Naslovnica

Naziv kolegija: Matematika
ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar

Status: TIP D1 - obvezni kolegij za studente matičnog studija

Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 30+0+30

Način provjere znanja: pismeni i usmeni ispit

 

Okvirni sadržaj kolegija:
Skup, element i zadavanje skupova. Konačan, beskonačan i prebrojiv skup. Kardinalan broj skupa. Jednakost skupova i prazan skup. Podskup i partitivni skup. Operacije sa skupovima, Unija, presjek, komplement i razlika. Uređeni par i Kartezijev produkt.
Relacija. Binarna relacija, svojstva binarnih relacija. Ekvivalencija i klase ekvivalencija. Relacija uređaja. Parcijalni uređaj, infimum, supremum, minimumi maksimum. Funkcija, domena, kodomena i slika funkcije.  Svojstva funkcije, injekcija, surjekcija i bijekcija. Permutacija, kompozicija i inverzna funkcija. Potencija, polinom, eksponencijalna i logaritamska funkcija.
Prirodni brojevi. Matematička indukcija. Princip zadavanja rekurzijom. Linearna rekurzija s konstantnim koeficijentima.
Linearna algebra. Vektorski prostor. Model vektorskog prostora. Vektori. Metrike udaljenosti vektora. Matrice. Nul, jedinična, dijagonalna i trokutasta matrica. Zbrajanje, oduzimanje, množenje sa skalarom, transponiranje i množenje matrica. Reducirani oblik matrice. Inverzna matrica. Sustav linearnih jednadžbi. Gauss-Jordanov postupak rješavanja sustava linearnih jednadžbi.
Graf, definicija grafa, prikaz grafa, vrhovi i bridovi. Matrica incidencije i susjedstva grafa. Stupanj vrha i grafa. Šetnja, staza, ciklus. Povezanost i acikličnost grafa. Planarni graf i Eulerova karakteristika. Eulerova staza, tura i graf. Hamiltonov put, ciklus i graf. Stablo i podstablo.

 

Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Studenti će odslušavši predavanja i položivši ispit razumjeti dijelove matematičke analize i vektorskih prostora, pojam realnog broja i funkcija. U temama iz vektorskih prostora opisani su vektori, matrice i postupci rješavanja sustava linearnih jednadžbi.

 

Obvezna literatura:
D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb 2001.
N. Elezović, Linearna algebra, Element, Zagreb 2003.
P. Javor, Matematička analiza, Element, Zagreb 2001.
B. Tepeš, Predavanja i vježbe iz kombinatorike i grafova, Filozofski fakultet , Zagreb 2007.

Naziv kolegija: Uvod u informacijske znanosti
Nastavnici: prof. dr. Jadranka Lasić Lazić, Tomislav Ivanjko
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar, zimski, 1. semestar
Status: obavezan
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara (1+0+1)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Načini ocjenjivanja: Zadaće 20%
Seminar 40%
Pismeni ispit 40%

Cilj kolegija
Nakon odslušanih predavanja studenti će razumjeti osnovne pojmove informacijskih znanosti, razlikovat će discipline unutar područja informacijskih znanosti i predmete kojima se bave pojedine grane.  Studenti će biti upoznati s povijesnim razvojem i osnovnim epistemološkim problemima informacijske znanosti te metodama i metodologijom istraživanja u informacijskim znanostima. Nakon  rada u seminaru studenti će usvojit osnovne  koncepte, procese i metode pisanja seminarskih radova, citiranja i pretraživanja izvora te osnovne strategije akademskog pisanja.
Ishodi učenja predmeta
Razumjeti osnovne teorijske postavke informacijskih znanosti
Razlikovati discipline unutar područja informacijskih znanosti
Upoznati povijesni razvoj informacijskih znanosti
Usvojiti osnovne koncepte, procese i metode pisanja seminarskih radova
Usvojiti osnovne metode pretraživanja, vrednovanja i citiranja informacijskih izvora
Sadržaj kolegija:
1. Osnovni pojmovi informacijskih znanosti – terminologija i polje istraživanja
2. Položaj informacijskih znanosti unutar klasifikacije znanosti
3. Discipline unutar područja informacijskih znanosti
4. Prikaz znanja kao teorijski problem informacijske znanosti – podatak, informacija, znanje
5. Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja
6. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja
7. Prikaz znanja kao teorijski problem informacijske znanosti.
8. Zabilježeno znanje, znanje o zabilježenom i pohranjenom znanju, proizvodni rezultat znanstvenog rada informacijskog stručnjaka.
9. Metode i metodologija informacijskih znanosti
10. Discipline unutar područja informacijskih znanosti
11. Uvod u pisanje seminarskih radova
12. Struktura znanstvenog rada
13. Citiranje i etičnost u akademskom okruženju
14. Akademsko pisanje i znanstveni stil
15. Komunikacijske i govorničke vještine


Literatura
Osnovna
1. Saračević, T. Prilozi utemeljenju informacijske znanosti. Osijek: Filozofski fakultet, 2006.
2. Tuđman, M. Teorija informacijske znanosti. 2. izd. Zagreb : Informator, 1990. (str. 1-70)
3. Tuđman, M.; Boras, D.; Dovedan, Z. Uvod u informacijske znanosti. Zagreb : Školska knjiga, 1992. (Poglavlja 1., 2., 3.)
4. Oraić Tolić, D. Akademsko pismo : strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak,2011
 Dopunska
1. Tuđman, M. Informacijska znanost-predmet, ishodišta, osnovni pojmovi. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
2. Tuđman, M. Epistemologijski postav informacijske znanosti. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja. Zagreb: FF, Zavod za informacijske studije, 2004.
3. Lasić-Lazić, J.; László, M.; László, B. Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu // InFuture2007: Digital information and heritage / Bawden, D. et al., editor(s). Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
4. Zins, C., Knowledge map of information science. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 58 (2004). Str. 526–535

Naziv kolegija: Osnove informacijske tehnologije

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, zimski, 1. semestar

Status: obvezan

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi (1+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

 

Cilj kolegija: Osnovni cilj predavanja je stjecanje znanja iz temeljnih principa informacijskih znanosti i komunikacijskog procesa, poznavanje osnovnih tipova, struktura i načina obrade elektroničkih podataka, poznavanje dijelova i načina rada računala i računalnih komponenti, građe i formiranja elektroničkih informacijskih sustava, poznavanje vrsta, načina rada i oblikovanja računalnih mreža i uređaja koji su potrebni za njihovo povezivanje, te poznavanje osnovnih načina zaštite sadržaja, računala i računalnih mreža. Znanja koja se stječu na vježbama obuhvaćaju poznavanje načina i tehnika oblikovanja teksta, proračunskih tablica, poznavanje obrade slika, izrade prezentacija.

 

Sadržaj kolegija: Predavanja pokrivaju sljedeće sadržaje: osnove informacijske znanosti (terminologija, razlika između podataka, informacija, znanja i mudrosti, komunikacijski proces prema Shannonu i Weaweru, zalihost i entropija, relevantnost i pertinentnost); tipovi i strukture elektroničkih podataka; vrste elektroničkih sadržaja (tekst, slike, zvuk, video), te postupci njihovog stvaranja, obrade, zaštite i pohrane; građa i principi rada računala, njegovih osnovnih dijelova i vanjskih jedinica; principi rada, građe i oblikovanja elektroničkih informacijskih sustava (baze podataka, sustavi za elektroničko upravljanje dokumentima, skladišta podataka, rudarenje podataka, baze znanja, sustavi za upravljanje znanjem, ekspertni sustavi); osnove rada i arhitekture računalnih mreža (topologija, LAN, WAN, intranet, ekstranet, Internet, VPN, kućne mreže), upoznavanje njihovih servisa (HTTP, FTP), te postupaka i mehanizama zaštite podataka u elektroničkoj okolini (antivirusna zaštita, vatrozid, šifriranje, digitalni potpisi i certifikati, digitalne vodene oznake, šifrirane omotnice). Vježbe pokrivaju sadržaje vezane uz osnovno oblikovanje teksta, tablica i slika, te izradu prezentacija.

1. tjedan

Predavanja: Uvodno predavanje, provođenje početne ankete, raspoređivanje studenata u grupe

Vježbe: Osnove rada s operativnim sustavom MS Windows, upoznavanje s e-learning sustavom Omega

2. tjedan

Predavanja: Informacijska znanost, terminologija, pojam informacije, komunikacijski proces (C. Shannon i W. Weawer, razine komunikacijskog procesa, djelotvornost, kapacitet)

Vježbe: MS Word - postavke stranice, poravnanje, osnovno oblikovanje teksta (masna slova, kurziv, podcrtana slova, tip slova, odjeljci)

3. tjedan

Predavanja: Komunikacijski proces (zalihost i entropija, relevantnost, pertinentnost) informacijski sustav

Vježbe: MS Word - kopiranje, izrezivanje, lijepljenje, pozicioniranje, pronalaženje i zamjena teksta, liste, paginacija, date & time, zaglavlje/podnožje

4. tjedan

Predavanja: Elektronički informacijski sustavi (baze podataka, sustavi za elektroničko upravljanje dokumentima, skladišta podataka, rudarenje podataka, baze znanja, sustavi za upravljanje znanjem, ekspertni sustavi)

Vježbe: MS Word - tablice - pozicioniranje, umetanje, brisanje, sortiranje, oblikovanje tablice, nevidljive oznake, pretvaranje teksta u tablicu, sum

5. tjedan

Predavanja: Principi rada i izrade računala (povijest razvoja, analogno vs. digitalno, digitalni sustav zapisa, osnovne jedinice, PC – sastavni dijelovi, osnovni elektronički elementi računala, izrada i vrste mikroprocesora)

Vježbe: MS Word - bilješke, okviri, ubacivanje slika, crtanje

6. tjedan

Predavanja: Građa računala 1 – kućište (vrste, napajanje, hlađenje), matična ploča

Vježbe: MS Word - stilovi, automatska izrada sadržaja, popisa slika i tablica

7. tjedan

Predavanja: Građa računala 2 – grafička kartica (razvoj, osnovne komponente, osnovne funkcije, opterećenja, proširene funkcije), monitor (vrste, načini prikaza, karakteristike, monitori za posebne namjene)

Vježbe: MS Word - kolokvij

8. tjedan

Predavanja: Građa računala 3 – čvrsti disk (razvoj, izgled i osnovne komponente, princip rada, organizacija sadržaja, optimiziranje sadržaja, polje diskova)

Vježbe: MS Excel - pozicioniranje, osnovna tablica, radne liste, sumiranje, zamrzavanje ćelija

9. tjedan

Predavanja: Građa računala 4 – prijenosna memorija (razvoj, dobre i loše strane, magnetski mediji, optički mediji, poluvodički mediji), vanjski uređaji za ulaz i izlaz podataka (skeneri, digitalni fotoaparati i kamere, digitalni diktafoni, pisači)

Vježbe: MS Excel - pobrojavanje redaka, dani, mjeseci, prosjek, funkcije brojanja, maksimuma, minimuma, izrada formula (zbrajanje oduzimanje, množenje, dijeljenje)

10. tjedan

Predavanja: Stvaranje i obrada sadržaja u digitalnom obliku (digitalizacija tekstualnih, slikovnih, zvučnih i video sadržaja; OCR, komprimiranje)

Vježbe: MS Excel - grafikoni

11. tjedan

Predavanja: Zaštita sadržaja u digitalnom obliku (računalni virusi – opis rada, definicija, vrste, zaštita; šifriranje, digitalni potpisi, digitalni certifikati, digitalne vodene oznake, šifrirane omotnice)

Vježbe: MS Excel - sortiranje i filtriranje podataka

12. tjedan

Predavanja: Internet (statistika Interneta, način rada, fizička organizacija), URL i IP adrese, osnovni elementi mreže, topologija mreža

Vježbe: MS Excel - kolokvij

13. tjedan

Predavanja: Mreže (LAN, VLAN, intranet, ekstranet, VPN, kućne mreže – telefonska, ethernet, bežična, strujna)

Vježbe: MS PowerPoint - osnovne postavke prezentacije, kreiranje prezentacije (prazna, predlošci, automatski), izrada predloška, pogledi na prezentaciju, pokretanje prezentacije, rad sa slajdovima

14. tjedan

Predavanja: Pretraživanje Interneta (vrste mrežnih stranica, veličina Weba, pretraživanje dubinskog Weba)

Vježbe: MS PowerPoint - umetanje teksta, slika, tablica i dijagrama, umetanje animacijskih efekata

15. tjedan

Predavanja: Analiza inovacija i budući trendovi (analiza napretka, bliža budućnost, dalja budućnost)

Vježbe: MS PowerPoint - kolokvij

 

Studentske obaveze: kolokvij iz poznavanja rada s programom MS Word, kolokvij iz poznavanja rada s programom MS Excel, samostalno izrađivanje prezentacije u programu MS PowerPoint, pismeni ispit, usmeni ispit.

 

Literatura – obvezna:

  1. Ribarić, Slobodan, Građa računala - arhitektura i organizacija računarskih sustava, Algebra, Zagreb, 2011. - izabrana poglavlja
  2. Šušanj, Dalibor, PC računala iznutra i izvana , BUG & SysPrint, Zagreb, 2002.
  3. Gralla, Preston, Kako funkcionira Internet , Algoritam, Zagreb, 2004.
  4. Office 2010 Training, http://office.microsoft.com/en-us/download-office-2010-training-HA101901726.aspx?CTT=1
  5. Excel trikovi / David and Raina Hawley ; [prevela s engleskoga i uredila Andreja Prevarek]. Zagreb : Miš, 2005.

Literatura – izborna:

  1. Računalo i mozak / John von Neumann ; s predgovorom Paul M. [Montgomery] Churchland i Patricia S. Churchland ; [preveo s engleskog Predrag Raos]. 2. izd. s predgovorom. Zagreb : Sveučilišna knjižara, 2006

Način polaganja ispita: pismeni ispit, usmeni ispit

Studentska praksa

Praksa za jednopredmetni i dvopredmeni studij traje 80 sati.

Potvrda o izvršenoj praksi (.doc) 

∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼

Praksa iz područja arhivistike

Važne uvodne informacije:

  1. Obavezno proučiti Pravilnik o studentskoj praksi.
  2. Obavezno upisati odgovarajući kolegij na Omegi i slijediti tamo navedene upute.
  3. Prilikom stupanja u kontakt za praksu obavezno pod cc. staviti i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).

Popis institucija i tvrtki za praksu s opisom poslova (ažurirano 14. veljače 2023.):

  • Hrvatski državni arhiv, kontakt za praksu: dr. sc. Lana Žaja, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom prvog kontakta potrebno je ispuniti i priložiti Obrazac za studente.
    • rad na obradi arhivskoga gradiva u Odjelu za sređivanje gradiva
  • Financijska agencija (FINA), Arhivsko-dokumentacijski centar (ADC), Vrtni put 3, Zagreb, kontakt za praksu: gosp. Boris Herceg, voditelj ADC-a, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i gđa. Magdalena KulešOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
    • digitalizacija dokumentacije
    • fizička pohrana dokumentacije
  • Hrvatske ceste, arhiv, Vončinina 3, Zagreb, kontakt za praksu: šef Odjela gosp. Davor Bašić, prof.inf.-arhiv, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., 01/4722-430.
    • uvodno - pomoćni arhivski poslovi
    • priprema analognog i digitalnog gradiva za evidenciju
    • popisivanje gradiva u sustav za vođenje pismohrane (Centrix Pismohrana)
    • skeniranje jednostavnijeg gradiva (A4 formati)
  • SRCEkontakt za praksu: gđa. Vesna KajišOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Na praksu se primaju dije studentice ili dva studenta, ne istovremeno, počevši od 1. travnja. 2023.
    • analiza objava časopisa na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak s ciljem dizanja kvalitete sadržaja na portalu
    • rad na detektiranju anomalija, izrada preporuka i komuniciranje s uredništvima časopisa te na mjerenje učinkovitosti provedene akcije
    • usvajanje i promocija dobrih praksi u upravljanju istraživačkim podacima
    • usvajanje i recenzija dogovorenih obrazovnih materijala u području vezanom uz istraživačke podatke (upravljanje podacima, dijeljenje podataka, planovi upravljanja podacima) te organizacija i diseminacija stečenih znanja kroz npr. prezentaciju / demonstraciju drugim studentima ili izradu postera
  • KRAŠ, Ravnice 48, Zagreb, kontakt za praksu gosp. Draženko Kovač, dOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
    • upoznavanje sa svim procesima vezanima za proces pripreme dokumentacije za digitalizaciju, procesom digitalizacije, procesima fizičke pohrane dokumentacije te postupanje s konvencionalnim gradivom
  • Institut za povijest umjetnosti (IPU), Ulica grada Vukovara 68, Zagreb, kontakt za praksu: gđa. Lina Šojat, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i gđa. Irena Šimić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
    • digitalizacija gradiva
    • sustavi arhivske pohrane
    • izrada obavijesnih pomagala i elaborata stanja arhivskog gradiva
    • aplikativna rješenja upravljanja dokumentacijom
    • sistematizacija specijalnih zbirki (katalozi autorskih i skupnih izložbi)
    • knjižnično poslovanje (katalogizacija, upravljanje metapodacima u bibliografskim bazama podataka i repozitoriju, bibliometrija)
  • Hrvatska radiotelevizija (HRT), Prisavlje 3, Zagreb,kontakt za praksu: gđa. Kristinka Knežević Wozdecky, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Studenti se primaju od 1. siječnja 2023., praksa se odobrava temeljem uputnice Fakulteta, suglasnosti nadležnog rukovoditelja i dokumentacije koju ispunjava student prije početka prakse. Studenti će biti odgovorni za za preciznost i temeljitost u radu, točnost, za ažurno i ispravno rješavanje zadaća u sklopu svojih zaduženja, za primjenu i praćenje propisa, općih akata i internih procedura i pravilnika.
    • jednostavnija tehnička zaštita gradiva
    • unos osnovnih podataka u baze podataka
    • stjecanje uvida u procese digitalizacije
    • suradnja i komunikacija s drugim službama
  • CEMEX Hrvatska d.d., Cesta dr. Franje Tuđmana 45, Kaštel Sućurac, kontakt za praksu: gđa. Sanja MužićOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
    • studenti se upoznaju sa svim procesima vezanim za popisivanje i pohranu dokumentacije:
      1. popisivanje dokumentacije
          a. priprema dokumentacije za popisivanje
          b. popisivanje
          c. tehnička obrada popisane dokumentacije
      2. fizička pohrana dokumentacije
  • Botanički zavod, Biološki odsjek PMF-aHrvatski herbarij (Herbarium croaticum), Trg Marka Marulića 20a, Zagreb, kontakt za praksu: dr. sc. Vedran Šegota, viši stručni suradnik, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i dr. sc. Ivana Rešetnik, stručna savjetnica, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Studenti se primaju od 1. ožujka 2023., broj mjesta je ograničen.
    • digitalizacija herbarija - priprema za digitalizaciju, digitalizacija, obrada nakon digitalizaije, obrada podataka u online bazi podataka, georeferenciranje
  • Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29, Zagreb, kontakt za praksu: gđa. Mirjana Gulić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Studenti se primaju od 1.3.2022.
    • upoznavanje arhiva kao informacijske institucije
    • postupak arhivske obrade gradiva od identifikacije gradiva do izrade metapodataka
    • priprema materijala i postavljanje na web
    • priprema izložbi
  • Ostali državni arhivi i arhivi institucija stvaratelja, kontakt osoba: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i dr. sc. Željko Trbušić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
  • Arhiv Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kontakt osoba: dr. sc. Željko Trbušić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
  • Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska 26, kontakt za praksu: dr. sc. Ivan Smolčić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., prilikom javljanja pod cc staviti i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).
    • rad u Redakciji za digitalne sadržaje: digitalizacija leksikografskih izdanja

 ∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼∼

 Za praksu iz područja jezičnih tehnologija, strojnog prevođenja, računalno potpomognutog prevođenja, lokalizacije i sl. Prilikom javljanja mailom, pod cc staviti Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

Za praksu (duže vrijeme, minimalno 20 sati tjedno) iz područja analize podataka, vizualizacije i sl. u kompanijama Mediatoolkit i Bornfight. Prilikom javljanja mailom, pod cc staviti Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

  • Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska 26. Kontakt za praksu: dr. sc. Ivan Smolčić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom javljanja mailom, pod CC stavite Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).
    Rad u uredničkom sučelju Hrvatske tehničke enciklopedije:
    - organizacija podataka, metapodatci, liste
    - verifikacija podataka
    - upoznavanje s temeljnim leksikografskim radom.

 

  • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Republike Austrije 16. Kontakt za praksu: Maja Matijević, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom javljanja mailom, pod CC stavite Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).
    Rad na Hrvatskom mrežnom rječniku (MREŽNIK):
    - upoznavanje s postupkom izrade mrežnoga rječnika
    - upoznavanje s radom u TLexu i sa SketchEngineom
    - provjera strukture rječničkoga članka u TLexu
    - priprema dokumenata za digitalizaciju
    - izrada interaktivnih obrazovnih sadržaja u H5P-u
    - uređivanje mrežnih stranica u HTML-u i CSS-u.

 

  • Zavod za lingvistička istraživanja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ante Kovačića 5. Kontakt za praksu: dr. sc. Ivana Filipović Petrović, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom javljanja mailom, pod CC stavite Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (na znanje).
    Sudjelovanje u postupcima izrade rječnika: priprema nomenklature, abecediranje, provjera primjera upotrebe u knjižnom korpusu.
    Digitalizacija rječničkog korpusa: skeniranje i optičko prepoznavanje znakova (OCR).
    Izrada bibliografske baze podataka (Zotero).

  

  • Arhiv Tošo Dabac (u sklopu Muzeja suvremene umjetnosti), Ilica 17. Kontak za praksu: Ivana Janković, iOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prilikom javljanja mailom, pod CC stavite zOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (Željka Miklošević).

          Arhiv Tošo Dabac umjetnička je zbirka koja broji više od 160 000 negativa i preko 2000 izrađenih fotografija, vrijednu fotografsku opremu i bibioteku, te hemerotečnu građu. U njoj se čuva opus Toše Dabca, jednog od najznačajnijih i najsvestranijih hrvatskih fotografa Osim umjetničke, zbirka fotografija Toše Dabca ujedno ima i veliku dokumentarnu vrijednost jer svjedoči o povijesti Zagreba i naših krajeva. Obuhvaća najrazličitije teme, od portreta, umjetničkih djela i gradskog života, arhitekture do pejzaža i folklora. Zbirka Arhiv Tošo Dabac nalazi se u Ilici 17, 10 000 Zagreb, u nekadašnjem prostoru fotografskog studija Toše Dabca osnovanog 1940. godine.

Opis poslova:

  • rad na preventivnoj zaštiti građe (spremanje u beskiselinske košuljice i kutije)
  • obrada neinventirane građe (mjerenje uvećanja fotografija nastalih na temelju negativa Toše Dabca, usklađivanje brojčanih oznaka na negativima)
  • rad na obradi dokumetacije u zbirci (unošenje podataka u računalni program koji se tiče sekundarne dokumentacije poput Dapčevih pisama, narudžbi za fotografije i sl.)
  • pomoć u organizaciji predavanja i fotoradionica iz programa manifestacije 11. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac te na postavljanju izložbe Toše Dabca

 

Arhiv i muzej Hrvatske vatrogasne zajednice, Selska cesta 90a, 10 000 Zagreb. Kontakt za praksu: Željka Miklošević Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Opis poslova:

  • upoznavanje s arhivskom i muzejskom djelatnosti HZV-a
  • upoznavanje s informacijskim i računalnim aplikacijama HZV-a i njihovim radom
  • sudjelovanje u digitalnoj obradi fotografija 
  • uključivanje u rad na arhivskoj građi 

Praksa u knjižnicama

Informacije se dobivaju na orijentacijskom sastanku za praksu u knjižnicama odnosno na konzultacijama prof. dr. sc. Ane Barbarić (ponedjeljkom od 14 do 16 sati) počeviši od siječnja u tekućoj akademskoj godini.

 

 

Kako mora izgledati završni rad?

Završni rad:

  • Općenito, završni rad mora imati sljedeće dijelove:
    • naslovni list
    • list sa sadržajem
    • tekst rada (uvod, glavnu temu (po potrebi u više zasebnih poglavlja), zaključak, literaturu)
    • priloge (ako ih ima)
    • popis korištene literature

Izgled završnog rada:

  • Završni rad treba biti napisan jednom (istom) vrstom slova veličine 12 točaka
  • Prored među redcima mora biti 1,5 redak
  • Naziv pojedinih poglavlje rada mora biti ispisan veličinom slova od 14 točaka
  • Listovi završnog rada moraju biti folijirani,a stranice paginirane

    Naslovni list završnog rada sadrži:

  • Naziv Fakulteta, Odsjeka, te podatak o ak. god., a svi podaci moraju biti smješteni na vrhu naslovnice, centirani i ispisani velikim slovima veličine 16 točaka
  • Ime i prezime studenta treba biti napisano pri sredini naslovnog lista, centrirano, slovima veličine 16 točaka
  • Naslov rada koji mora biti ispisan masnim slovima (bold), centrirano,ispod imena i prezime studenta, slovima veličine 16 točaka
  • Naziv vrste rada (završni rad) treba biti ispisan ispod naslova rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka
  • Ime i prezime mentora trebaju biti ispisani nekoliko redaka ispod naziva vrste rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka
  • Na samom dnu naslovnog lista potrebno je napisati mjesto te godinu nastanka rada, centrirano, slovima veličine 14 točaka

    List sadržaja sadrži:
  • Na zasebnom listu popis naslova svih poglavlja u radu i brojeve početnih stranica svakog poglavlja. Ovi podaci moraju biti ispisani slovima veličine 12 točaka, osim naziva samog lista sadržaja (tj. Sadržaj), koji mora biti ispisan slovima veličine 14 točaka

    Poglavlja završnog rada:

  • Naslovi poglavlja moraju biti ispisani slovima veličine 14 točaka, dok sam sadržaj poglavlja mora biti ispisan slovima veličine 12 točaka

    Literatura korištena za nastanak završnog rada:

  • Literatura korištena za nastanak završnog rada mora biti navedena abecednim redoslijedom prema prijedlogu uputa za navođenje literature.

Slikovni primjeri izgleda završnog rada:

  • Naslovnica
  • Sadržaj
  • Poglavlja, Zaključak
  • Literatura