Naslovnica

Naziv kolegija: Obrada teksta i jezika

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, doc.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (3. semestar preddiplomskog studija)

Oblik nastave: 2P + 2V

Ostalo: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/3649

Naziv kolegija: Baze podataka

Nastavnik: prof. dr. sc. Vladimir Mateljan

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, zimski, 3. semestar

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi (2+2+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema

 

Cilj kolegija: Studenti trebaju upoznati koncepte, mogućnosti i ulogu baze podataka i sustava za pretraživanje informacija u informacijskom sustavu. Praktičan rad s bazom podataka omogućit će studentu da upozna i ovlada različitim metodama rukovanja s bazom. U tu svrhu koristit će se neke od poznatih baza podataka za osobna računala.

 

Sadržaj kolegija: Uloga i zadaci baze podataka u informacijskom sustavu. Upravljački sustav, logičke sheme i sadržaj baze podataka. Odnos baze podataka i operativnog sustava. Normalizacija, integritet i zaštita podataka u bazi. Programski jezici za rad s bazom podataka. Osnovni elementi relacijske baze podataka. Vrste podataka. Upravljački sustav. Logički slog, datoteka i tabela. Katalozi. Zaštita podataka. Planiranje i kreiranje sheme. Ažuriranje sheme. Ostale operacije sa shemama. Operacije s tabelama. Unos podataka u tabelu. Brisanje podataka iz tabele. Ažuriranje sadržaja tabele. Operacije s tabelama. Sortiranje. Upiti i pretraživanje baze podataka. Uvjeti za pretraživanje. Složeni upiti. Aritmetički operatori. Relacijski operatori. Logički operatori. Operatori za rad s nizom znakova. Operatori za rad s datumima. Izbor datoteke i izbor polja. Rad s dvije i više tabela. Konverzija podataka. Izvještaji. Vrste izvještaja. Izbor i kreiranje izvještaja. Objektno orijentirane baze podataka. Objekti, metode i poruke. Objekti i klase. Klase, instance i kolekcije.
Na vježbama se obrađuju primjeri koji prate predavanja.

 

Sadržaj (podjela po tjednima):

1. Uvod u kolegij, Pojam baze podataka
2. Rad s tablicama
3. Upiti
4. Forme
5. Izvještaji
6. KOLOKVIJ
7. Osnove web dizajna
8. Izrada web formi za prikaz podataka
9. Izrada web formi za dodavanje, mijenjanje i brisanje podataka
10. KOLOKVIJ
11. Osnove .Net programiranja
12. Izrada formi za prikaz podataka
13. Izrada formi za dodavanje, mijenjanje i brisanje podataka
14. KOLOKVIJ

 

Literatura:

  1. Date, C. J., An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley, 2004 . (8th edition)
  2. Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.

 

Dopunska literatura:

  1. H. Garcia-Molina, J. D. Ullman, J. Widom:Database Systems: The Complete Book, Prentice Hall, 2002.
  2. Tkalac, S.: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.
  3. Ullman, D. J.: Database and Knowledge - base Systems, Computer Science Press, 1999.

 

Način polaganja ispita: pismeni i usmeni

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Naziv kolegija: Uvod u obradu prirodnog jezika

Nastavnik: prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: pismeni

 

Sadržaj:

Pojam «prirodan» odnosi se na jezik koji ljudi govore, primjerice hrvatski, engleski, njemački, itd., za razliku od umjetnih jezika kao što su to programski jezici. Obrada prirodnog jezika koristi se za izradu korisničkih sučelja gdje računalu prirodnim jezikom kažemo što želimo da učini. Koristi se i kod usvajanja znanja te pretraživanja informacija, gdje računalo mora pronaći relevantne prirodnojezične informacije te kod prijevoda s jednog prirodnog jezika na drugi. Kolegij daje uvod u obradu prirodnog jezika s osnovnim ciljem proučavanja korištenja prirodnog jezika iz računalne perspektive. Kolegij obuhvaća regularne izraze, morfosintaktičku analizu i semantičku interpretaciju jezika. 

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

 

Student treba razumjeti vodeće trendove i sustave za obradu prirodnog jezika. Također, treba razumjeti pojmove računalne fonologije, morfologije, sintakse i semantike te primjerima demonstrirati poznavanje tih područja. Praktičnim radom na tjednim zadatcima tijekom semestra ovladat će konkretnom primjenom teorijskog znanja da bi na kraju semestra mogao opisati jednostavni sustav koji se temelji na bilo kojoj od razina obrade prirodnog jezika.

 

 

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

 

    1. Uvodno predavanje. O kolegiju. Ciljevi obrade prirodnog jezika. Interdisciplinarnost: računalna znanost, lingvistika, logika, umjetna inteligencija, neurolingvistika, strojno učenje. 
    2. Fonetika i fonologija: obrada govora i pismo.
    3. Odnos pisma i jezika. Kodiranje pisma. ASCII. Unicode.
    4. Prirodni jezici i pretraživanje: Booleovi operatori. Google operatori. Semantičke tražilice.
    5. Regularni izrazi u obradi prirodnog jezika.
    6. Regularni izrazi i pretraživanje korpusa. Pojavnica, različnica, obličnica. Formiranje CQL upita.
    7. Morfologija: osnove morfologije hrvatskog i engleskog jezika. Derivacijska i oblična morfologija.
    8. Morfologija, automati i pretvornici: morfološki analizatori i generatori oblika. Algoritam implementacije morfoloških pravila. 
    9. Računalna sintaksa, višeznačnost, kategorije sintagmi. 
    10. Racunalna sintaksa: sintakticka stabla i parsiranje.
    11. Generativne gramatike. Bezokolinska gramatika. 
    12. Provjernici pravopisa i gramatike. Analiza n-grama.
    13. Osnove teorije vjerojatnosti. Uvjetovana vjerojatnost. Bayesov teorem. Predviđanje i označavanje riječi u tekstu / korpusu.
    14. Označavanje riječi temeljeno na pravilima. Stohastičko označavanje. Kombinirano označavanje
    15. Uvod u semantiku prirodnog jezika.

Literatura:

Osnovna:

 1. Mikelić Preradović, Nives; Berać, Monika; Boras, Damir. Learner Corpus of Croatian as a Second and Foreign Language // Multidisciplinary Approaches to Multilingualism / Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija (ur.). Frankfurt am Main, Germany : Peter Lang, 2015. Str. 107-126.

2. Tepeš Golubić, Lidija; Mikelić Preradović, Nives; Boras, Damir. Semi-automatic detection of germanisms in Croatian newspaper texts // Human Language Technologies as a Challenge for Computer Science and Linguistics / Vetulani, Zygmunt ; Uszkoreit, Hans (ur.). Poznan, Poland: Fundacja Uniwersytetu im. A. Mickiewicza, 2013. Str. 173-177.

3. Ljubešić, Nikola; Esplà-Gomis, Miquel; Klubička, Filip;  Mikelić Preradović, Nives. Predicting Inflectional Paradigms and Lemmata of Unknown Words for Semi-automatic Expansion of Morphological Lexicons. Proceedings of Recent Advances in Natural Language Processing (RANLP 2015).Hissar, Bulgaria: Association for Computational Linguistics, 2015, str. 379-387.

4. Šojat, Krešimir; Mikelić Preradović, Nives; Tadić, Marko. Generation of Verbal Stems in Derivationally Rich Language // Proceedings of the Eigth International Conference on Language Resources and Evaluation (LREC'12) / Calzolari, Nicoletta ; Choukri, Khalid ; Declerck, Thierry ; Ugur Dogan, Mehmet ; Maegaard, Bente ; Mariani, Joseph ; Odijk, Jan ; Piperidis, Stelios (ur.). Istanbul: European Language Resources Association (ELRA), 2012.

5. Ljubesic, Nikola; Mikelić, Nives; Boras, Damir. Language identification: how to distinguish similar languages? // Proceedings of the 29th International Conference on Information Technology Interfaces / Budin, Leo; Lužar-Stiffler, Vesna ; Bekić, Zoran ; Hljuz Dobrić, Vesna (eds). Zagreb: SRCE, 2007.

6. Marko Tadić. Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Exlibris, Zagreb 2003.

 

Dopunska:

 1.         Marko Tadic. Problemi računalne obrade imeničnih oblika u hrvatskome. Suvremena lingvistika 34, (1992), str. 301-308.

2.         Marko Tadic. Building the Croatian Morphological Lexicon. Proceedings of the EACL2003 Workshop on Morphological Processing of Slavic Languages (Budimpešta 2003), ACL, str. 41-46.

3.         Robert Dale, Hermann Moisl and Harold Somers, eds. Handbook of Natural Langauge Processing. MIT Press, 2000.

4.         Lucja M. Iwanska and Stuart C. Shapiro, eds. Natural Language Processing and Knowledge Representation. MIT Press, 2000.

5.Roland R. Hausser. Foundations of Computational Linguistics: Human-Computer Communication in Natural Language. Springer Verlag, 2001.

 

Naziv kolegija: Uvod u arhivsku teoriju i praksu

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Ispit: usmeni ispit

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Osnovni pojmovi arhivistike: arhiv, gradivo, fond i zbirka, arhivska služba
3. Arhivistička terminologija
4. Arhivska literatura
5. Životni ciklus i kontinuum gradiva
6. Predmet i zadaća arhivistike. Dioba arhivistike.
7. Odnos arhivistike i drugih znanosti.
8. Razvoj arhivistike kao znanosti do kraja 19. stoljeća
9. Razvoj arhivistike kao znanosti u 20. stoljeću
10. Osnovna arhivistička načela: provenijencija, prvobitni red, načelo organskog rasta
11. Spisovodstvo i arhivistika.
12. Arhivi i informacijska tehnologija. Virtualni arhivi.
13. Arhivi i stvaratelji arhivskoga gradiva.
14. Arhivi i arhivska služba u Hrvatskoj. Strani arhivi značajni za Hrvatsku.
15. Arhivi u svijetu. Djelatnost međunarodnih arhivističkih organizacija.

 

 

 

Sadržaj:
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba.
Životni ciklus dokumenata - Records continuum.
Osnovna arhivska načela: provenijencija, prvobitni red, načelo organskoga rasta.
Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina.
Povijesni razvitak arhivistike kao znanstvene discipline.
Predmet i zadaća arhivistike. Dioba arhivistike.  
Spisovodstvo i arhivistika.
Arhivistika i druge znanosti (povijest, pravo, informacijske znanosti).
Informacijska tehnologija i virtualni arhivi.
Arhivska terminologija.
Arhivska služba i arhivi u Hrvatskoj. Strani arhivi značajni za Hrvatsku.
Arhivska literatura.
Stvaratelji arhivskoga gradiva i arhivi.

 

 

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike, razvitak arhivistike i odnos prema srodnim disciplinama. Upoznaju obilježja i strukturu arhivskoga gradiva. Razvijaju senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva.

 

 

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
1. J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Svezak 1, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2006.
2. Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
3. B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1997.
4. B. Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1977.
5. Silvija Babić, Cilj i svrha kategorizacije stvaratelja, Arhivski vjesnik 46(2004) (http://hrcak.srce.hr)

 

 

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
1. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1994.
2. J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.
3. Keeping Archives. Editor Judith Ellis. 2. izd.  1993.
4. Naar een nieuw paradigma in de archivistiek, ur. P. J. Horsman, F. T. C. J. Ketelaar, T. H. P. M. Thomassen, Amsterdam, 1999. (većina tekstova na engleskom)
5. Vida Pavliček, Arhivski prostor u Hrvatskoj - postojeće odredbe i stvarna kretanja, Arhivski vjesnik 47(2005) (http://hrcak.srce.hr)
6. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, http://www.nn.hr/)