Naslovnica

Naziv kolegija: Osnove bibliotekarstva

Nositelj: dr. sc. Daniela Živković, izvanredni profesor

Izvoditelji: dr. sc. Daniela Živković, izvanredni profesor i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, docent

ECTS bodovi: 6

Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti za upis: nema

Ispit: seminarski rad i pismeni ispit

 

Sadržaj:

Knjižnica kao javna ustanova. Povijesni pregled. Nastanak javnih knjižnica u današnjem smislu. Vrste i zadaće knjižnica. Bibliotekarstvo kao struka i znanost. Knjižnična građa i izvori. Oblikovanje seminarskog rada i citiranje literature. Istraživački rad u knjižničarstvu. Posjet većim knjižnicama u Zagrebu.

 

Literatura:

1. Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/ (proučiti pojmove: autor i citiranje).
2. Hrvatska enciklopedija. Zagreb : LZ, 1999-2009. 11 sv. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/ (natuknice: Bibliotekarstvo, Knjiga, Knjižnica).
3. Stipanov, J. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010. Str. 204-271.
4. Stipčević, A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. (poglavlja o knjižnicama: str. 136-159; 233-242; 333-336; 534-559; 628-650 I 701-718)
5. Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : "Benja", 1994.
6. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. Str. 15-23.

 

Naziv kolegija: Baštinske institucije

Ime nastavnika: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima baštine i prirode baštinskih institucija, njihovog poslanja i uloge u društvu, područja djelovanja baštinskih institucija (posebno muzeja), trendovima i tendencijama u baštini u suvremenom društvu, međuodnosima unutar navedenog područja, te privrednoj i društvenoj važnosti tih institucija.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Uvodno predavanje
2. Svijet u kojem živimo
3. Priroda baštine (vrijeme, povijest, kolektivna memorija, identitet, mudrost)
4. Trendovi i tendencije – sadašnjost baštine; Strategije i razvoj sektora
5. Konfiguracija baštinskih institucija (muzeji, cyber-muzeji, srodne institucije, industrija baštine, industrija zabave, kreativne idustrije itd.)
6. Planiranje baštinskih institucija
7. Izvrsnost u baštinskoj struci i kako je prepoznati
8. Uspjeh baštinskih institucija; Kriza baštinskih institucija
9. Muzejske organizacije; Muzejski sajmovi; Protagonisti
10. Komunikacija baštine; Oblici komuniciranja baštine
11. Tržište baštine
12. Primjeri - Studije slučaja; Cyber muzej
13. Rađanje baštinske profesije
14. Nova definicija muzeja i baštinskih ustanova

 

Literatura - Obvezatna:
1. Šola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003. (poglavlje I - Uvod; poglavlje V - Vrijeme za teoriju)
2. Dempsey, Lorcan. Scientific, Industrial, and Cultural Heritage: a shared approach: a research framework for digital libraries, museums and archives. Ariadne Issue22 (2000). URL: http://www.ariadne.ac.uk/issue22/dempsey/intro.html (23.05.2006.).
3. Šola, Tomislav. Nove tendencije u teoriji i praksi muzeja . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989, 20, str. 267-275.
4. Hudson, Kenneth. Museums for the 1980s: A Survey of World Trends. Paris. UNESCO. 1977
(napomena: zbirku osnovnih tekstova, pripremljenu isključivo za potrebe studenata koji polaze kolegij Baštinske institucije, moguće je potražiti u knjižnici Odsjeka za informacijske znanosti)

Literatura- Dopunska:
1. Maroević, Ivo. Sadašnjost baštine. Zagreb, 1986.
2. Merriman, Nick. Beyond the Glass Case - The Past, the Heritage and the Public in Britain. Leicester University Press Leicester. 1991.
3. Nordstrom, Kjell A.; Ridderstrale, Jonas. Funky Business - Kapital pleše samo s darovitima. Zagreb, Differo. 2002.
4. Landa, Manuel de. Tisuću godina nelinearne povijesti. Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Predavači: prof. dr.sc. Damir Boras; dr. sc. Vedran Juričić, viši asistent

ECTS bodovi 3

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za jednopredmetni studij

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat vježbi

Uvjeti: Osnove informacijske tehnologije

Ispit: pismeni i usmeni

 

Sadržaj:

Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima računalnih mreža te mrežnim radom na Linux/UNIX i MS Windows operativnim sustavima. Način rada računalnih mreža upoznaje se kroz sedam slojeva OSI modela računalnih mreža. Studenti kros OSI slojeve upoznaju uređaje i veze za umrežavanje te najpoznatije tehnologije i protokole suvremenih računalnih mreža. Praktični dio kolegija uključuje osnove rada u Linux/UNIX operativnim sustavima te mrežni rad u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima. U sklopu praktičnog dijela kojegija studenti se uvode u osnove programiranja u interpretiranom jeziku Python. Svaka tematska jedinica završava kolokvijem.

 

Cilj - opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći razumijevanje rada računalnih mreža te savladati osnove projektiranja jednostavnijih računalnih mreža. Steći će osnove mrežnog rada u Linux/UNIX te MS Windows operativnim sustavima te osnove programiranja u Pythonu.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

Literatura:

1. Tanenbaum, Andrew S. Computer Networks. New Jersey: Pearson Education, 2003.
2. Žagar, Mario. UNIX i kako ga koristiti. Zagreb: Antonić, 1997.
3. MSDN. http://msdn.microsoft.com (29.06.2006.)
4. Python Documentation. http://docs.python.org (29.06.2006.)

 

Dopunska literatura:

1. Peterson, Larry L. Computer Networks: A Systems Approach. San Francisco: Morgan Kaufmann Publishers, 2003.
2. Computer Networks And Internets. http://www.netbook.cs.purdue.edu/ (29.06.2006.)
3. Computer Networking - Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Computer_network (29.06.2006.)

 

Naziv kolegija: Algoritmi i strukture podataka

Predavač: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan za jednopredmetni studij informacijskih znanosti, izborni za ostale studije

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat vježbi

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: Pismeni i usmeni

 

Sadržaj:

Uvod: algoritam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti; jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika, tipovi i strukture podataka. Uvod u Python i interaktivni mod: brojčani izrazi; naredba za dodjeljivanje; naredbe za ispis i unos vrijednosti. Pojam programa. Pisanje i izvršavanje programa. Osnovni tipovi podataka: cjelobrojni, realni i logički. Naredba selekcije. Struktura programa sa selekcijom. WHILE petlja. WHILE petlja u interpretaciji „REPEAT“ petlje. Složeni tipovi podataka (1): znak i niz znakova, lista, n-torka. FOR petlja. Datoteke. Složeni tipovi podataka (2): skupovi, mape. Potprogrami: procedure i funkcije. Rekurzivni pozivi procedura i funkcija. Lambda funkcija. Standardni moduli i definiranje vlastitih. Regularni izrazi. Nestandardne strukure podataka: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Stabla. Raspršeno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraživanje.

 

Sadržaj vježbi:

Izvođenje odabranih primjera programa koji prate teme predavanja i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima. 

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti će steći temeljna znanja o jednostavnim i dinamičkim strukturama podataka, ovladavat će osnovnim algoritmima i bit će osposobljeni za primjenu stečenih znanja u rješavanju problema primjenom odgovarajućih algoritama i prikladnih struktura podataka, u izabranom jeziku za programiranje (Python).

 

Ishodi učenja:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1) Razumjeti osnovne algoritamske konstrukte.
2) Razlučiti osnovne primitivne i složene tipove podataka.
3) Prepoznati ustroj osnovnih struktura podataka u jezicima za programiranje.
4) Dizajnirati algoritam i izabrati optimalne tipove i strukture podataka u rješavanju složenih problema.
5) Procijeniti efikasnost algoritama sortiranja i pretraživanja.
6) Koristiti napredne tehnike i metodologiju programiranja u ustroju algoritama.
7) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
8) Pratiti razvoj jezika za programiranje.
9) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

 

Način održavanja nastave:

  • Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
  • Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.

 

Obaveze studenata i uvjeti:

Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).

 

Način provjere znanja:

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:

  • provjere znanja (dva parcijalna ispita) – 80 bodova,
  • pohađanje predavanja – 10 bodova,
  • posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.

Završni ispit:

  • Pismeni ispit (samo za one koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova tijekom semestra za prolaznu ocjenu ili oni koji žele veću ocjenu) – 80 bodova
  • Usmeni ispit - ±20 bodova

Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

 

Obvezna literatura:

1. ON-LINE Python v2.7.x documentation

 

Dopunska literatura:

1. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.

2. Lutz, M.  Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.

Naziv kolegija: Osnove komunikacijske tehnologije


Nastavnik:
dr. sc. Radovan Vrana, red. prof.

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, 2. semestar, ljetni

Status: obavezni i izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi tjedno (1+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: Osnove informacijske tehnologije


Cilj kolegija:
Upoznavanje s osnovama rada i komuniciranja u umreženoj okolini, te upoznavanje s osnovama mrežnih servisa i usluga na Internetu.


Sadržaj / Planirane teme i aktivnosti:

  • Računalne mreže (osnovni pojmovi); Uvod u Internet
  • Rad na Internetu; Pružatelji pristupa Internetu
  • Adresiranje na Internetu; Internetske domene
  • Osnovni mrežni protokoli
  • Elektronička pošta
  • World Wide Web
  • Pretraživači; Osnove rada pretraživača i metapretraživača
  • Osnovne karakteristike mrežnih izvora informacija (Web imenici, portali, on-line enciklopedije)
  • Komuniciranje putem Interneta; Društveni softver
  • Prijenos datoteka putem Interneta; Multimedija
  • Sigurnost na Internetu
  • Uvod u nevidljivi Web
  • Praktični dio odnosit će se na upoznavanje pojedinih servisa i usluga na Internetu, te na osnove izrade statičnih HTML stranica.

Literatura:

  • Tripathi, Manorama; Kumar, Sunil. Use of Web 2.0 tools in academic libraries: A reconnaissance of the international landscape. // The International Information & Library Review 42(2010), 195-207.
  • Gralla, Preston. How the Internet works. Indianapolis: QUE, 2007.
  • Duckett, Jon. HTML & CSS: Design and Build Web Sites. Indianapolis, IN: John Wiley & Sons, 2011.
  • Miller, Joseph B. Internet technologies and information services. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, 2009.
  • Gralla, Preston. Kako funkcionira Internet. Zagreb : Algoritam, 2004.

Dodatna literatura:

 

Način polaganja ispita: Ispit je moguće položiti putem dva kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:
anketa.