Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 21. studenoga 1990. godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dobiva ovlasti da može dodjeljivati doktorat znanosti iz polja informacijskih znanosti.[1] Akademske godine 1993./1994. Odsjek pokreće poslijediplomski studij pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine.
Temeljni je cilj poslijediplomskog studija znanstveno usavršavanje studenata. Studij je od samoga početka svoga ustroja (1994.) bio usmjeren na upoznavanje suvremenih teorijskih postavki informacijskih znanosti, znanstveno istraživačke metode i znanstveno istraživački rad, metode i tehnike evaluacije suvremenih sustava za prikaz, organizaciju i rad baštinskih ustanova, razmjene znanja i promjene koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija. Zadaća je bila upoznati i istražiti teorijska i praktična rješenja ne samo suvremenih informacijskih sustava, već i modele organizacije, pohrane i razmjene znanja društva i socijalnih zajednica u povijesti. Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod nazivom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine pokrivao je kroz smjerove četiri discipline koje su se studirale i na diplomskom studiju (arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju i informatologiju). Teorijske i metodologijske osnove bile su zajedničke za sva usmjerenja. Najnovija znanstvena znanja i umijeća iz određene discipline studenti su stjecali kroz obvezne predmete smjera. Izborne predmete studenti su birali u dogovoru s mentorom, a u skladu s temom svojega istraživanja i znanstvenog rada. Tako su zajednički predmeti bili Teorija znanosti, Epistemologija informacijskih znanosti i Teorija organizacije znanja, nakon čega su slijedili predmeti smjera kojega je student upisao. Studij je okupio studente koji su uglavnom radili u informacijskim/bašti nskim institucijama, a kao izlazni rezultat dao je značajan broj dobrih doktora znanosti. Na tim rezultatima gradio se dalje i nastavnički kadar diplomskoga studija.
Danas se doktorski studij izvodi pod nazivom Studij informacijskih i komunikacijskih znanosti.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prvi magisterij iz informacijskih znanosti obranjen je 1994. godine, a prva doktorska disertacija 1990. godine. U razdoblju od 1994. do 2012. godine obranjeno je ukupno 112 magistarskih radova, a u razdoblju od 1990. do 2012. godine obranjeno je 156 doktorskih disertacija.
[1] Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), str. 129.
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).