Naslovnica

LJBakicTomic  prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić

  E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 Telefon: 091 454 3112

 

 

 

Životopis

Prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić rođena je 1955. godine u Zagrebu, gdje je završila cjelokupno svoje obrazovanje. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pedagogiju i sociologiju, magistrirala na Poslijediplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat znanosti stekla je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku informacijskih znanosti 2003. godine, pod naslovom: „Komunikološko-menadžerski profil rukovoditelja u hrvatskoj policiji“.
Kao sveučilišni nastavnik radila je na Fakultetu Kriminalistike Sveučilišta u Zagrebu, Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno je zaposlena na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Od samih početaka vanjski je suradnik Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću na diplomskim stručnim studijima Projektni menadžment i Komunikacijski menadžment, te kraće vrijeme i vanjski suradnik Sveučilišta u Dubrovniku.
Na svim visokoškolskim institucijama uvodila je i bila nositelj brojnih kolegija: Komunikologija, Obrazovna komunikologija, Metodika informatike, Poslovno komuniciranje, Odnosi s javnošću, Persuazija i interpersonalna komunikacija, Metodika timskog rada, Kreativnost u odnosima s javnošću, Istraživanje u odnosima s javnošću, Persuazivna komunikologija, Inovativno korporativno komuniciranje i Intuitivno komuniciranje.
2006. godine, u trogodišnjem mandatu obnašala je brojne rukovodne dužnosti: pročelnica Studija za predškolski odgoj Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, prodekanica za opće poslove, studij i studente Odsjeka u Čakovcu, Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, članica Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno obnaša dužnost pročelnice odjela za Komunikologiju i odnose s javnostima gdje vodi sveučilišni diplomski studij Odnosa s javnostima na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Predsjednica je etičkog povjerenstva Sveučilišta  Sjever.
Od 2005. do 2012. godine dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić, jedna je od voditeljica brojnih međunarodnih znanstvenih skupova CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society, koji su se održavali u Baden-Badenu, Njemačka, Zadru, Zagrebu i Opatiji, te znanstvenih okruglih stolova "Društvo znanja" zajedno s prof.dr.sc. Vjekoslavom Afrićem i prof.dr.sc. Damirom Polšekom.
2005. dobitnica je Priznanja za razvijanje nastavnih programa i izvrstan rad sa studentima od strane Visoke škole za poslovanje i upravljanje «Baltazar Adam Krčelić» u Zaprešiću, Priznanja dekana Učiteljskog Fakulteta prof.dr.sc. Ivana Prskala za doprinos razvoju Učiteljskog fakulteta u mandatnom radoblju prodekanice, te priznanje za najbolji znanstveni rad od strane International Institute for Advanced Studies in Systems Research and Cybernetics za 2006. godinu u Baden-Badenu, Njemačka.
Od 2007. do 2014. godine bila je glavni istraživač i voditelj znanstvenog projekta «Informacijsko-komunikacijske kompetencije edukatora» financiranog od MZOŠ-a RH, a godine  2013/14. voditeljica projekta "Jednake mogućnosti za sve - bolja integracija roma u obrazovni sustav RH, financiran iz Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2007. godine sudjeluje na Međunarodnom znanstvenom projektu Psychology and Sociology of Ecomomic Behaviour, voditeljice projekta PhDr.Mgr. Zuzane Hubinkove, Ph.D. kojeg je financirala Češka Republika. Dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić bila je član autorskog tima koji je objavio i istoimeni sveučilišni udžbenik za Ekonomsko sveučilište u Pragu.

Sudjelovala je u izvođenju dva doktorska studija "Rani odgoj i obvezno obrazovanje", na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te "Suvremeno izdavaštvo i mediji" Sveučilišta u Rijeci, a trenutno sudjeluje u realizaciji doktorskih studija Korporativni komunkacijski menadžment Mariborske univerze u Sloveniji i doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić do sada je objavila 4 knjige (4 autorske i tri uredničke, od toga dvije u inozemstvu), brojne zbornike u koautorstvu, 1 skriptu, te 93 znanstvena i stručna rada, sudjelovala na 16 međunarodnih znanstvenih skupova, te je već četiri godine gostujući profesor na Ekonomskom sveučilištu u Pragu gdje izvodi izborni kolegij u trajanju od 25 sati.


 
Projekti:

  • Od 2007. do 2014. godine bila je glavni istraživač i voditelj znanstvenog projekta «Informacijsko-komunikacijske kompetencije edukatora» financiranog od MZOŠ-a RH, a godine  2013/14. voditeljica projekta "Jednake mogućnosti za sve - bolja integracija roma u obrazovni sustav RH, financiran iz Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu.
  • Od 2007. godine sudjeluje na Međunarodnom znanstvenom projektu Psychology and Sociology of Ecomomic Behaviour, voditeljice projekta PhDr.Mgr. Zuzane Hubinkove, Ph.D. kojeg je financirala Češka Republika. Dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić bila je član autorskog tima koji je objavio i istoimeni sveučilišni udžbenik za Ekonomsko sveučilište u Pragu.

luic Dr. sc. Ljerka Luić, docent

E-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: 098/318-345
 

 

Životopis:

Doc.dr.sc. Ljerka Luić rođena je u Karlovcu 1965. godine u kojem i danas živi. Fakultetsko obrazovanje stekla na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Magisterij znanosti stekla je 2000. godine na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu s temom 'Uloga poslovodstva u strateškom planiranju informacijskih sustava', a doktorat znanosti 2009. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom 'Strateško planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava - dizajn modela na primjeru visokog obrazovanja', oba iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Profesionalnu karijeru započela je 1986. godine u Institutu za istraživanje i razvoj u Karlovcu, gdje je radila kao programer, sistem inženjer i administrator baze podataka do 1991. godine kada se zapošljava u tvrtki ABB Karlovac, u kojoj se kao inženjer informacijskog sustava bavila integriranim poslovno-informacijskim sustavima sve do 1997. godine, u kojoj prelazi u Zagreb gdje do 2001. godine radi u tvrtki SAP Hrvatska kao direktorica edukacije i ljudskih resursa, a potom u konzultantskoj tvrtki B4B u kojoj i danas radi na radnom mjestu direktorice razvoja poslovanja za javni sektor. Dobitnica je 'SREBRNE ZNAČKE', nagrade Hrvatskog informatičkog zbora za doprinos razvoju informatičke struke u Hrvatskoj.
Uz profesionalnu karijeru, od 2000. godine paralelno aktivno djeluje i u znanstveno-istraživačkom te znanstveno-nastavnom području. Kao istraživač sudjelovala je u 3 nacionalna znanstvena projekta i 2 međunarodna znastvena projekta, od kojih je na jednom bila glavni istraživač/voditelj. U svojstu gostujućeg predavača izvodi nastavu na Poslijediplomskom doktorskom studiju biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku, a u svojstvu vanjskog suradnika nositelja dva izborna predmeta izvodi nastavu na Poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 2013. godine izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2016. godine u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika.

Područja interesa:

  • Komunikacijski modaliteti integriranih informacija
  • Društvena dimenzija digitalnih komunikacija
  • Strateško planiranje informacijskih sustava
  • Upravljanje informacijama

 
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

 
Projekti:

Kolegiji:

Poslijediplomski studij:

  • Tehnologije, ljudska komunikacija i prijenos informacija
  • Integrirani informacijski sustavi

Članstva:

 

Naziv doktorskoga studija:
Informacijske i komunikacijske znanosti
Voditelj doktorskoga studija:
prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zamjenik voditelja:
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Administrativni tajnik studija:
dr. sc. Ivan Dunđer
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Poslijediplomska referada:
Biserka Pešec
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., 01/4092-024
Znanstveno područje:
Društvene znanosti
Polje:
Informacijske i komunikacijske znanosti

O doktorskom studiju:
Doktorski studij Informacijske i komunikacijske znanosti najviši je stupanj znanstvenoga usavršavanja iz područja i grana koje pokriva (informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika i dokumentalistika, muzeologija, komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji, novinarstvo, leksikografija i enciklopedistika), a usmjeren je osposobljavanju za najsloženije znanstvenoistraživačke i stručne poslove te karijeru temeljenu na istraživanju u akademskom sektoru, u industriji, javnom sektoru ili privatnim tvrtkama.

Studij se odvija u tri akademske godine. U prva četiri semestra student sluša i polaže obvezne (sveukupno 4) predmete, radi na izbornim istraživačkim temama (sveukupno 4) te aktivno radi s mentorom na znanstvenim projektima i znanstvenim člancima. U zadnja dva semestra težište se stavlja na samostalan znanstveni rad i rad na doktorskoj disertaciji.
Program studija strukturiran je prema modularnim načelima, pri čemu su sadržaji razvrstani u 4 osnovna modula: 1) znanstvene teorije, 2) metodologija, 3) istraživačke teme, te 4) transferne/prenosive vještine, što osigurava dinamičnost studija i cjelovit pristup razvoju karijere doktoranda.

Polje informacijskih i komunikacijskih znanosti ima snažan interdisciplinarni potencijal koji je glavna odrednica programa doktorskog studija Informacijske i komunikacijske znanosti. Sadržaji studija usmjereni su na istraživanje interakcija između ljudi, podataka/informacija/medijskih sadržaja, digitalnih tehnologija i društva te na konceptualizaciju i razvoj suvremenih informacijskih i medijskih sustava koji podupiru takve interakcije. Takva istraživanja svojim rezultatima doprinose razvoju kapaciteta pojedinaca, organizacija (obrazovanja, baštinski i javni sektor, gospodarstvo) i društva za učinkovito i smisleno upravljanje, korištenje i priopćavanje podataka, informacija i medijskih sadržaja.

Trajanje studija: doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti traje tri godine (šest semestara), ima opterećenje od 180 ECTS bodova.
Završetkom studija stječe se akademski naziv doktora informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Uvjeti za upis:

  • Završen sveučilišni diplomski studij iz društvenoga ili humanističkog područja s prosjekom ocjena najmanje 3,5 i preporukama;
  • Dvije preporuke sveučilišnih profesora;
  • Motivacijsko pismo;
  • Osobe sa završenim diplomskim studijem iz drugih znanstvenih područja mogu se upisati na studij uz dodatne obveze koje određuje Vijeće doktorskoga studija;
  • Za osobe koje su studirale po studijskom sustavu prije 2005. i stekle magisterij znanosti Vijeće doktorskoga studija odlučit će o smanjivanju obveza na doktorskom studiju.

Istraživačke kompetencije koje polaznik stječe:

Program doktorskog studija potiče istraživačke kompetencije na sljedeće načine:

  • U sklopu svakog predmeta od doktoranda se traži da napravi doprinos u obliku preglednog rada i/ili nacrta istraživanja, vezano uz odabranu temu.
  • Doktorandi se uključuju u projektnu aktivnost kroz sudjelovanje na projektima gdje dio spoznaja i generičkih vještina stječu radeći na projektima.
  • U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti Znanstveno-istraživački rad i predmet Istraživačke metode u informacijskim znanostima koji je izravno posvećen razvoju istraživačkih kompetencija.
  • Doktorande se potiče da sudjeluju u radionicama i na doktorskoj konferenciji, gdje međusobno prezentiraju svoje planove istraživanja i ispituju svoja dostignuća u okruženju kolega i nastavnika i na taj način dobivaju povratnu informaciju o radu.
  • Doktorande se potiče na sudjelovanje na međunarodnim konferencijama gdje izlažu svoje radove gdje vježbaju i generičke vještine ali i provjeravaju svoje istraživačke kompetencije.
  • Dio obveza na doktorskom studiju obuhvaća i znanstveno publiciranje te sudjelovanje na znanstvenim konferencijama.
  • U sklopu doktorskog studija postoje i predmeti i radionice znanstveno istraživačkih metoda i predmeti koji se bave upravljanjem projektima, što studentima omogućuje svladavanje vještina i usvajanje znanja za različite istraživačke, profesionalne i poslovne mogućnosti.

Cijena studija (po semestru):
10.000,00 kn

Mrežna stranica studija:
http://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/studij/poslijediplomski-doktorski-studij

Četvrta konferencija doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

 

Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizira Četvrtu konferenciju doktoranada Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti koja će se održati u subotu, 19. studenoga 2016.

Datum Konferencije:

19.11.2016., s početkom u 8:00 sati

Mjesto održavanja Konferencije:

dvorana D1

(http://hydra.ffzg.hr/planfakulteta/plan.swf)

Obavezna prijava za sudjelovanje:

Prijave za prisustvovanje Konferenciji su otvorene sve do nedjelje, 13.11.2016. u 23:55 sati.

Prijaviti se možete ovdje: https://goo.gl/forms/uQTAPP0UAUOfv3Ed2

Prijava je besplatna za doktorande Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.

Nastavnici, mentori te članovi povjerenstava se ne trebaju prijavljivati.


Program Četvrte konferencije doktoranada

Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti

subota, 19. studenoga 2016.

08:00-08:45

Registracija sudionika

08:45-09:00

Otvaranje Konferencije i uvodno izlaganje

09:00-10:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Tamara Kunić: Participativno novinarstvo i govor mržnje na portalima hrvatskih dnevnih novina

(prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar)

10:00-11:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Anđelka Raguž: Uloga suvremenih medija u životu hrvatske obitelji

(doc. dr. sc. Jelena Jurišić)

11:00-11:30

Javno predstavljanje doktorske teme

Dubravka Čanić: Informacijske potrebe učenika strukovnih škola

(prof. dr. sc. Ana Barbarić)

11:30-12:00

Javno predstavljanje doktorske teme

Silvio Lebinac: Model projektnog pristupa zaštiti sadržaja novina

(prof. dr. sc. Ana Barbarić)

12:00-13:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Vanesa Varga: Uloga društvenih medija u promociji i zaštiti prava životinja

(prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar)

13:00-14:00

Pauza za ručak

14:00-15:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Sara Librenjak: Tehnologija u učenju i podučavanju japanskog i korejskog jezika

(doc. dr. sc. Kristina Kocijan)

15:00-16:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Ivana Miloloža: Komunikacijsko-informacijska obilježja šutnje u hiper osobnoj komunikaciji

(prof. dr. sc. Ljubica Bakić-Tomić)

16:00-17:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Sandra Kučina Softić: Spremnost i motivacija nastavnika na primjenu e-učenja u visokom obrazovanju

(prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić)

17:00-18:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Mateja Plenković: Studentske navike korištenja dnevno informativnih portala i sklonost prihvaćanju populizma

(prof. dr. sc. Danijel Labaš)

18:00-19:00

Javna obrana doktorskoga sinopsisa

Davorin Valenčić: Standardi upravljanja konfiguracijskim podacima računalnih mrežnih uređaja sustava visoke raspoloživosti

(prof. dr. sc. Vladimir Mateljan)

Kolegij: Konvergencija medija
izv. prof. dr. sc. Mato Brautović
doc. dr. sc. Domagoj Bebić


Utjecaj sveprisutne digitalizacije i internetizacije doveli su do miješanja medija, telekomunikacija i računalne tehnologije kreirajući novi oblik medijski posredovanog komuniciranja u digitalnom obliku, odnosno do medijske konvergencije. Prema Henry Jenkinsu (2006), medijska konvergencija je proces u tijeku koji se odvija na različitim presjecištima medijskih tehnologija, industrija, sadržaja i publika.


Kolegij Konvergencija medija razmatrati će medijsku konvergenciju s aspekta tehnološke konvergencije, ekonomske konvergencije i novinarske konvergencije s posebnim fokusom na konvergenciju tisak / radio / TV / web /mobilne sadržaje koji mijenjaju novinarstvo i medijsku industriju u cjelini. Dio predavanja odnositi će se na tehnološku konvergenciju, odnosno, na spajanje različitih elektroničkih uređaja ili platformi i promjene u upotrebi opreme za dobavu informacija i pristup informacijama te načinu prezentacije sadržaja (analogno/digitalno; računalne mreže-internet).


Drugi dio predavanja odnositi će se na ekonomsku konvergenciju koja se manifestira kroz spajanje medijskih industrija (AOL Time Warner), suradnji i koordinaciji medijski kompanija radi ostvarivanja sinergijskog učinka. Poseban fokus biti će dan međusobnoj promociji i razmjeni sadržaja.
Treći dio kolegija odnositi će se na novinarsku konvergencija u kontekstu korištenjem svih medija do njihovog potpunog potencijala kako bi se ostvarila raznovrsnost i povećao doseg korištenjem multiplatformskog oblika izdavaštva.
Na kolegiju će se također razmatrati i fragmentacija publike medija, regulacija konvergentnog medijskog djelovanja, demokratizacija medijske proizvodnje – korisnički sadržaj, medijski menadžment i njegova uloga u multiplatformskom izdavaštvu - integriranoj redakciji.


Cilj kolegija upoznati polaznike s konvergencijom medija, te s tim kako se to odražava na medije i medijske djelatnike. Polaznici će nakon odslušanog kolegija i položenog ispita moći razvijati i upravljati novim digitalnim sadržaje, izgraditi vještine i resurse povezan uz konvergenciju medija te prilagoditi svoje iskustvo novim promjenama u medijskoj industriji.