Obavijesti studija

Obrada prirodnog jezika, leksikografija i enciklopedika

Detalji

Predstojnica Katedre: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Tel. 01/409 23 23

---

Članovi Katedre:

dr. sc. Tomislava Lauc, red. prof.

dr. sc. Nives Mikelić Preradović, red. prof.

dr. sc. Nikola Ljubešić, doc.

Lorena Ninčević, asistentica

---

Natural Language Processing group

Portal hrvatske rječničke baštine http://crodip.ffzg.hr

---

Vanjski suradnici:

dr. sc. Zdenko Jecić (leksikograf, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije, Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

dr. sc. Ivan Smolčić (leksikografski suradnik, suradnik na Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji, Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

dr. sc. Lana Hudeček (znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, voditeljica projekta Mrežnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

dr. sc. Josip Mihaljević (doktorand, suradnik na projektu Mrežnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

Knjiga i nakladništvo

Detalji

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za knjigu i nakladništvo
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302 Fax: 01/6156879

Predstojnica: izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Konzultacije: četvrtak 9,30-11,30
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Tel. 01/409 23 49

 

Informatika

Detalji
 

prof. dr. sc. Kristina Kocijan

Predstojnica Katedre

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefon: 01/4092-318

Konzultacije: Po dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom

Bavi se računalnom obradom prirodnog jezika, analizom velikih podataka i vizualizacijom informacija. Posebnu pažnju posvećuje kvaliteti podataka, arhitekturi informacija i primjeni tehnologije u obrazovanju.

Članovi Katedre

 

prof. dr. sc. Sanja Seljan

Istražuje računalnu obradu jezika, strojno prevođenje i lokalizaciju te primjenu umjetne inteligencije u analizi podataka. Posebno se bavi dubinskom analizom teksta i ekstrakcijom znanja, povezujući strojno učenje s poslovnom analitikom i naprednim metodama vizualizacije informacija.

 

prof. dr. sc. Krešimir Pavlina

Bavi se elektroničkim učenjem i primjenom informacijskih tehnologija u obrazovanju, s fokusom na projektiranje i razvoj informacijskih sustava. Njegovo istraživanje obuhvaća i scientometriju, analizu znanstvene produktivnosti i utjecaja, povezujući tehnološke inovacije s metodološkim pristupima u obrazovnom i istraživačkom kontekstu.

 

 

izv. prof. dr. sc. Vedran Juričić

Istražuje detekciju plagijata, baze podataka i primjenu informatičkih tehnologija u obrazovanju. Poseban fokus stavlja na ulančane blokove (blockchain) kao inovativno rješenje za upravljanje podacima, osiguranje akademskog integriteta i unapređenje digitalne sigurnosti u obrazovnim sustavima.

 

 

doc. dr. sc. Ivan Dunđer

Istražuje računalnu obradu prirodnog jezika, strojno prevođenje i strojno učenje, povezujući jezične i govorne tehnologije s upravljanjem znanjem i podatkovnom znanošću. Fokus mu je na modeliranju i razvoju baza podataka, aplikacija i informacijskih sustava, s naglaskom na inovativne pristupe obrade i analize podataka.

 

 

doc. dr. sc. Ana Pongrac Pavlina

Znanstveni interes usmjerava istraživanju    klasičnog i digitalnog odgojno-obrazovnog okruženja s naglaskom na kvalitetu i kreativnost u odgojno-obrazovnom procesu.

Posebno se bavi e-učenjem, digitalnim obrazovnim sadržajima i alatima te inovativnim pristupima poput softverske simulacije. Istražuje nove metode i sisteme učenja i poučavanja te različita nastavna sredstva oblikujući suvremeni pristup informatičkom i informacijskom odgoju i obrazovanju. 

 

 

dr. sc. Vjera Lopina, viša asistentica

Istražuje kriptologiju, umjetnu inteligenciju i formalne jezike, s posebnim naglaskom na računalnu obradu jezika i stilistiku. Aktivno sudjeluje u projektima vezanim uz modele znanja, crkvenoslavenski jezik i strojno razumijevanje hrvatskoga jezika. Njezina znanstvena karijera obuhvaća i dugogodišnje iskustvo u području zaštite podataka te analizu morfologije i stilskih značajki jezika kroz računalne metode.

 

 

Klasan Kristijan, asistent

Najmlađi član katedre, trenutno na doktorskom studiju, istražuje programsko inženjerstvo, baze podataka i mobilne aplikacije, usmjeravajući svoj znanstveni razvoj prema sigurnosti i učinkovitosti softverskih rješenja. Poseban interes pokazuje za kriptografiju i metode zaštite podataka, dok istovremeno proširuje svoja istraživačka područja i oblikuje vlastiti znanstveni fokus.

 

O Katedri

 

Čime se bavimo

Katedra za informatiku okuplja stručnjake i istraživače koji se bave širokim spektrom tema vezanih uz informacijske i komunikacijske znanosti. Naša istraživanja obuhvaćaju računalnu obradu jezika, umjetnu inteligenciju, analizu podataka, informacijske sustave i digitalnu humanistiku. Kombiniramo teorijske spoznaje s praktičnom primjenom suvremenih tehnologija.

Kroz interdisciplinarni pristup povezujemo tehnološke, lingvističke i pedagoške aspekte informatike kako bismo unaprijedili istraživanja i obrazovne metode te povezali informatiku s društvenim i humanističkim znanostima.

 

Što poučavamo

Naši kolegiji osmišljeni su na način da studentima pruže čvrste temelje u informatici, uz mogućnost specijalizacije u naprednim tehnologijama i inovativnim pristupima obrazovanju: od osnova programiranja, baza podataka i strojnog učenja do specijaliziranih tema poput kriptologije, računalne lingvistike, informacijske arhitekture i digitalnih obrazovnih sadržaja.

Poseban naglasak stavljamo na kreativne pristupe nastavi, prilagođavajući obrazovanje suvremenim trendovima. Potičemo razvoj praktičnih rješenja koja omogućuju studentima da primjenjuju znanja u stvarnom kontekstu.

Za studente koji već tijekom preddiplomskog studija planiraju nastavak obrazovanja na diplomskom studiju istraživačke informatike ili nastavničke informatike, pripremili smo preporučeni hodogram kolegija koji olakšava planiranje studijskih obaveza i pravovremeno stjecanje potrebnih kompetencija.

 

Naši studenti

Naši studenti razvijaju interdisciplinarne vještine, pripremajući se za primjenu suvremenih tehnologija u različitim područjima. Kroz nastavu i istraživačke projekte usvajaju teorijska znanja, istovremeno jačajući praktične kompetencije i inovativne pristupe rješavanju problema.

Naš studijski program osposobljava studente za karijere u istraživanju, obrazovanju i industriji, pružajući im široke mogućnosti za razvoj. Stečena znanja omogućuju im da oblikuju inovativne projekte i primjenjuju tehnologiju na način koji odgovara potrebama suvremenog društva.

 

Što istražujemo

Aktivno sudjelujemo u znanstvenim projektima usmjerenima na analizu i obradu podataka, razvoj informacijskih sustava, računalnu obradu jezika i primjenu umjetne inteligencije. Naša istraživanja obuhvaćaju strojno prevođenje, analizu kvalitete podataka, vizualizaciju informacija i inovativne metode nastave, s ciljem unapređenja digitalne pismenosti i razvoja novih tehnoloških rješenja.

Kontinuirano se prilagođavamo novim znanstvenim izazovima, povezujući teorijske spoznaje s praktičnom primjenom u akademskom i stručnom okruženju. Kroz interdisciplinarne projekte razvijamo inovativne tehnologije koje poboljšavaju učinkovitost digitalnih platformi i informacijskih sustava.

Bibliotekarstvo

Detalji

 

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za bibliotekarstvo
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
Tel: 01/4092302

 

Predstojnica Katedre:
dr. sc. Ana Barbarić, red. prof. (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)
Tel: 01/4092349
Primanje studenata: petkom 11-12.30 sati, soba E-317

Arhivistika i dokumentalistika

Detalji

Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
https://instagram.com/arhivistika.ffzg

 

 Predstojnik Katedre:
dr. sc. Hrvoje Stančić. red. prof. (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)
Tel: 01/409-2350
Konzultacije po dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom.

 

 

O studiju moderne arhivistike i dokumentalistike

Što je arhivistika? Evo jedne definicije. Arhivistika je skup znanja o naravi i značajkama arhivskoga gradiva i djelatnosti arhiva. Arhivistika je razmjerno mlada znanost, razvila se posljednjih sto godina i danas možemo reći da je oblikovala svoju teoriju, metodologiju i praksu. Arhivska teorija je skup arhivističkih ideja o tome što je arhivsko gradivo; arhivska metodologija je skup arhivističkih ideja o tome kako postupati s tim gradivom; arhivska praksa je primjena teoretskih i metodoloških ideja u određenim situacijama. 

Kada govorimo o arhivskom gradivu - možda će netko pomisliti na prašnjave, stare papire koji se čuvaju u arhivima i koje koriste isključivo povjesničari. Suvremena arhivska teorija promatra arhivsko gradivo kao records continuum, to će reci kao zapis u kontinuitetu: od trenutka kada on nastaje pa do trenutka kada se on u nekoj arhivskoj ustanovi dobiva na korištenje za najrazličitija istraživanja. Danas govorimo da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kulturne baštine, zapisane u unikatnom obliku, a taj je oblik danas dominantno digitalni.

Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike, bavi odgovorima na sasvim konkretna, moderna pitanja:

  • Kako organizirati proces digitalizacije?
  • Kako dugoročno očuvati digitalizirano i digitalno gradivo?
  • Kako očuvati e-mail i elektroničke dokumente dostupne na internetskim stranicama te kako uspostaviti takve postupke kao procese?
  • Kako organizirati i uspostaviti digitalne arhive (engl. digital archive) i digitalne repozitorije (engl. digital repository)?
  • Kako spriječiti propadanje elektroničkih zapisa (engl. electronic records)?
  • Kako planirati postupke očuvanja digitalnih sadržaja (engl. digital preservation)?
  • Koje metapodatke dodati digitalnom gradivu da ono bude dugoročno pretraživo i dostupno?
  • Kako osigurati sigurnost podataka?
  • Kako formirati sustave za upravljanje elektroničkim dokumentima i zapisima (engl. electronic document / records management systems)?
  • Kako upravljati informacijama i znanjem pohranjenim u digitalnim arhivskim sustavima?
  • Kako projektno pristupiti organizaciji procesa arhiviranja?
  • Kakve su zakonske obveze i odgovornosti institucija koje stvaraju digitalno gradivo? Čija je nadležnost očuvanje (arhiviranje) sadržaja na Instagram-u, Facebook-u, X-u i sl. i treba li takve sadržaje čuvati?
  • Kako oblikovati informacijske izvore i sustave u arhivima?
  • Kako očuvati autentičnost, integritet, vjerodostojnost, pouzdanost i iskoristivost elektroničkog gradiva (građe) tijekom mnogih i stalnih tehnoloških promjena?
  • Kako najbolje iskoristiti digitalizirani arhivski sadržaj u svrhu njegove multimedijske prezentacije?
  • Kako iskoristiti arhivsko gradivo (građu) za treniranje sustava umjetne inteligencije (engl. Artificial intelligence, AI)?
  • Kako stvarati digitalne originale upotrebom sustava ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT)?

 

Predmeti na diplomskom studiju informacijskih znanosti - smjer arhivistika (jednopredmetni i dvopredmetni)

Legenda:
Nositelj (Izvođač)
O – Obvezni
O/I – obvezni izborni (obavezno se bira jedan od ponuđenih)
I – preporučeni izborni
1-O – obvezni za jednopredmetne
2-O – obvezni za dvopredmetne
1-I – preporučeni izborni za jednopredmetne
2-I – preporučeni izborni za dvopredmetne
P-predavanje, S-seminar, V-vježbe
3-primjer broja ECTS bodova

1. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
Povijest institucija u Hrvatskoj (2p2s, 6), O
nasl. doc. dr. sc. Vlatka Lemić
Informacijski izvori i sustavi u arhivima (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Željko Trbušić
Digitalizacija i migracija dokumenata (1p1v, 3), O
izv. prof. dr. sc. Vedran Juričić
Baze podataka u internetskom okruženju (2p2v, 6), I
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Programiranje baze podataka (2p2v, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Upravljanje informacijama i znanjem (2p2s, 6) 1-O, 2-I


1. godina diplomskog studija – ljetni semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović, dr. sc. Željko Trbušić
Arhivsko zakonodavstvo (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalni arhivi (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
Sustavi za organizaciju znanja (1p1s, 3), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija 3D objekata i prostora (1p1s, 3), I (ove godine se ne izvodi)
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Epistemologija informacijske znanosti (1p2s, 5), I
izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić
Informacijsko zakonodavstvo i etika (1p1s, 3), I


2. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, dr. sc. Jozo Ivanović
Upravljanje i poslovanje u arhivima (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Krešimir Pavlina
Projektiranje informacijskih sustava (2p2s, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Sonja Špiranec
Sustavi za označivanje i pretraživanje I (1p1s1v, 6), I
izv. prof. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Upravljanje baštinom (2p2s, 6), I
doc. dr. sc. Darko Babić, izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Marketing baštine (2p2s, 6), I


2. godina diplomskog studija – ljetni semestar

izv. prof. dr. sc. Goran Zlodi
Metapodaci za upravljanje gradivom (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Zaštita elektroničkog gradiva (1p1s, 3), I

Praksa 
Istraživanje, pisanje i obrana diplomskog rada

Kompetencije

Studenti se osposobljavaju za:

- oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata shodno operativnim, upravnim, zakonskim, financijskim te istraživačkim potrebama organizacije,
- vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima (Records Management) i samostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom,
- oblikovanje i vođenje digitalizacijskih projekata,
- analizu potrebe i pružanje informacijske i dokumentacijske podrške poslovanj,
- primjenu i korištenje suvremenih tehnologija poput umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i tehnologije ulančanih blokova (engl. Blockchain and DLT) u kontekstu arhivskoga gradiva.
Student može nastaviti studirati na doktorskom studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Mogućnosti zapošljavanja

Mogućnosti zapošljavanja studenata koji završe smjer arhivistika se svakim danom povećavaju, jer se oni više ne zapošljavaju isključivo u tradicionalnim arhivima, već sve više u institucijama koje ne znaju kako odgovoriti na gore postavljena pitanja ili trebaju pomoć oko odgovora na njih, a to su sve više ne samo baštinske institucije, već i moderne, suvremene poslovne institucije. Oni mogu biti voditelji upravljanja (elektroničkim) dokumentima u tijelima državne uprave i u drugim ustanovama/organizacijama kao osobe zadužene za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Voditelji ili članovi digitalizacijskih projekata u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, te na pozicijama osoba zaduženih za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva.

Mogu se zaposliti i u povijesnim arhivima. Zapošljavanje u povijesnim arhivima je ograničeno, jer konkretno u Hrvatskoj ima samo 17 takvih arhiva (Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi).

Mnogo veći izgledi su zapošljavanje kao spisovoditelja (engl. records manager) u različitim tijelima javne uprave (ministarstva, županije, gradovi), u gospodarstvu (banke, tvornice, poduzeća), obrazovnim institucijama (sveučilišta, veleučilišta) u sektoru spisovodstva (engl. records management). Suvremeni razvoj, a posebno uvođenje elektroničke uprave i elektroničkoga poslovanja nužno traže stručnjake u procesu upravljanja dokumentima. Oni praktički organiziraju upravljanje znanjem u nekoj ustanovi (engl. knowledge management) i upravljanjem informacijama-podacima (engl. data mining and knowledge discovery). Predviđa se i donošenje zakonske obveze da sve veće državne ustanove moraju imati fakultetski obrazovane spisovoditelje.

Moderni razvoj upravljanja dokumentima učinit će takve stručnjake ne samo poželjnim nego i neophodnim u svim područjima djelatnosti, jer oni će ne samo sudjelovati u stvaranju i vođenju sustava upravljanja dokumentima i njihova vrednovanja nego i u sustavu zaštite tih dokumenata posebno u elektroničkom okruženju.

Suvremeno orijentirani smjer Arhivistika obrazuje studente i za rad sa tehnologijama umjetne inteligencije (engl. Artificial Intelligence, AI) i sustavima ulančanih blokova i tehnologijama distribuirane glavne knjige (engl. Blockchain and Distributed Ledger Technologies - DLT).

Tijekom studija najbolji studenti imaju priliku sudjelovati u istraživanjima i radu na međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu InterPARES Trust AI (https://interparestrustai.org). Isto tako, studenti se imaju priliku uključiti u rad Studentske sekcije Hrvatskog arhivističkog društva (HAD) (https://www.had-info.hr/).

Mogućnosti zapošljavanja u međunarodnim institucijama možete pratiti i na blogu International Archives, Records and Information Management

Pratite i Facebook stranicu Katedre na: https://www.facebook.com/ArhivistikaFFZG/
Pratite Katedru i na Instagramu: https://instagram.com/arhivistika.ffzg