Odsjek

Detalji

Kreirano: 17 Srpanj 2014

Ažurirano: 24 Siječanj 2024

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za medije i komunikologiju
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnica Katedre:  prof.dr. sc. Mihaela Banek Zorica

Članovi Katedre:  prof dr. sc. Sonja Špiranec, doc.dr.sc. Denis Kos, Jasmin Klindžić (doktorand)

Detalji

Kreirano: 11 Srpanj 2014

Ažurirano: 19 Ožujak 2019

Povijest nastanka Odsjeka

Pisati o povijesti nekoga Odsjeka znači (ako ta povijest nije zabilježena), pi­sati o sjećanju mnogih koji su u stvaranju te povijesti sudjelovali. Neobično je da je Odsjek koji je u svojim temeljima imao katedru za bibliotekarstvo, (predstoj­nik je bila prof. dr. sc. Ljerka Markić-Čučuković) i katedru za informatologiju (na­ziv joj je dao prof. dr. sc. Bulcsú László koji je bio i predstojnik), nije sačuvao svoju pisanu povijest. Sačuvani su pojedini dokumenti o stvaranju Odsjeka koji su onda da bi se stvorila cjelina slagani kao mozaik i na kraju interpretirani. No, mislili smo da je bolje neke stvari interpretirati sa što manjom pristranošću nego ne zabilježiti i pustiti da izblijede i ti pojedini dokumenti na osnovu kojih se mo­glo nešto reći o povijesnom razvoju Odsjeka.

Iz dokumenta upućivanih fakultetskom vijeću i Sveučilištu vidljivo je da su dugo trajale rasprave o potrebi osnivanja jedinstvenog odsjeka za informacijske znanosti, koji bi imao znanstveno-nastavnu zadaću. U vrijeme prvih rasprava o potrebi takvog odsjeka koji bi bio na Filozofskom fakultetu, na Sveučilištu u Za­grebu postoji organiziran poslijediplomski studij koji je pokrivao discipline in­formacijskih znanosti. ^[1]

Za studij disciplina prevladavalo je mišljenje, tada, da se studij disciplina ne treba odvijati na diplomskoj razini te da se za obavljanje poslova u knjižnicama i arhivima mogu dobiti kvalitetni kadrovi kroz praksu te pripremom i polaga­njem stručnih ispita. Informacijska pismenost toga vremena podrazumijevala je razumijevanje i vještine vezane za tehnologiju “papira” i znanja obrade, organi­zacije i pretraživanja vezanih za papirnate kataloge kao alate za pretraživanje. Shvaćanje da se bez računalne pismenosti i rada s računalima više ne može te da je za to potrebno više od stručnog ispita koji je pokrivao praktična znanja, poči­nje školovanje prvih informacijskih stručnjaka na diplomskoj razini.

Na Filozofskom fakultetu osnivaju se Katedra za bibliotekarstvo^[2] i Katedra za dru­štveno-humanističku informatiku^[3]. Katedra za bibliotekarstvo djeluje pri Od­sjeku za komparativnu književnost, a katedra za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za lingvistiku. Da sve to skupa nije bilo lako uspostaviti govori i podatak da su katedre dobile ovlasti obrazovanja samo kao dopunski studiji. Dakle, na studij su se upisivali studenti koji su imali dvije godine nekoga studija, a diplomu su mogli dobiti završetkom temeljnog studija. Diploma je gla­sila na temeljnu struku, a uz to se vezao naziv dopunskog studija.

Godine 1981. dolazi do spajanja dviju katedri koje će kasnije činiti jezgru stu­dija informacijskih znanosti. Profesor László postaje pročelnik najmlađeg od­sjeka na fakultetu. Već je u svojim prvim posjetima Sveučilištu u Chicagu profe­sor László naslućivao da sazrijeva vrijeme u kojem će se računala primjenjivati u svim područjima te da treba pripremiti ljude za takva znanja i vještine. Studiji, u tim prvim godinama i dalje ostaju kao dopunski studiji zasebnih katedri uje­dinjenih sada u Odsjek kao organizacijsku jedinicu. Godine 1984. osnivanjem katedri za arhivistiku i muzeologiju postaje to Odsjek za informacijske zna­nosti. Tako se ostvaruje ideja profesora Lászla za uspostavom područja informacijskih znanosti i jedinstvenoga studija. Akademske godine 1986./1987. po prvi puta su se mogli upisati studenti na četverogodišnji studij informacijskih zna­nosti koji je imao smjerove: arhivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća in­formatologija.

Razvoj Odsjeka profesor László, nakon uspostave, usmjerava na okupljanje na­stavnika koji bi sudjelovali u izvođenju nastave. Po uzoru na američke pro­grame, na studiju se okupljaju nastavnici različitih područja koja sadržajima po­dupiru novo područje. Ponuđeni su predmeti studija bili iz računarskih sustava, numeričkih postupaka, umjetne inteligencije, strojne obrade jezika, operacijske analize, numeričke matematike, statističkih metoda, računa vjerojatnosti i alge­barske logike. Treća i četvrta godina bili su predmeti smjerova bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i opće informatologije. Prvi program takvog novog če­tverogodišnjeg studija počinje 1986./87. godine.

Četverogodišnji studij informacijskih znanosti sada je moguće upisati od prve godine, kao studij informatologije, koji čini zajedničku jezgru prvih dviju godina, i treće i četvrte godine kao smjerova studija informacijskih znanosti (ar­hivistika, bibliotekarstvo, muzeologija i opća informatologija).

Financijski teška vremena usporavala su otvaranje novih radnih mjesta. Po­četna nastava odvijala se uz pomoć profesora koji su u okviru drugih studija filozofskog fakulteta obrađivali teme koje su se uklapale u kurikul studija infor­macijskih znanosti. Za discipline koje fakultet nije imao, najprije su došli, kao vanjski suradnici, profesori s elektrotehnike, matematike, referalnog centra te vanjski suradnici iz institucija kao što su knjižnice, arhivi i muzeji. Studij je započeo samo s jednim profesorom stalno zaposlenim na Odsjeku, tri asistenta i vanjskim suradnicima.

Danas Odsjek ima sedam katedri: Katedru za arhivistiku i dokumentalistiku (predstojnik prof. dr. sc. Hrvoje Stančić), Katedru za bibliotekarstvo (predstoj­nica doc. dr. sc. Ana Barbarić), Katedru za društveno-humanističku informatiku (predstojnik prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han), Katedru za knjigu i nakladni­štvo (predstojnica prof. dr. sc. Daniela Živković), Katedru za leksikografiju i en­ciklopedistiku (predstojnik prof. dr. sc. Damir Bo­ras), Katedru za medije i ko­munikologiju (predstojnica prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica), Katedru za mu­zeologiju i upravljanje baštinom (predstojnica prof. dr. sc. Žarka Vujić) i Kate­dru za organizaciju znanja (predstojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman), ^[4] 34 zapo­slena, prediplomski studij, diplomski studij i trogodišnji doktorski studij.

Pročelnici Odsjeka nakon profesora Lászla bili su: prof. dr. sc. Aleksandar Stip­čević, prof. dr. sc. Ivo Maroević, prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Tomislav Šola, prof. dr. sc. Vladimir Mateljan i prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica.

Detalji

Kreirano: 11 Lipanj 2014

Ažurirano: 07 Srpanj 2014

Klub studenata informacijskih znanosti (KSIZ)

Nakon što studenti tadašnjeg Odsjeka za informacijske znanosti dugo vremena nisu imali svoj klub kao tijelo koje će zastupati njihove interese, ali baviti se i drugim aktivnostima, nekolicina studenata je odlučila da je došlo vrijeme da se organiziraju.

Prvi pokušaj osnivanja se odužio i na kraju razvodnio, ali dolaskom Bolonjskog procesa čvrsto je odlučeno kako je stiglo vrijeme da se konačno oformi klub. Želja svih uključenih u organizaciju bila je da se klub i službeno upiše u Registar udruga Republike Hrvatske čime bi se naglasila ozbiljnost namjere i pravna težina kluba. Od dvadesetak studentskih klubova organiziranih oko pojedinih odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sadržanih unutar Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta, Klub studenata informacijskih znanosti je u trenutku osnivanja bio jedina studentska udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske.

Klub studenata informacijskih znanosti službeno je osnovan 5. lipnja 2007. godine.

Ciljevi Kluba studenata informacijskih znanosti su aktivno utjecanje na kvalitetu studija i zastupanje prava i interesa studenata informacijskih i komunikacijskih znanosti, doprinos razvoju i modernizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti, promicanje upotrebe najnovijih tehnologija u arhivistici, bibliotekarstvu, informatici, komunikologiji i muzeologiji, poticanje studenata na sudjelovanje u projektima, povezivanje i suradnja sa srodnim udrugama i institucijama te izvršavanje svih aktivnosti koje proizlaze iz navedenog.

Dosadašnje aktivnosti Kluba studenata informacijskih znanosti bile su terenske nastave u Sarajevu i Pragu, održavanje izvanrednih vježbi na kolegiju Osnove informacijske tehnologije pod nazivom Ras-sastavljanje računala, organizacija tribine i okruglog stola o Bolonjskom procesu na Odsjeku, suradnja na 20. proljetnoj školi školskih knjižničara u Opatiji, sudjelovanje na Danima mladih knjižničara u Zadru (u suradnji s kolegama s Odsjeka za filozofiju), organizacija simpozija Oblici znanja, dodjeljivanje studentskih mentora brucošima informacijskih i komunikacijskih znanosti, sudjelovanje na Danima studenata knjižničarstva (DASKA) u Zadru, sudjelovanje na Međunarodnom susretu bibliotekara slavista u Sarajevu, održavanje tjednih radionica na temu računalne grafike, organizacija izvannastavnih aktivnosti za studente Odsjeka za informacijske i ko-munikacijske znanosti i još cijeli niz manjih aktivnosti.

U budućnosti Klub studenata informacijskih znanosti namjerava i dalje biti aktivan u svim navedenim sferama interesa, proširiti opseg djelovanja i broj sudionika te težiti izvrsnosti kao i svih dosadašnjih godina.

Detalji

Kreirano: 11 Lipanj 2014

Ažurirano: 07 Srpanj 2014

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Zbirka za informacijske znanosti

http://knjiznica.ffzg.unizg.hr/infoznanosti

Povijest razvoja Knjižnice Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti i njena integracija u zbirku za informaicjske znanosti

Knjižnica Odsjeka za informacijske znanosti zasnovana je na fondu Katedre za bibliotekarstvo, koji je od osnutka (ak. god. 1976./1977.) bio sastavni, ali zasebni dio fonda Knjižnice Odsjeka za komparativnu književnost, te na fondu Katedre za društveno-humanističku informatiku koji je bio dio fonda Knjižnice Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.

Godine 1981. navedene katedre organiziraju se u samostalan Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku, a 1984. odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti s novim katedrama za muzeologiju, arhivistiku i dokumentalistiku. Odsjek je dobio prostor za knjižnicu tek u akademskoj godini 1992./1993. kada se u njega i sele fondovi Katedre za bibliotekarstvo i Katedre za informatiku jer fondovi drugih katedri dotada nisu ni postojali. Fond se tada sastojao od 2.800 svezaka monografskih publikacija, 169 naslova periodičkih publikacija (36 domaćih) – od toga 66 tekućih naslova (22 domaća). Građa je bila smještena prema UDK klasifikaciji, a za knjige nabavljene do 1987. postojao je abecedni i stručni katalog na listićima.

Preseljenjem u svoj prostor započelo se s izradom računalnih zapisa o građi pomoću UNESCO-vog softvera CDS/ISIS u kojem su aplikaciju za katalogizaciju razvile profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti dr. sc. Aleksandra Horvat i Marija László. No, sustavna informatizacija poslovanja svih knjižnica Filozofskog fakulteta počela je 2001. godine unutar projekta Sustav znanstvenih informacija (SZI) financiranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (tada Ministarstvo znanosti i tehnologije) kada se osim intenzivne izrade računalnih zapisa o građi izrađuje i jedinstveni knjižnični katalog na webu.

Godine 2005. počinje izgradnja nove zgrade Knjižnice Filozofskog fakulteta na sedam etaža (uz instalacijsku) ukupne bruto površine od 8.792 m2 koja je završena i svečano otvorena 11. ožujka 2009. godine. U nju se sele fondovi 22 dotadašnje knjižnice odsjeka i zbirki katedri te središnje čitaonice. U trenutku preseljenja cjelokupni fond Knjižnice Odsjeka za informacijske znanosti od 5.000 svezaka monografske građe te 1.600 svezaka časopisa bio je računalno obrađen.

Prije preseljenja implementiran je novi integrirani (slobodni) softver za knjižnično poslovanje Koha u koji su migrirani zapisi svih knjižnica i koji je omogućio ne samo računalnu obradu građe, već i automatizaciju svih vidova poslovanja (nabava, posudba) te povezivanje s drugim softverskim sustavima u novoj knjižnici. Nadalje, građa za otvoreni pristup resignirana je po jedinstvenom sustavu signiranja koju su osmislili knjižničari Filozofskog fakulteta, objedinjen je fond periodike (preko 3.000 tiskanih naslova domaćih i stranih časopisa, od toga 600 tekućih) koji je također resigniran po sustavu numerus currens – dio je smješten u spremište, a dio tekućih časopisa u zajedničku čitaonicu časopisa. U spremištu je smješten i manje aktivan dio knjižničnih fondova odsječkih zbirki koji je također resigniran po sustavu numerus currens. U otvorenom pristupu zbirke su zadržale svoju cjelovitost, a po katovima su smještene po načelu srodnosti na šest etaža na kojima se nalaze i čitaonice s preko 700 sjedećih mjesta koja su sva opremljena priključcima za struju i internet; 130 mjesta opremljeno je i računalima. U cijeloj se knjižnici može koristiti i bežični internet.

Zbirka za informacijske znanosti danas broji preko 7.000 svezaka mono-grafske građe, a osim zbirki tiskanih domaćih i stranih časopisa, korisnici imaju pristup i bazama elektroničkih časopisa ScienceDirect, EBSCO i PsycARTICLES, Emerald, Muse, Jstor i Cambridge.

v.d. Voditeljice Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Voditeljica Zbirke za informacijske znanosti
Irena Kranjec (od 2002.).

Ranije voditeljice:
Nedeljka Paro (1992.-2000.)
Mihaela Banek Zorica (2000.-2001.)
Martina Dragija Ivanović (2001.-2002.)

Detalji

Kreirano: 27 Ožujak 2014

Ažurirano: 09 Studeni 2024

Studentski predstavnici 2024./2025.

Prijediplomski studij

1. godina

Predstavnik: Ante Papić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenica: Lana Anđelopolj Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

2. godina

Predstavnica: Luthien Lorelei Krstevski Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenica: Marta Sakač Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

3. godina

Predstavnica: Marina Kremenjaš Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenica: Ana Domović Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Diplomski studij

1. godina

Predstavnica: Ana Kostić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenica: Mirna Radić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

2. godina

Predstavnica: Lucija Bažant Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenica: Julia Magdalena Radojčić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.