Naslovnica

Digitalizacija i migracija dokumenata - izvanredni studij

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

 

Sadržaj:
Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana, te dugotrajno čuvanje, konverzija i migracija. Također se obrazlaže problematika vođenja projekata digitalizacije. Dodatno se razrađuje problematika očuvanja elektroničkih dokumenata na dulji vremenski rok.

 

Literatura:
1. Stančić, Hrvoje, Digitalizacija, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2009. (knjiga je dostupna u knjižnici FF-a i NSK, a može se i naručiti putem on-line knjižare (bookstore) Odsjeka)
2. Diessn, Raymond J. van, Rijnsoever, Ben J. van, Managing Media Migration in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 5, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., http://www.kb.nl/hrd/dd/dd_onderzoek/dnep_ltp_study-en.html
3. Frey, Franziska S., Reilly, James M., Digital Imaging for Photographic Collections, Image Permanence Institute, Rochester Institute of Technology, New York, 1999., http://www.mmforum.uni-erlangen.de/zzz_pdf/digibook.pdf
4. Handbook for Digital Projects: A Management Tool for Preservation and Access, ur. Sitts, Maxine K., Northeast Document Conversion Center, Andover, Massachusetts, 2000., http://www.nedcc.org/resources/digitalhandbook/dman.pdf, poglavlja: II, IV, VI, VII, IX.
5. Smjernice za korištenje elektroničkih informacija, Hrvatski državni arhiv, 1999.

Povijest knjige i knjižnica

 

Cilj kolegija je stjecanje znanja o općoj povijesti knjige i knjižnica i poticaj na istraživanje povijesnih tema prema slobodnom izboru.
Teme: Stare kulture srednjeg i dalekog istoka (Sumerani, Babilonci, Feničani, Židovi, Egipat, Kina, Indija); Grčko-rimski svijet (Jonjani, klasična Grčka, helenističko doba, Etruščani, proizvodnja knjiga, nepoćudne knjige, referentne publikacije, knjižnice); Europsko srednjovjekovlje (knjiga kao kultni objekt, samostanska kultura, karolinška renesansa, knjiga na sveučilištima, laički skriptoriji, knjižari, cijena knjige, zabranjene knjige , referentne publikacije, knjižnice); Bizantsko carstvo; Arapi; Daleki istok u srednjem vijeku; Pretkolumbovske civilizacije Amerike; Humanizam i renesansa; Počeci tiskarstva u Europi; Od renesanse do Francuske revolucije (tiskari i izdavači, reformacija, struktura knjige, knjižarstvo, progoni knjiga, knjižnice); Od Francuske revolucije do Prvoga svjetskog rata (proizvodnja knjige, knjige za puk, oprema knjige, periodičke publikacije, cenzura, knjižarstvo, knjižnice); Od Prvoga svjetskog rata do danas (proizvodnja knjiga, oprema knjiga, jezik, džepna knjiga, knjižarstvo, periodičke publikacije, progoni knjiga, knjižnice).

 

Obavezna literatura:
1.    Stipčević, Aleksandar. Povijest knjige. Drugo, prošireno i dopunjeno izdanje. Zagreb : Matica hrvatska, 2006.
Izborna literatura:
1.    Hebrang Grgić, Ivana. Cenzura : neizostavan čimbenik razvoja ljudske misli i društva. // Aleksandru Stipčeviću s poštovanjem. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2008.  Str. 135-166.
2.    Hebrang Grgić, Ivana. Zakoni o tisku u Hrvatskoj od 1945. do danas. // Vjesnik bibliotekara hrvatske. 43, 3(2000), str. 117-134.
3.    Stipanov, Josip. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010.
4.    Stipčević, Aleksandar. O savršenom cenzoru : iliti priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1994.
5.    Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : Knjiga I. : Srednji vijek. Zagreb : Školska knjiga, 2004.
6.    Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : Knjiga II. : od glagoljskog prvotiska do Hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb : Školska knjiga, 2005.
7.    Stipčević, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : Knjiga III. : od početka Hrvatskog narodnog preporoda do danas. Zagreb : Školska knjiga, 2008.

Internetska kultura

 

nositelj: dr. sc. Radovan Vrana, izv. prof.

 

Sadržaj / planirane teme:
Internet i društvo, World Wide Web, Internet kao
komunikacijska okolina, Internet kao suradnička okolina, Internet kao
obrazovna okolina, Elektronička trgovina i poslovanje na Internetu,
Sigurnost na Internetu, Internet kao istraživačka okolina, Pravila ponašanja
na Internetu, Nevidljivi Web, Medijski i zabavni sadržaji na Internetu,
Izgradnja internetskih izvora informacija i pojam upotrebljivosti

 

Cilj: Upoznati studente s pojedinim aspektima rada Interneta i njegove uloge
u društvu.

 

Literatura:
1.Bradley, Phil. How to use Web 2.0 in your library. London : Facet
publishing, 2007.
2.Castells, Manuel. Internet galaksija : razmišljanja o Internetu,
poslovanju i društvu. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko
društvo , 2003
3.Farkas, Meredith G. Social Software in Libraries: Building Collaboration,
Communication, and Community Online. Medford: Information Today, Inc., 2007.
4.Gralla, Preston. How the Internet works. Indianapolis: QUE, 2007.
5.Sherman, C.; Price, G. The invisible Web: uncovering information sources
search engines can't see. Medford; New Jersey: Information today, 2001.

 

Dodatna literatura:
1.Gralla, Preston. Kako funkcionira Internet. Zagreb : Algoritam, 2004.
2.Anderson, P. (2007), What Is Web 2.0? Ideas, Technologies and
Implications for Education, JISC TechWatch report,
URL:www.jisc.ac.uk/media/documents/techwatch/tsw0701bword.doc
3.Tripathi, Manorama and Sunil Kumar. (2010), "Use of Web 2.0 tools in
academic libraries: A reconnaissance of the international landscape, The
International Information & Library Review, Vol. 42 No. 3, pp. 195-207.
4.Maness, Jack M. (2006), "Library 2.0 theory: Web 2.0 and its implications
for libraries", Webology, Vol. 3 No. 2, URL:
www.webology.ir/2006/v3n2/a25.html
5.Miller, Joseph B. internet technologies and information services,
Libraries Unlimited, 2009.

Informacijsko zakonodavstvo i etika

 

Opis predmeta: Profesionalna etika i vrijednosti; vrijednosti informacijskih profesija; etički kodeksi profesija; slobodan pristup informacijama kao osnovna vrijednost; pravo na pristup informacijama i tajnost i povjerljivost podataka; zaštita osobnih podataka i zaštita privatnosti; prostorna, informacijska i komunikacijska privatnost; zaštita intelektualnog vlasništva kao etičko pitanje; plagiranje i plagijat; etika u akademskoj zajednici; zakonski propisi o knjižnoj baštini; etika prikupljanja baštine; uništavanje kulturnih dobara i posljedice; Plavi štit; odnos prema kolegama i profesiji.

 

Literatura:
1. Etički kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/eticki_kodeks/
2. Gorman, M. Our enduring values. Chicago; London : American Library Association, 2000. Poglavlja: Intellectual freedom i Privacy.
3. Horvat, A.; Živković, D. Između javnosti i privatnosti. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2012. Str. 15-89.
4. Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009.
5. IFLA Code of ethics for librarians and other information workers, 2012. Dostupno na: http://www.ifla.org/files/faife/news/IFLA%20Code%20of/20Ethics%20-20Short.pdf

Digitalna knjižnica II


ECTS bodovi: 3


Status: obvezni


Ispit: pismeni

Sadržaj: Definicija digitalne knjižnice. Vrste elektroničke građe. Načini izgradnje digitalne knjižnice. Komercijalni nakladnici i raspačavatelji digitalizirane građe. Baze cjelovitih tekstova. Nabava izvornih elektroničkih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjižnice (vrste licencija, IFLA-ina načela licenciranja, konzorcijska nabava). Korištenje elektroničkih izdanja u knjižnicama. Međuknjižnična posudba. Autorskopravna zaštita kao temelj korištenja elektroničke građe (WIPO, EU, IFLA). Otvoreni pristup kao način ostvarivanja prava autora. Tehnika tiska na zahtjev kao jedan od oblika raspačavanja elektroničke građe. Elektronička građa kao obvezni primjerak. Digitalizacija kao način izgradnje digitalne knjižnice (temeljni dokumenti). Značajni hrvatski i inozemni projekti digitalizacije. Kriteriji za vrednovanje digitalnih knjižnica.

Cilj: Omogućiti studentu da stekne znanje o poslovanju digitalne knjižnice.