Naslovnica

Naziv kolegija: Vjerojatnost i statistika
Nastavnik: Prof. dr. sc. Božidar Tepeš
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: obvezan za studente jednopredmetnog studija
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno (2+2+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema

Cilj kolegija: U kolegiju su teme iz vjerojatnosti i statistike. Prvo se uvodi pojam temeljnog skupa i uzorka. Vjerojatnost se obrađuje kroz prostor vjerojatnosti i uvjetne vjerojatnosti. Uvode se pojmovi slučajne varijable, funkcije razdiobe i funkcije vjerojatnosti. Slučajni uzorak određuje statistiku. Od statističkih postupaka obrađuje se ocjena parametara razdiobe, testiranje statističkih hipoteza i linearna regresija.

Sadržaj kolegija:

  1. Deskriptivna statistika. Statistički skup. Statistiučka obilježja. Prikupljanje podataka. Stvaranje statističkoga niza. Statistička tabela. Grafički prikaz.
  2. Sredine. Aritmetička sredina. Harmonijska sredina. Medijan. Mod.
  3. Raspršenost. Raspon varijacije. Interkvartil. Koeficijent kvartilne devijacije. Grafički prikaz raspršenosti. Varijanca. Standardna devijacija. Koeficijent varijacije.
  4. Vremenski nizovi. podjela vremenskih nizova. Grafički prikaz. Bazni indeksi. verižni indeksi. Stope promjene. Prosječna stopa promjene.
  5. Uzorak. Uzorak bez vraćanja i s vraćanjem u temeljni skup. Ponavljanje eksperimenta pod jednakim uvjetima. Veliki temeljni skup.
  6. Prostor vjerojatnosti. Eksperiment, algebra događaja i vjerojatnost. Disjunktnost događaja. Vjerojatnost unije događaja.
  7. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost i uvjetna vjerojatnost. Totalna vjerojatnost i Bayesova formula.
  8. Funkcija razdiobe. Slučajna varijabla. Funkcija razdiobe i funkcija vjerojatnosti. Očekivanje i varijanca.
  9. Diskretne razdiobe. Uniformna razdioba. Binomna razdioba. Poisonava razdioba.
  10. Kontinuirane razdiobe. Uniformna razdioba. Normalna razdioba. Eksponencijalna razdioba. Studentova iHi-kvadrat razdioba.
  11. Slučajni uzorak. Dvodimanzionalna funkcija razdiobe i koeficijent korelacije. Funkcija razdiobe slučajnog uzorka. Statistika. Očekivanje i varijanca slučajnog uzorka.
  12. Ocjene parametara razdiobe. Postupak momenata, maksimalne vjerojatnosti i nepristrane ocjene. Ocjena intervala parametara razdioba. Ocjene parametara normalne razdiobe.
  13. Testiranje statističkih hipoteza. Hipoteza i test. Pogreška prvog i drugog reda. Testovi parametara normalne razdiobe. Hi-kvadrat testovi.
  14. Linearna regresija. Pravac regresije. Ocjene parametara pravca regresije. Ocjena koeficijenta korelacije.

 

Literatura:

  1. A. M. Mood, F. A. Graybill, D. C. Boes: Introduction to the Theory of Statistics, McGraw-Hill, New York 1974.
  2. I. Šošić Statistika, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
  3. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb 1988.
  4. B. Tepeš: Skripte iz deskriptivne statistike
  5. B. Tepeš: Skripte iz vjerojatnosti
  6. B. Tepeš: Skripte iz razdioba
  7. B. Tepeš: Skripte iz statistike
  8. Statističke tabele

 

Način polaganja ispita: U toku semestra tri testa ili na kraju semestra pismeni i usmeni ispit.

Naziv kolegija: Multimedijski prikaz znanja

Nastavnik: prof. dr. sc. Tomislava Lauc

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: Obavezni izborni

Oblik nastave: 2 sata vježbi, 2 sata predavanja

Uvjeti: Nema

Ispit: Tjedni zadaci i završni projekt

 

 

Sadržaj:

 

Multimedijski prikaz znanja opisuje izradu sustava za učenje koji se temelji na uporabi različitih tipova medija i njihovog kombiniranja radi poboljšanja procesa usvajanja novih znanja i vještina. Obuhvaća područje multimedijskog instrukcijskog dizajna koje uključuje izradu korisničkog sučelja i implementaciju strategija učenja prema načelima multimedijskog učenja. Osnovne faze izrade multimedijskog sustava za učenje odnose se na analizu potreba korisnika, skriptiranje i razvoj multimedijskih materijala i strategija učenja, te implementaciju i evaluaciju sustava. Kolegij daje uvod u izradu multimedijskog sustava za učenje, a obuhvaćene  teme su: teorije učenja, multimedijsko učenje, skriptiranje, elementi multimedija, alati za izradu multimedijskog sustava.

 

Cilj -  opće i specifične kompetencije:


Student treba razumjeti vodeće principe u izradi multimedijskog sustava za učenje. Treba razumjeti pojmove multimedijskog instrukcijskog dizajna, kao što su teorije učenja, elementi multimedija, multimedijsko učenje, ADDIE model, interakcija korisnika, strategije učenja. Praktičnim radom na tjednim zadatcima tijekom semestra (15 zadataka) ovladat će konkretnom primjenom teorijskog znanja što pokazuje izradom multimedijskog projekta do kraja semestra.

 

Literatura:

 

https://omega.ffzg.hr/course/view.php?id=73

 

Naziv kolegija: Osnove web dizajna  

Predavač: dr. sc. Kristina Kocijan, doc.

ECTS bodovi: 5

Status: izborni

Oblik: 1 sat predavanja +  2 sata vježbi

Uvjeti: Osnove komunikacijske tehnologije

Ispit: Pismeni

 

Sadržaj: Od SGML-a do XHTML-a. Kako putuje stranica. Web standardi. DHTML. Osnovni dizajn, struktura i sadržaj HTML stranice. Izrada i održavanje web stranica. Planiranje arhitekture stranica, izgled stranica, elementi navigacije, tipovi web korisnika i pristupačnost stranica. Hipertekst, tekstualni stilovi, nabrajanje, grafika i grafičke mape, tablice, okviri, formulari. Testiranje stranica. HTML i različiti preglednici. Meta podatci. 

Kreiranje, editiranje i korištenje vanjskih i umetnutih CSS-ova. Sintaksa CSS-a. Tipovi selektora. CSS svojstva. CSS2 i CSS3.

Povijest JavaScript-a. Pozicioniranje i sintaksa. Tipovi podataka i operacije nad podatcima. Ugrađene i korisnički definirane funkcije. Funkcije s i bez argumenata. Objekti (svojstva i metode). DOM metode. 

 

Ishodi učenja: Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti će moći: 

  • prepoznati i primijeniti sintaksu HTML-a, CSS-a i JavaScript-a,
  • povezati vanjske CSS i JavaScript datoteke s HTML-om,
  • definirati i obrazložiti izbor HTML elemenata,
  • demonstrirati primjenu CSS-a,
  • samostalno izraditi jednostavniji JavaScript kod,
  • objasniti i primijeniti kompleksniji JavaScript kod,
  • samostalno i/ili timskim radom osmisliti interaktivno web sjedište ovisno o temi web sjedišta,
  • valorizirati, održavati i uređivati postojeća ili nova web sjedišta.

 

Literatura:

  1. Dan Cederholm: Bulletproof Web Design, 2007.
  2. Joe Clark: Building Accessible Websites, 2003.
  3. Abby Covert: Making sense of any mess,2015.
  4. T.A.Powell : Kompletan priručnik - Web Dizajn, 2000.
  5. J. Keith: DOM Scripting: Web Design with JavaScript and the Document Object Model, 2005.
  6. S. Krug: Don't Make Me Think:A Common Sense Approach To Web Usability, 2000.
  7. Eric Mayer: CSS web site design hands on training, 2006.
  8. J.Nielsen: Designing web usability:The Practice of Simplicity
  9. Jim Thatcher et al. : Constructing Accessible Websites
  10. R. Andrew, D. Shafer: HTML Utopia: Designing without tables using CSS, 2006.
  11. Mary Frances Theofanos and Janice (Ginny) Redish : Guidelines for Accessible and Usable Web Sites: Observing Users Who Work With Screen Readers

Dodatna literatura:

  1. K.Jamsa, K.King, A.Anderson : HTML i Web dizajn: kroz praktične primere, Mikro knjiga (str.324-378; 422-476), 2003.
  2. E.Castro: HTML za World Wide Web: brzi virtualni vodič, 2004.
  3. E.Tittel, S.N.James : HTML 4 za neupućene, 2002.

Naziv kolegija: Digitalne obrazovne knjižnice

Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica; prof. dr. sc. Sonja Špiranec

ECTS bodovi: 5

Jezik: Hrvatski

Trajanje: jedan semestar / preddiplomski studij

Status: izborni kolegij za studente Odsjeka informacijskih znanosti

Oblik nastave: 2 sat predavanja, 1 sat seminar

Uvjeti za upis kolegija: Nema uvjeta

 

Cilj kolegija: Upoznati studente s ulogom i zadacima knjižnice u digitalnom obrazovnom okruženju

 

Sadržaj kolegija:

Evolucijakonceptadigitalnih knjižnice. Uloga i vrste knjižnica u obrazovnom okruženju: školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice. Knjižnica kao središte obrazovnog procesa. Virtualna obrazovna okruženja. Objekti učenja. Repozitoriji. Metapodaci i standardi. Programska podrška učenju u elektroničkom obrazovnom okruženju. Virtualni svjetovi i učenje pomoću igara.

 

Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad

 

Literatura:

Obavezna:
1. Arms, W. Digital libraries. MIT, 2000.
2. Digital library futures : user perspectives and institutional strategies / edited by Ingeborg Verheul, Anna Maria Tammaro, Steve Witt ; [International Federation of Library Associations and Institutions]. - Berlin : De Gruyter Saur, 2010.
3. E-books in libraries : a practical guide / edited by Kate Price and Virginia Havergal. London : Facet Publishing, 2011.
4. Envisioning future academic library services : initiatives, ideas and challenges / edited by Sue McKnight. London : Facet, 2010
5. Web 2.0 and libraries : impacts, technologies and trends / edited by Dave Parkes and Geoff Walton. - Oxford : Chandos Publishing, 2010.

Dodatna:
1. Allan, B. E-learning and teaching in library and information services. London: Facet publishing, 2002.
2. Banek Zorica, Mihaela; Ivanjko, Tomislav; Benčec, Maja. Social networking and libraries // Proceedings of the IADIS international conference e-Society 2012 / Kommers, P. ; Isaias, P. (ur.). Berlin : IADIS, 2012. 511-515
3. Banek Zorica, Mihaela; Eremić, Ana. Libraries in Web 2.0 Environment // INFuture2009: Digital Resources and Knowledge Sharing / Stančić, Hrvoje ; Seljan, Sanja ; Bawden, David ; Lasić-Lazić, Jadranka ; Slavić, Aida (ur.). Zagreb : Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2009. 479-487.
4. Kovačević, D. Lasić-Lazić, J. Lovrinčević, J. Školska knjižnica - korak dalje. Zagreb: Filozofski Fakultet, Zavod za informacijske studije:Altagama, 2004
5. Lasić-Lazić, Jadranka; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja. Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja. // Edupoint. 5 (2005) , 33;
6. Learning objects: Standards, Metadata, Repositories, & LCMS/ ur. Keith Harman and Alex Koohang. Santa Rosa, Calif.: Informing Science Press, 2007
7. Lovrinčević, J. Kovačević, D. Lasić-Lazić, J. Banek Zorica, M.Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

 Naziv kolegija: Osnove informacijske pismenosti

Nositelj: Izv. prof. dr.sc. Sonja Špiranec

Termin: Srijedom, 14.45 - 15.30 (predavanje, A308); 15.30 - 17.00 (seminar, A308)

Napomena: zbog interne kolizije s obveznim kolegijem Baze podataka predavanja će početi u 15.00 sati.

Uvod u kolegij/prvo predavanje održat će se 09. 10. 2019. s početkom u 15.00 sati. Nazočnost studenata koji su upisali kolegij ili ga planiraju upisati je obavezna.

Teme:
1. Obilježja i fenomeni suvremenih informacijskih okruženja
2. Teme iz obrazovanja 1: suvremeni modeli učenja, e-učenje, profil učenika danas
3. Teme iz obrazovanja 2: obrazovna uloga knjižnica i drugih informacijskih ustanova
3.  Informacijska pismenost: pojmovno određenje, razvoj koncepta
4. Raster "pismenosti za 21. stoljeće": medijska, digitalna, podatkovna...
5. Informacijska pismenost u raznim okruženjima (škola, fakultet, radno mjesto...)
6. Korelacija informacijske pismenosti i obrazovanja
7. Istraživačka težišta u području
8. Modeli i standardi informacijske pismenosti
9. Web 2.0, društvene mreže
10. Programi informacijskog opismenjivanja
11. Izvedba i vrednovanje

Vrednovanje/ocjenjivanje:

Seminarski rad (izlaganje, pisani rad, anotirana bibliografija). Usmeni ispit. Prijave rada: tijekom studenog. Izlaganja: prosinac i siječanj
Aktivnosti i zadaće koje će studenti grupno i pojedinačno rješavati tijekom semestra.
Primjeri zadataka:

* kratki esej o "slabim točkama" informacijske pismenosti današnjih generacija
* izrada sinopsisa istraživanja informacijske pismenosti
* izrada umne mape područja