: prof. dr. sc. Aleksandar Stip­čević, prof. dr. sc. Ivo Maroević, prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Tomislav Šola, prof. dr. sc. Vladimir Mateljan i prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica.