Kolegij: Konvergencija medija
izv. prof. dr. sc. Mato Brautović
doc. dr. sc. Domagoj Bebić
Utjecaj sveprisutne digitalizacije i internetizacije doveli su do miješanja medija, telekomunikacija i računalne tehnologije kreirajući novi oblik medijski posredovanog komuniciranja u digitalnom obliku, odnosno do medijske konvergencije. Prema Henry Jenkinsu (2006), medijska konvergencija je proces u tijeku koji se odvija na različitim presjecištima medijskih tehnologija, industrija, sadržaja i publika.
Kolegij Konvergencija medija razmatrati će medijsku konvergenciju s aspekta tehnološke konvergencije, ekonomske konvergencije i novinarske konvergencije s posebnim fokusom na konvergenciju tisak / radio / TV / web /mobilne sadržaje koji mijenjaju novinarstvo i medijsku industriju u cjelini. Dio predavanja odnositi će se na tehnološku konvergenciju, odnosno, na spajanje različitih elektroničkih uređaja ili platformi i promjene u upotrebi opreme za dobavu informacija i pristup informacijama te načinu prezentacije sadržaja (analogno/digitalno; računalne mreže-internet).
Drugi dio predavanja odnositi će se na ekonomsku konvergenciju koja se manifestira kroz spajanje medijskih industrija (AOL Time Warner), suradnji i koordinaciji medijski kompanija radi ostvarivanja sinergijskog učinka. Poseban fokus biti će dan međusobnoj promociji i razmjeni sadržaja.
Treći dio kolegija odnositi će se na novinarsku konvergencija u kontekstu korištenjem svih medija do njihovog potpunog potencijala kako bi se ostvarila raznovrsnost i povećao doseg korištenjem multiplatformskog oblika izdavaštva.
Na kolegiju će se također razmatrati i fragmentacija publike medija, regulacija konvergentnog medijskog djelovanja, demokratizacija medijske proizvodnje – korisnički sadržaj, medijski menadžment i njegova uloga u multiplatformskom izdavaštvu - integriranoj redakciji.
Cilj kolegija upoznati polaznike s konvergencijom medija, te s tim kako se to odražava na medije i medijske djelatnike. Polaznici će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita moći razvijati i upravljati novim digitalnim sadržaje, izgraditi vještine i resurse povezan uz konvergenciju medija te prilagoditi svoje iskustvo novim promjenama u medijskoj industriji.
Kolegij: Mobilni mediji
izv. prof. dr. sc. Mato Brautović
doc. dr. sc. Domagoj Bebić
Mobilni mediji je kolegij koji će se baviti promjenama u društvu općenito i medijskoj industriji koje su nastale upotrebom mobilnih tehnologija – mobiteli, pametni telefoni i tablet računala.
Mobilni telefoni danas predstavljaju najprisutniju tehnologiju koja se koristi bez obzira na društveni, politički status. Iz primjene te tehnologije proizlazi niz efekata i posljedica. U pokušaju da se prilagode novom medijskom okruženju medijske kompanije u svoje poslovanje sve više uvode i mobilne strategije – gdje se mobilni telefoni i tablet računala, pored lokalizacije i prilagodljivosti, glavni smjer razvoja suvremenih medija. Kolegij će obrađivati povijest mobilnih komunikacijskih tehnologija s posebnim fokusom na Hrvatsku i Jugoistočnu Europu. Razmatrati će se primjena tih tehnologija u privatnom i javnom prostoru, uloga mobilnih uređaja u organizaciji i osjećaju vremena te važnost mobilnih uređaja u društvenim mrežama i odnosima među ljudima, uloga mobilnih uređaja u građanskom aktivizmu i civilnom društvu te upotreba u novinarstvu. Poseban fokus biti će dan pametnim telefonima i tablet računalima kao platformama za distribuciju medijskog sadržaja. U sklopu ovog dijela predavanja, razmatrati će medijske strategije, dizajn za mobilne uređaje, izrada mobilnih aplikacija i stranica, izrada sadržaja za mobilne uređaj te budućnost mobilnih uređaja. Kolegij će završiti setom predavanja koji su vezani uz poslovne modele koji proizlaze iz mobilnih strategija.
Cilj kolegija je upoznati polaznike s mobilnim tehnologijama i posljedicama primjene tih tehnologija na pojedinca i društvo općenito. Polaznici će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita moći odgovoriti na pitanja kako su mobilni uređaji promijenili medijsko okruženje i kako opstati u novonastalim prilikama te kako odbrati i uvesti mobilne strategije u poslovanje.
Naziv kolegija: Integrirani informacijski sustavi (IIS)
Nastavnik: doc. dr. sc. Ljerka Luić, viši znanstveni suradnik
Prezentacija kolegija (PDF)
Kompetencije nastavnika: Hrvatska znanstvena bibliografija (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=282064)
Ustanova (50% zaposlenja): Veleučilište u Karlovcu (http://pregledi.mzos.hr/UstanoveDetails.aspx?id=217)
Sažetak kolegija:
1) Semantika informacijskih sustava.
Elementi sustavnog pristupa izgradnje i razvoja integriranih informacijskih sustava (IIS).
Procjena značaja IS-a za pojedini organizacijsko sustav (arhivi, muzeji, knjižnice, medijske i obrazovne institucije).
Obilježja primjene integriranih informacijskih sustava u različitim organizacijskim sustavima.
2) Integracija.
Integrirani organizacijski elementi, procesi, aplikacije i podaci.
Informacijsko-komunikacijska integracija na mikro i makro društveno-komunikacijskoj razini.
Informacijska inteligencija, informacijsko smeće, društveno-humanistički aspekti integracije.
3) Strateško planiranje integriranih informacijskih sustava, SP-IIS.
Pojam, vrste i procesi SP-IIS-a.
Faze, koraci, metodike, metode, modeli i tehnike SP-IIS-a.
Upravljanje integriranim informacijskim sustavima informacijske baštine.
4) Dizajniranje modela IIS.
Interdisciplinarni pristup znanstvenom izučavanju modela integriranih informacijskih sustava.
Definiranje čestica i varijabli modela, društvenih i vremenskih dimenzije poravnanja.
Primjer razvoja modela, provedbe znanstvenog istraživanja, modeliranja i dizajniranja IIS modela.
Komparativna analiza primjene informacijske baštine u različitim djelatnostima njena očuvanja.
5) Zaključci.
Rezime glavnih sadržaja prezentiranih tijekom predavanja.
Odabir teme seminara, izrada koncepta znanstvenog rada, diskusija o mogućim temama doktorskog rada.
Literatura:
1. Valacich, Joe; Schneider, Christoph: Information Systems Today: Managing in the Digital World / Five Edition, Publisher: Prentice Hall, New Jersey, 2012 (book)
2. Galliers, Robert D., Leidner Doroty E.: Strategic Information Management: Challenges and Strategies in Managing Information Systems, / Fourth Edition, Publisher: Routledge, New York, 2009 (book)
3. Luić, Ljerka; Bojović, Miroslav: Effect of ICT on the Social Dimension of Short-Term and Long-Term Alignment of the Participants in the Construction of a Knowledge Society”/ AMR, Volume 601, pp 508-513 // Publisher: Trans Tech Publications, Switzerland, 2013 (scientific paper)
4. Luić, Ljerka; Boras, Damir: Strategic Planning of the Integrated Business and Information System / Proceedings of the 32th International Conference on Information Technology Interfaces, ITI 2010, pp 489-494 // Croatia, 2010 (scientific paper)
Referentni međunarodni studiji/program na kojima se temelji predavanje:
1. University of Oxford, UK; Study: Ph.D. in Information, Communication and the Social Sciences
Courses: http://www.oii.ox.ac.uk/teaching/dphil/
2. University of Ljubljana, Slovenia; Study: Ph.D. of social informatics
Courses: http://english.fdvinfo.net/index.php?fl=0&p1=300&p2=362&p3=0&id=454
3. Dakota State University, USA; Study: Doctor of Science in Information Systems
Courses: http://www.dsu.edu/doctor-of-science/dsis-knowledge-courses.aspx
Druga konferencija doktoranada
Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Drugu konferenciju doktoranada Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti koja će se održati u subotu, 22. veljače 2014. godine.
U sklopu Konferencije održat će se dvije radionice na temu pisanje znanstvenih i stručnih radova, citiranje, te radionica znanstveno-istraživačkih metoda. Bit će predstavljene prihvaćene teme doktorskih disertacija te doktorske teme koje su u pripremi za javnu obranu i prihvaćanje. Ideja je prikazati aktualna istraživanja i omogućiti doktorskim studentima razmjenu ideja, iskustava i praktičnog znanja.
Molimo studente da se prijave putem sustava "Hydra".
Datum Konferencije:
22.02.2014. godine, s početkom u 9:00 sati
Mjesto održavanja Konferencije:
Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Program Druge konferencije doktoranada
Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
subota, 22. veljače 2014. godine
8:30-9:00
Registracija prijavljenih sudionika
9:00-9:15
Otvaranje Konferencije i uvodno izlaganje
dr. sc. Sonja Špiranec, zamjenik voditelja doktorskog studija
09:15-10:30
Predstavljanje i izlaganje prihvaćenih doktorskih tema te diskusija
10:30-10:45
Pauza uz kavu i čaj
10:45-12:00
Predstavljanje i diskusija o predloženim temama za prijavu doktorata
12:15-14:00
Pisanje znanstvenih i stručnih radova
dr. sc. Maja Jokić
14:00-15:00
Pauza za ručak
15:00-16:00
Oblici citiranja i značenje citiranja
dr. sc. Sonja Špiranec
dr. sc. Mihaela Banek Zorica
16:15-19:00
Znanstveno-istraživački rad
dr. sc. Viktorija Car
Radionica: Metode analize medijskog teksta - analiza sadržaja, analiza narativa i analiza diskurza
dr. sc. Viktorija Car
Polaznici će biti upoznati s metodom kvalitativne analize sadržaja i njenom primjenom kada je riječ o istraživanjima medijskog teksta (npr. novinskih članaka, radijskih ili televizijskih priloga, reklama, filmskih sekvenci, itd.) te svim fazama pripreme i provedbe istraživanja te interpretacije rezultata. Ponovit ćemo osnove kvantitativne analize sadržaja te na primjeru pokazati kako se ove dvije metode mogu koristiti kao nadopuna jedna drugoj, te s kojim se drugim istraživačkim metodama mogu kombinirati. Narativ kao niz uzročno-posljedično povezanih radnji i događaja u određenom prostoru i vremenu, sastavni je dio svakog medijskog teksta. Medijski tekst neodvojiv je od svog podteksta, kao što je i svaka fabula neodvojiva od priče. Analiza narativa - kvalitativna je istraživačka metoda uz čiju pomoć razlažemo medijski narativ, tj. smislene tekstualne jedinice, na pojedinačne elemente i tumačimo ih u kontekstu u kojem kao 'čitatelji' prepoznajemo i razumijevamo njihove temeljne 'gradivne elemente': simbole i kodove. Treća u nizu, analiza diskurza, metoda je koja se također koristi u analizi medijskog teksta. Ovaj istraživački pristup razvio se iz socio-lingvistike i kritičke lingvistike, a zadaća mu je istražiti kako kroz govorni, pisani ili znakovni jezik diskurz uspostavlja zbilju.
Treća konferencija doktoranada
Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Treću konferenciju doktoranada Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti koja će se održati u subotu, 20. veljače 2016. godine.
Datum Konferencije:
20.02.2016. godine, s početkom u 10:00 sati
Mjesto održavanja Konferencije:
dvorana D3
(http://hydra.ffzg.hr/planfakulteta/plan.swf)
Obavezna prijava za sudjelovanje:
http://goo.gl/forms/ZTEW73mygJ
prijave moguće do 16.02.2016., 10:00 sati
besplatno za doktorande Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
nastavnici, mentori te članovi povjerenstava se ne trebaju prijavljivati
Program Treće konferencije doktoranada
Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
subota, 20. veljače 2016. godine
10:00-10:30
Registracija sudionika
10:30-10:45
Otvaranje Konferencije i uvodno izlaganje
10:45-11:15
prof. dr. sc. Hrvoje Stančič
InterPARES Trust projekt
11:15-12:00
Ida Panev
Kognitonički pristup realizaciji ciljeva informatičkog obrazovanja
12:00-12:40
Mile Čolić
Otvorene inovacije i upravljanje znanjem
12:40-13:30
Pauza za ručak
13:30-14:10
Debora Radolović
Komunikacijska obilježja školske knjižnice u multikulturalnoj sredini
14:10-14:50
Martina Banić
Medijske kompetencije studenata učiteljskih fakulteta
14:50-15:30
Lana Ciboci
Vrednovanje i uloga programa medijske kulture u medijskom opismenjavanju učenika 8. razreda osnovnih škola u Gradu Zagrebu
15:30-16:00
Povjerenstvo za doktorske radove Sveučilišta u Zagrebu: iskustva prof. dr. sc. Sonje Špiranec
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).