Nastava - Izvanredni studij - stari

Detalji

Kreirano: 16 Siječanj 2014

Ažurirano: 16 Siječanj 2014

Upisani studenti

U prvoj generaciji (1986/87.) upisanih je bilo 18 studenata (8 iz narodnih knjižnica, 6 iz školskih, 1 iz specijalne knjižnice i 3 nezaposlena studenta).

Druga generacija (1987/88) predstavljena je s 31 polaznikom od kojih je, međutim, bio znatan broj nezaposlenih, a diplomiranih studenata raznih profila, koji su sami snosili troškove studija (13 ukupno). Ostali su bili zaposleni kako slijedi: 8 u narodnim knjižnicama, 5 u školskim knjižnicama, 4 u specijalnim i 1 iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke.

Treća generacija upisana je šk. god. 1988/89. Među 18 polaznika (upisan je 21 student, ali je njih troje odmah odustalo od studija) bilo je samo 7 osoba koje su radile u knjižnicama s punim ili skraćenim radnim vremenom (3 u narodnim, 1 u školskoj, 1 u specijalnoj i 2 u visokoškolsim knjižnicama). Svi su upisani studenti sami snosili troškove školarine, čak i oni zaposleni, s tim da su tri polaznika s Filozofskog fakulteta bila oslobođena plaćanja školarine.

Četvrta generacija upisana je šk. god. 1989/90. Od 26 studenata njih 13 je bilo bez zaposlenja, a ostali su bili iz knjižnica i to: 7 iz narodnih, 4 iz školskih, 2 iz specijalnih. Pojedini među prijavljenim nezaposlenim polaznicima Studija objasnili su da su ih iz Zavoda za zapošljavanje upućivali na Studij poradi prekvalifikacije savjetujući ih pritom da se s bibliotekarskim zvanjem mogu lako zaposliti.

Peta generacija (1990/91) brojila je 21 upisanog studenta od kojih je 3 dolazilo iz narodnih knjižnica, 8 iz školskih, 1 iz specijalne i 2 iz općeznanstvene biblioteke. Sedmoro je bilo nezaposlenih.
U šk. godinama 1991/92. i 1992/93. upisali smo 8 i 4 studenata (svi iz Zagreba i okolice). Četvero je bilo zaposleno u narodnim knjižnicama, 3 u školskim, a 6 su nezaposleni.

Šesta generacija (1991/92) upisana je 1991/92. Tri studenta bila su izvan Zagreba, a pet iz Zagreba. Među njima iz školskih knjižnica došlo je troje, iz narodnih dvoje, a troje je bilo nezaposleno.

U sedmoj generaciji (1992/93) bilo je 7 polaznika, od toga pet zaposlenih i troje nezaposlenih koji su samo snosili troškove studija.

U osmoj generaciji (1993/94) upisano je 16 polaznika, sedam izvan Zagreba i devet iz Zagreba. Među njima velik je broj bio nezaposlenih ili studenata koji su smatrali da će se prije zaposliti ako završe studij bibliotekarstva.

Deveta generacija (1994/95) imala je 11 upisanih polaznika , među kojima troje izvan Zagreba. U ovoj je grupi bilo četvero zaposlenih u fakultetskim i jedan u narodnoj knjižnici.

Deseta generacija (1995/96) imala je 8 upisanih studenata, od kojih samo dvoje zaposlenih, a svi iz Zagreba.

U jedanaestoj generaciji (1996/97) bilo je 10 polaznika , među kojima troje izvan Zagreba.

Dvanaesta generacija (1997/98) predstavljena je s 11 upisanih studenata, među kojima pet zaposlenih.

Trinaesta generacija (1998/99) - upisano je 18 studenata, među kojima 12 zaposlenih.

Četrnaesta generacija (1999/2000) - upisan 31 polaznik.

Petnaesta generacija (2000/2001) - upisano 45 polaznika.

Šesnaesta genracija (2001/2002) - upisano 59 polaznika.

Sedamnaesta generacija (2002/2003) - upisano 64 polaznika.

Osamnaesta generacija (2003/2004) - upisano 64 polaznika.

Devetnaesta generacija (2004/2005) - upisano 60 polaznika.

Dvadeseta generacije (2005/2006) - upisano 67 polaznika.

Detalji

Kreirano: 16 Siječanj 2014

Ažurirano: 27 Svibanj 2021

Sadržaji predmeta:

Knjižnično poslovanje i upravljanje - 30 sati (3 boda)

Temeljni pojmovi bibliotečne i informacijske znanosti – knjižnica, knjižničarstvo, knjiga, znanje, informacija i dr. – te pojmovi vezani uz prirodu knjižnične i informacijske djelatnosti – nastanak, širenje, organizacija, pronalaženje i korištenje zabilježenoga znanja u informacijskim ustanovama. Obrasci komuniciranja u društvu s posebnim naglaskom na pisano komuniciranje i na utjecaj informacijskih tehnologija. Novi oblici stvaranja, organizacije, širenja, pronalaženja i korištenja znanja i informacija – virtualni svijet. Razvoj bibliotečne djelatnosti i školovanja bibliotekarskih i informacijskih stručnjaka. Bibliotekarstvo kao akademska i znanstvena disciplina. Stručna literatura, stručna udruženja. Povezivanje informacijskih ustanova na domaćem i međunarodnom planu. Profesionalizacija i etička pitanja. Reprezentativna istraživanja, problemi i postignuća, primjena u praksi. Vrste i specifičnosti informacijskih ustanova i sustava. Kriteriji za tipologiju. Ustroj i djelovanje knjižnica i srodnih informacijskih ustanova te ustanova za proizvodnju i širenje pisanih dokumenata (npr. dokumentacijskih centara, referalnih centara, centara za evaluaciju informacija, nakladničkih kuća, knjižara, proizvođača elektroničke građe i sl.). Protok građe i informacija u informacijskim sustavima. Planiranje i organizacija poslovanja.

• poslovanje1
• poslovanje2-nacionalna
• poslovanje3-nabava
• poslovanje4-tok
• poslovanje5-narodne
• poslovanje6-zavicajna
• poslovanje7-zastita
• poslovanje-literatura
• KPU vjezbe - Obrada
• KPU vjezbe - Pretrazivanje
• KPU vjezbe - Zastita

Literatura:

I. Knjižnice kao društvene ustanove i knjižničarska djelatnost

1. Bibliotekarstvo. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2000. Sv. 2.
2. BROPHY, P. The library in the twenty-first century. London : Library Association Publishing, 2001.
3. The IFLA Internet manifesto. // http://www.ifla.org/III/misc/im-e.htm
4. NARODNA knjižnica: IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
5. PREPORUKE za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 161-162.
6. SLOBODAN pristup informacijama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,3(2000).
7. UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice. // HBD Novosti 1994/1995, br. 5. Str. 11.
8. UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 158-161.

II. Knjižničarska struka, udruge i profesionalna etika

1. ETIČKI kodeks Hrvatskoga knjižničarskog društva. // http://www.HKDrustvo.hr
2. GORMAN, M. Our enduring values : librarianship in the 21st century. Chicago ; London : American Library Association, 2000.
3. HORVAT, A. Hrvatsko knjižničarsko društvo i slobodan pristup informacijama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 47-54.
4. HORVAT, A. Javno i tajno u knjižničarskoj struci. // 5. Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 8-15.
5. KNJIŽNICE i intelektualna sloboda. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 157-158.

III. Rad u knjižnici, korištenje knjižnice

1. EVANS, E. Developing library and information center collections. Littleton,Colo.: Libraries Unlimited, 1987.
2. GARDNER, R. K. Library collections : their origins, selection and development. New York : McGraw Hill, 1981.
3. NEBESNY, T.; Švob, M. Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 56-75.
4. NEBESNY, T. Otkup knjiga u narodnim knjižnicama u Zagrebu u razdoblju od 1988. do 1999. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,3(2000), str. 57-78.
5. PRAVILNIK o reviziji i otpisu građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 1/2(2002), str. 156-158.
6. SMJERNICE za knjižnične usluge za djecu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
7. STANDARDI za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 3(2000), str. 163-188.
8. UPUTE za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996.

IV. Obvezni primjerak i nacionalne knjižnice

1. HERGEŠIĆ, B. Obavezni primjerak : povlastica ili dužnost. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 12, 3/4(1966)97-107.
2. MIHALIĆ, M. Pokazatelji uspješnosti za nacionalne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 4(2000), str. 91-100.
3. MIHALIĆ, M. GABRIEL, vrata europskih nacionalnih knjižnica, poticatelj stručnih aktivnosti europskih nacionalnih knjžnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1/2(2000), str. 118-126.
4. UNESCO Guidelines for the preservation of digital heritage. http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001300/130071e.pdf

Bibliografska organizacija i kontrola I - 30 sati (3 boda)

Knjižnična građa, vrste i obilježja. Bibliografski opis. Izbor i oblikovanje pristupnica. Vrste kataložnih jedinica. Pregledne kataložne jedinice. Struktura, vrste i tehnički oblici kataloga. Razlike prema drugim popisima građe. Skupni katalog. Organizacija kataloga i drugih bibliografskih pomagala. OPAC. Formati za strojnočitljivo katalogiziranje. Katalogizacija u publikaciji. Centralizirana i kooperativna katalogizacija. Kataložni pravilnici i norme. Rad na međunarodnom ujednačavanju kataložnih postupaka kao preduvjet za UBC. Program Univerzalne bibliografske kontrole, nastanak, razvitak i sadašnje stanje. Nacionalne tekuće bibliografije kao osnova za nacionalnu i međunarodnu bibliografsku kontrolu. Pariški kongres o nacionalnim bibliografijama 1977. Norme za izradu nacionalnih bibliografija. Kumulativne i retrospektivne nacionalne bibliografije. Vrste, struktura i oblici bibliografije. Načini izrade. Važniji bibliografski izvori. Bibliografske baze podataka. Bibliografske službe. OCLC, RLIN, WLN. OLUC. Načini pretraživanja.

Literatura:

• Dahlberg, I. Naèela strukture klasifikacije : ispitivanja, iskustva, zaključci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 27-37.
• Lasiæ-Laziæ, J. Znanje o znanju. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 1996.
• Lasić-Lazić, J. Slavic, A. Banek Zorica, M. Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja. // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja /ur. Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za infomracijske studije, 2004. str.10-33
• MacIlwaine,I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu. Lokve : Benja; Zagreb : Nacionalna i
  sveučilišna knjižnica; Osijek : Filozofski fakultet, 2004.
• Rowley, Jennifer H. Theory of bibliographic classification. // Organising knowledge. Aldershot : Gower, 1987. Str. 187-272.
• Slaviæ, A. UDK i druge opæe velike klasifikacijske sheme dostupne na webu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 95-109.
• Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.
• Žuljeviæ,E. Savremeni bibliotečni klasifikacioni sistemi. Sarajevo : Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine, 1988

Povijest knjige i knjižnica - 20 sati (2 boda)

Cilj kolegija: Stjecanje znanja o povijesti pisma, knjige, knjižnica, čitanja i knjižničarstva, te razumijevanje njihovog povijesnog razvoja.
Stečena znanja pružaju opći uvid u povijest knjige i knjižnica i predstavljaju osnovu za produbljivanje specifičnih znanja u području knjižničarstva.

Sadržaj kolegija: 1. Srednji istok: Šumerani, Babilonci, Feničani, Židovi, Egipat 2. Daleki istok: Kina, Indija 3. Grčko-rimski svijet 4. Europsko srednjovjekovlje 5. Pretkolumbovske civilizacije Amerike 6. Humanizam i renesansa 7. Počeci tiskarstva u Europi 8. Od renesanse do Francuske revolucije 9. Od Francuske revolucije do Prvog svjetskog rata 10. Od Prvog svjetskog rata do danas 11. Periodičke publikacije 12. Čitanje 13. Cenzura 14. Knjižničarstvo 15. Ponavljanje

Literatura:

A. Obvezatna

• Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.
• Pelc, M. Pismo - knjiga – slika: uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb: Golden marketing, 2002.

B. Dopunska

• Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga 1: Srednji vijek. Zagreb: Školska knjiga. 2004. / Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga 2: Od glagoljskog prvotiska do Hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb: Školska knjiga. 2005. Knjiga 3: Od početka Hrvatskoga narodnog preporoda (1835.) do danas. Zagreb: Školska knjiga, 2008.
• Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000.
• Jurić, Š. Iz muzeja hrvatske knjige: izbor književnih i kulturno-povijesnih rasprava, bibliografskih i bibliotekarskih članaka i prikaza knjiga. Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
• Diringer, D. Povijest pisma. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1991.
• Dahl, S. Povijest knjige: od antike do danas. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1979.
• Hessel, A. Povijest knjižnica: pregled od njihovih početaka do današnjih dana. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1977.

Zaštita građe i podataka - 20 sati (2 boda)

Uvod u problematiku zaštite knjižnične građe kao dijela ukupne kulturne baštine; interakcija kulturnih vrijednosti i tehnoloških promjena: utjecaj tehnoloških promjena na čuvanje kulturne baštine; unapređivanje metoda planiranja i provođenja zaštite knjižnične građe (legislativne, preventivne, fizičke i tehničke). Sigurnost u knjižnicama; zaštita od požara, poplave i provala.

Knjižnična građa (materijali, vrste građe, osnovne značajke materijala) - uzroci oštećivanja; prirodni procesi starenja; fizikalni, kemijski i biološki uzroci; elementarne nepogode i ratna razaranja; mikroklimatski uzroci pohrane bibliotečne građe.

Evidentiranje knjižnične građe, posebno one spomeničkog značenja.

Uloga mikrografije u zaštiti knjižnične građe; mikrofilm kao medij koji omogućuje izradu kopija rijetke i vrijedne građe; svojstva mikrofilma; prednosti i nedostaci mikrofilma; mikrofilmski sistem knjižnica; specifičnosti u odnosu na druge sisteme.

Mikroforme - pohrana, pretraživanje i korištenje. Kriteriji za izbor mikrografske i reprografske opreme; mjesto i uloga reprografije u knjižnicama i zaštiti knjižnične građe u slučaju ratnih razaranja i elementarnih nepogoda. Tehnički postupci za zaštitu knjižnične građe.

Literatura:

• Cuncha, M. G., G.D. Cuncha : Conservation of library materials. - New Jersey : Metuchen, 1971
• Conservation and collection management : Proceedings of a seminar at Loughborough University of Technology, 22-23 July 1987. London : The British Library, National Preservation Office, 1988.
• Cvekić, M. : Mikrofilm u informacionim sistemima. - Beograd, 1978
• Dadić, V., E. Sarić : Osnove zaštite bibliotečne građe. - Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1973
• Education and training for preservation and conservation. / ed. by. J. Riss Fang and A. Russell. Muenchen etc. : K.G. Saur, 1991.
• Lincoln, A.J. ; C. Z. Lincoln. Library Crime and security : an international perspective. New York ; London : The Haworth Press, 1987.

Knjiga i čitanje - 20 sati (2 boda)

Postindustrijsko društvo – informacijsko društvo, društvena uloga informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Usmena komunikacija, pismena komunikacija, online komunikacija. Pojam pismenosti.
Pismenost u informacijskom društvu. Pojam čitanja, povijest čitanja i struktura čitatelja.
Budućnost čitanja u informacijskom društvu – papirna knjiga vs. elektronička knjiga. Online globalno selo.
Knjiga kao roba na tržištu. Knjiga kao predmet, funkcionalna knjiga i literarna knjiga.
Bibliofilija i bibliomanija.
Pojam cenzure. Povijest cenzure. Nadzor nad radom tiskara, nakladnika i knjižara. Uništavanje knjiga.

Literatura:

• Afrić, V. Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova "Težakovi dani" / [urednici Slavko Tkalac, Jadranka Lasić-Lazić]. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 2002. Str. 7-19.
• Stipčević, A. Cenzura u knjižnicama. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znasnosti, 1992.
• Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve : "Benja", 2000.
  

Narodne knjižnice - 40 sati (5 bodova)

Nastanak narodnih (javnih) knjižnica. Uloga narodnog bibliotekarstva u razvitku bibliotekarstva: slobodan pristup, informacijska služba, rad s korisnicima. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj: od ilirskih čitaonica do prvih gradskih knjižnica, knjižnice u razdoblju prije i poslije II. svjetskog rata, mreža narodnih knjižnica, matična služba. Nacionalni i međunarodni zakonski propisi i standardi. Organizacija n. knjižnica: odjeli za odrasle i odjeli za djecu i mladež, igraonice i igroteke, medijateke, diskoteke, glazbeni odjeli. Posebne zbirke: zavičajna zbirka, artoteka, ekološka zbirka. Informacijska služba: rad s korisnicima, pisane informacije, izrada biltena, bibliografija, promidžbenog materijala, nakladništvo. Rad s posebnim skupinama korisnika i rad s pojedincima : slabovidni, oštećeni u razvoju, stariji, bolesnici, nepismeni, nacionalne manjine. Bibliobusi

Literatura:

• BADALIĆ, J. Javne knjižnice u Savskoj banovini : njihovo stanje i potrebe. Zagreb, 1937.
• ČITAONIČKI i knjižnični pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću : zbornik radova sa znanstvenog skupa, Pazin, 15. studenoga 1993. Pula, 1996.
• DEŽELIĆ, V. O evoluciji modernih slobodnih knjižnica. Zagreb, 1908.. (Braća hrvatskoga zmaja ; knj. 9)
• GUIDELINES for public libraries. Muenchen, 1986.
• JURIČIĆ, V.,S. Vukasović-Rogač. Glazbene zbirke u narodnim knjižnicama. Rijeka, 1998.
• MEĐUNARODNO savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću. Varaždin, 1998.
• MEĐUNARODNO savjetovanje Narodne knjižnice izazov promjena, Lovran, 25. i 26. rujna 1997. : zbornik radova. Rijeka ; Zagreb, 1997.
  
• The PUBLIC Library Services : IFLA/UNESCO Guidelines for Development. Muenchen, 2001. (i hrvatski prijevod, 2003.)
  
• SLOBODAN pristup informacijama u službi kulturnog razvitka. Zagreb, 2002.
  
• STANDARDI za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Narodne novine. 58(1999)
  
• STANDARDS for public libraries. Muenchen,1977.
  
• STIPČEVIĆ, A. Povijest knjige. Zagreb, 1985. (o razvitku narodnih, pučkih knjižnica)
  
• UPUTE za poslovanje narodnih knjižnica Zagreb, 1996.
  
• ZAKON o knjižnicama. // Narodne novine. 105(1997); 5(1998) ; 104(2000)

  uz to:

  a) GRADSKA knjižnica Rijeka. Rijeka, 2000.
  JANEŠ-Žulj, M. Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci. Križevci, 1998.
  PEJIĆ, I. Narodne knjižnice na kraju 20.st. Bjelovar, 2000.
  SPOMEN knjiga Knjižnice i čitaonice u Samoboru. Samobor, 1993.
  160 godine Gradske knjižnice Karlovac. Karlovac, 1998.
  ZORKO, Đ. Povijest knjižnica i čitaonica u Sisku. Sisak, 1997.
  - pročitati sve, za ispit detaljno obraditi jedan naslov

  
  b) Članci u Vjesniku bibliotekara Hrvatske koji se odnose na rad posebnih zbirki, odjela i službi
  u narodnim knjižnicama i prikaze narodnih knjižnica u pojedinim državama; vodiči kroz
  knjižnice u pojedinim županijama i gradovima Hrvatske - svakako VBH. br.3. i 4, 43(2000)
  - za ispit detaljno obraditi tri članka i jedan vodič

  c) Mrežne stranice narodnih knjižnica
  - za ispit obraditi pet knjižnica
  

Sveučilišno knjižničarstvo - 40 sati (5 bodova)

Osobitosti organizacijskih shema knjižnica na sveučilištima s obzirom na njihov povijesni razvoj. Poredbeni pregled organizacijskih shema visokoškolskih knjižnica u svijetu i kod nas.

Znanstveno publiciranje. Uloga znanstvenika u oblikovanju znanstvene knjižnice. Univerzalna knjižnica. Utjecaj kompjutorizacije na nove oblike strukturiranja; sveučilišni knjižnični sustavi; mreže u kojima sudjeluju visokoškolske knjižnice. Knjižnica i elektronički kampus.

Izgradnja fondova i obrada raznih vrsta dokumenata i informacija: temeljne i posebne zbirke. Karakteristike korisnika; istraživanja potreba korisnika viskokoškolskih knjižnica. Organizacija zbirki za studente. Edukacija korisnika na visokoškolskim institucijama. Evaluacija fondova - metodološki pristup.
Stručno osoblje u visokoškolskim knjižnicama - uloga predmetnih stručnjaka, informacijskih posrednika. Planiranje i upravljanje sveučilišnim knjižničnim sustavima. Uloga visokoškolskih knjižnica u sustavu znanstvenih informacija i u međunarodnim i nacionalnim informacijskim programima

Literatura:

• Academic library management. London : Library Association, 1991.
  Aparac-Gazivoda, Tatjana, Sveučilišni bibliotečni sustavi u teoriji i praksi. // VBH 33 (1990), 43-52.
• Aparac, Tatjana. Trebaju li studenti knjižnice i zašto? // Knjižnica 40, 3 / 4 (1996), 27-36.
• Hayes Robert M. Strategic management for academic libraries. Westport etc. : Greenwood, 1993.
• Performance measurement in library and information services. London: Aslib, 1994.
• Poll, Roswitha; Peter te Boekhorst. Measuring quality. München etc. : Saur, 1996.
• Thompson, James. redirection in academic management. London : Bingley, 1991.

Baze podataka - 20 sati (2 boda)

Uloga i zadaci baze podataka u informacijskom sustavu. Upravljački sustav, logičke sheme i sadraj baze podataka. Odnos baze podataka i operativnog sustava. Razine viđenja baze; vanjska razina, konceptualna razina, unutarnja razina. Relacijski pristup; relacijska struktura, atribut, domena, relacija, relacijska shema, ključ, null oznaka. Integritet baze podataka; entitetski i referencijalni integritet. Normalizacija; prva, druga i treća normalna forma. ER model. Uloga upita u obradi baze podataka. Upitni jezici; SQL, Kreiranje tablice. Osnovni upiti. Zbirni upiti. Podupiti. Mijenjanje sadraja. Pogledi. Konverzija podataka. Osiguranje baze podataka.

Literatura:

• Radovan, M. Baze podataka. Zagreb : Informator, 1993.
• Tkalac, S. Relacijski model podataka. Zagreb : DRIP, 1993.
  

Informacijska služba u knjižnici - 30 sati (3 boda)

Dr. Daniela Živković
Primanje:četvrtak 9-11 sati. e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Ispiti u rokovima za redoviti studij, u vrijeme primanja (četvrtak 9-11 sati) uz najavu e-poštom ili prema dogovoru drugim radnim danom i subotom.

Informacijska djelatnost u knjižnici općenito. Osnovni pojmovi: informacija, korisnik, informator, podatak, dokument, publikacija, relevantnost.
Povijesni razvoj informacijske službe u anglosaksonskim knjižnicama, knjižnicama srednje Europe, posebno u Hrvatskoj.
Smjernice za informacijsku službu. Izravna i neizravna djelatnost u informacijskoj službi.
Vrste informacijskih upita: zahtjev za usmjeravanjem, brze informacije, upiti koji zahtijevaju specifična pretraživanja, upiti koji zahtijevaju istraživanja, usluge tekućih upozorenja (bilteni prinova i selektivna diseminacija informacija SDI).
Informacijski izvori općenito: izvori koji omogućavaju pristup; izvori koji su sami dovoljan izvor podataka; službene publikacije, nekonvencijalni izvori; primarni, sekundarni i tercijarni izvori. Skupni katalozi (tiskani i strojno čitljivi) kao temelj informacijske službe. Priručnici. Definicija. Priručna (referentna) zbirka. Vrste priručnika prema sadržaju. Kriteriji za vrednovanje tiskanih i elektroničkih informacijskih izvora. Prikazi mrežnih stranica na Internetu. Digitalne priručne knjižnice. Mrežne stranice knjižnica. Opće znanstvene digitalne knjižnice. Komercijalne digitalne knjižnice. Mrezne inf. usluge. Statistika o mreži.
Razgovor s korisnikom (informacijski intervju). Definicija. Struktura korisnika. Pravila uspješnog intervjua i smjernice kako ga ostvariti. Faze razgovora s korisnikom: utvrđivanje pitanja; sažimanje pitanja; otvoreni i zatvoreni upiti; izoliranje i ispravljanje pitanja; bitna informacija te što sve treba saznati informator od korisnika; pogrešan trag. Tehnike razgovora s korisnikom: slušanje (aktivno i pasivno), pristupačnost, verbalni i neverbalni signali, odjeća. Problemi u razgovoru s korisnikom. Upiti telefonom. Upiti e-poštom. Pretraživanje kao sastavni dio razgovora s korisnikom. Ručno i strojno pretraživanje. Kvalitete vještog pretražitelja. Pravila pretraživanja: 1. Strategija pretraživanja. 2. Pretraživanje i rješavanje upita. Strojno pretraživanje. Metoda pokušaja i pogreške. 3. Prevođenje pitanja kao jedno od pravila pretraživanja. 4. Način pristupa informacijskom sustavu. 5. Pravila igre. 6. Odgovor. Evaluacija pretraživanja. Tiskani ili elektronički izvori? 7. Strojno pretraživanje. Pretraživači i tehnike pretraživanja. Računalne baze podataka i njihovo pretraživanje. Korištenje informacijskih baza podataka u knjižnici.
Vrednovanje rada informatora i njegovih usluga.Vještine neophodne za rad u informacijskoj službi bilo koje vrste knjižnica.

Literatura:

• 1. KATZ, W. A. Introduction to reference work. 8th ed. Boston etc. :McGraw Hill, 2002. Vol. 1, str. 3-71. Vol. 2, str. 41-164, 345-350.
• 2. Knjižnice grada Zagreba. http://www.kgz.hr (30. 5. 2006.).
• 3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica. http://www.nsk.hr (30. 5. 2006.).
• 4. SEČIĆ, D. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Benja, 1995.
  

Kolegij završava polaganjem usmenog ispita

Mrezne informacijske usluge

Bibliografska organizacija i kontrola II - 30 sati (3 boda)

Dr. Daniela Živković
Primanje:četvrtak 9-11 sati. e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Ispiti u rokovima za redoviti studij, u vrijeme primanja (četvrtak 9-11 sati) uz najavu e-poštom ili prema dogovoru drugim radnim danom i subotom.

Kolegij završava usmenim ispitom u rokovima za redoviti studij, u vrijeme primanja uz najavu e-poštom ili prema dogovoru.

Cilj: Omogućiti studentu da upozna povijesni razvitak i važnost sekundarnih izvora informacija kao i da se upozna s općim kriterijima za njihovu ocjenu te ga osposobiti da može samostalno procijeniti vrijednost pojedinih izvora.

Sadržaj:
Bibliografija: značenje pojma, nastanak i povijesni razvitak. Vrste bibliografija. Opća bibliografska kontrola (UBC): nastanak i razvitak. Nacionalna bibliografska kontrola. Nacionalna tekuća bibliografija: povijesni razvitak, namjena, oblici. Trgovačke bibliografije kao nacionalne tekuće bibliografije. Nacionalni tisak i nacionalna zbirka. Međunarodni kongresi o nacionalnim bibliografijama: Pariz, 1977 i Kopenhagen, 1998. Elektroničke nacionalne tekuće bibliografije. Nacionalne retrospektivne bibliografije. Načini izrade retrospektivnih bibliografija. Bibliografije bibliografija. Bibliografski katalozi. Sastavni dijelovi bibliografije. Raspored građe u bibliografiji. Kriteriji za vrednovanje. Bibliografske baze podataka. Službe za izradu sažetaka i kazala. Enciklopedije i leksikoni. Biografski priručnici. Rječnici: nastanak i vrste.

Literatura:

• BEAUDIQUEZ, M. National bibliographic services at the dawn of the 21st century: evolution and revolution. International Conference on National Bibliographic Services. http://www.ifla.org./VI/3/icnbs/beam-e.htm
• BEAUDIQUEZ, M. National bibliography as witness of national memory. // IFLA Journal 18(1992), str. 119-123.
• BELL, B. An annotated guide to current national bibliographies. München : Saur, 1998.
• BOURNE, R. National bibliographies : do they have a future? // Alexandria 5(1993). str. 99-100.
• DOMJAN, Ž. Biografske zbirke i leksikoni u Hrvata. // Forum 5/6(1988), str. 474-484.
• GÖMPEL, R. IFLA-CDNL alliance for bibliographic standards (ICABS) : a new approach to international co-operation. World Library and Information Congress : 70th IFLA General Conference and Council, 22-27 August 2004, Buenos Aires. http://www.ifla.org/IV/ifla70/prog04.htm
• GRAĐA za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1982-. Knj. 1, str. I-XXXII.
• HORVAT, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,1/2(2000), str. 1-8.
• LOGAR, J. Uvod u bibliografiju. Sarajevo : Svjetlost, 1971.
• MURATI, T. Druga međunarodna konferencija o nacionalnim bibliografijama, Kopenhagen, Danska, 25.-27. studenoga 1998. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 42(1999), str. 81-96.
• VERONA, E. Univerzalna bibliografska kontrola i međunarodno ujednačavanje kataložnih postupaka. // Informatologia yugoslavica 8(1976), str. 1-28.
• ŽIVKOVIĆ, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.Str. 53-75.

Neophodno je proučiti natuknice: biografija, bibliografija, enciklopedija, Konrad Gesner i leksikon objavljene u Hrvatska enciklopedija. Zagreb : LZ, 1999- .

Bibliografija radova o Seljačkoj buni

Bibliografija o Napoleonu

Kriteriji za vrednovanje mrežnih stranica

Digitalna knjižnica (2 boda)

Dr. Daniela Živković
Primanje:četvrtak 9-11 sati. e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Ispiti u rokovima za redoviti studij, u vrijeme primanja (četvrtak 9-11 sati) uz najavu e-poštom ili prema dogovoru drugim radnim danom i subotom.

Kolegij završava polaganjem usmenog ispita.

Sadržaj: Suvremena definicija knjige. Istraživanja. Definicija elektroničke publikacije i temeljnih pojmova karakterističnih za elektroničku građu: izdavanje, objavljivanje, izdanje, novo izdanje, nakladnik i raspačavatelj elektroničke građe. Definicija digitalne knjižnice. Definicija hibridne knjižnice. Depozit elektroničke građe. Bibliografska kontrola. Uporaba elektroničke građe. Identifikacijske oznake elektroničke građe (ISBN, DOI, URN). Digitalizacija kao jedan od oblika izgradnje digitalne knjižnice. Kriteriji za odabir građe. Projekti digitalizacije fondova velikih knjižnica. Knjižnice kao nakladnici digitaliziranih djela. Komercijalni nakladnici i raspačavatelji digitalizirane građe. Baze cjelovitih tekstova. Međunarodni projekti koji potiču digitalizaciju. Nabava izvornih elektroničkih izdanja kao oblik izgradnje digitalne knjižnice (IFLA-ina načela licenciranja, konzorcijska nabava). Međuknjižnična posudba. Autorskopravna zaštita kao temelj korištenja elektroničke građe (WIPO, EU, IFLA). Tehnika tiska na zahtjev kao jedan od oblika raspačavanja elektroničke građe. Tehnička zaštita i pohrana elektroničke građe. Elektronička građa u hrvatskim knjižnicama.

Literatura:

1. Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja, pristup informaciji u mrežnom svijetu. Lokve : Benja ; Zadar : Gradska knjižnica, 2002.
2. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001.

Dječje knjižnice (2 boda)

Sadržaj: Načela, razvoj i perspektive razvoja knjižničnih usluga i programa za djecu i za mladež u svijetu i u Hrvatskoj (društvena, pedagoška i kulturološka dimenzija); smjernice za knjižnične usluge za dijecu i mladež; pristup informacijama za djecu i mladež; pravo na pristup informacijama; rana pismenost, obiteljska pismenost, važnost čitanja djeci od najranije dobi; izgradnja zbirki/mediji; recepcija literature i vrednovanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini; pedagoške strategije i oblici rad, rad na projektima, partnerski projekti; suradnja s ustanovama u lokalnoj zajednici; roditelji kao korisnici dječjih knjižnica; uloga knjižničara

Literatura:

• Bilal, D. Nacrtaj i objasni – Djeca kao dizajneri internetskih sučelja. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Cool, C.; Chelton, M.K. Boljim razumijevanjem ponašanja djece pri traženju informacija do poboljšanja dostupnosti informacija djeci. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Dankert, B. Usluge koje knjižnice pružaju djeci i budući program suradnje. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Evans, G. Program podizanja svijesti o Internetu – Knjižnice i Media Awareness Network virtualno služe kanadskim roditeljima i mladima. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Koren, M. Ljudska prava djece – pravo na informaciju. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Krüger, S. PISA šok i njegove posljedice – budućnost knjižnica za djecu u Njemačkoj. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Maleš, D.; Stričević, I. Roditeljsko poticanje čitalačkih vještina u djece predškolske dobi. // Napredak, 144, 2 (2003)
• Nove usluge za korisnike narodnih knjižnica: njemačka iskustva. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba; Goethe-Institut Zagreb, 2004.
• Smjernice za knjižnične usluge za mladež. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.
• Smjernice za knjižnične usluge za djecu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

• Stričević, I. Čitajmo im od najranije dobi. // Zrno, Časopis za obitelj, vrtić i školu. 63-64 (2005)
• Stričević, I. Slobodan pristup informacijama za djecu i mladež – granice i odgovornosti.// Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. / uredile Alemka Belan – Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002.
• Stričević, I.: Dječja knjižnica ukorak s vremenom. // Zbornik dječja knjižnica za novo tisućljeće, Zagreb, KGZ, 2001.
• Todd, R.J. Djeca i Internet – Implikacije za učenje i dizajniranje. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)
• Walter, Virginia A. Children and libraries : getting it right. USA : American Library Association, 2001.
• Walter, V.; Meyers, E. Teens and Libraries: Getting it Right. ALA (American Library Association), 2003.
• Weeks, A.C. Međunarodna dječja digitalna knjižnica. // Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 2, 6(2005)

• Zbornici Hrvatskoga centra za dječju knjigu (ur. Ranka Javor, izdaje KGZ): Dječja knjižnica za novo tisućljeće; Kako razvijati kulturu čitanja; Dječja knjiga u Hrvatskoj danas; Tabu teme u književnosti za djecu; Poezija i djetinjstvo, Tema odrastanja u književnosti za djecu
• Hrčak : Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva od 1997. do 2004. godine.

Društveno korisno učenje u knjižnici (3 boda)

Sadržaj:
Društveno korisno učenje (DKU) je nastavna metoda kojom studenti znanje i vještine stečene kroz studij primjenjuju na razvoj projekta kojim se rješava konkretan društveni problem.Studenti na projektima DKU-a rade na pripremi zanimljivih edukativnih materijala za škole i knjižnice, koji služe kao pomoć u nastavi iz različitih predmeta. Osnovni uvjeti kojezanimljiv edukativni materijalmora zadovoljiti je utjecanje na poboljšanje usvajanja znanja i razumijevanja sadržaja. Polaznici će se upoznati s projektima DKU-a te s radom s animiranim datotekama i radom u programskom alatu Adobe Presenter, koji omogućava da se PowerPoint prezentaciji doda naracija, informacije o predavaču, interaktivni testovi, animacije i video. Predviđa se rad s interaktivnim komponentama u svrhu izrade nastavnih materijala i testova.

Literatura:

• Mikelić, N. Modeli ipravila oblikovanja multimedijske poruke i njen utjecaj na zapamćivanje i razumijevanje sadržaja. Magistarski rad. Zagreb, 2003.
• Mikelić Preradović, Nives. Učenjem do društva znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009 (udžbenik).

Pravni propisi i norme za knjižnice

• Pravni propisi i norme - uvod
• Pravni propisi i norme I
• Pravni propisi i norme II
• Pravni propisi i norme III
• Pravni propisi i norme IV
• Pravni propisi i norme V
• Pravni propisi i norme VI
• Pravni propisi i norme VII 
• Pravni propisi i norme VIII 
• Pravni propisi i norme IX
  

Detalji

Kreirano: 16 Siječanj 2014

Ažurirano: 16 Siječanj 2014

Ispiti

Uvjeti za upis u VII. semestar:

Položeni kolokviji iz sljedećih predmeta:

• Informacijska tehnologija I
• Vježbe iz knjižničnog poslovanja i upravljanja I
• Vježbe iz bibliografske organizacije i kontrole I
• Vježbe iz klasifikacije

Uvjeti za pristupanje diplomskom ispitu:

• Prikupljeno 50 bodova
• Položeni svi ispiti/kolokviji koji su odabrani kako bi se postigao zbir od minimum 50 bodova
• Položeni (priznati) ispiti iz dvaju stranih jezika
• Odobren završni (diplomski) rad

Detalji

Kreirano: 16 Siječanj 2014

Ažurirano: 16 Siječanj 2014

Izvođenje nastave

Nastava se izvodi petkom poslijepodne, subotom cijeli dan u sesijama, a dio gradiva savladava se uz mentora.

Detalji

Kreirano: 16 Siječanj 2014

Ažurirano: 16 Siječanj 2014

Bodovni sustav

Tijekom studija potrebno je prikupiti minimum 50 bodova ili minimum 600 sati, što je u odnosu na redovni studij u skladu sa zakonskim propisom da se u izvedbenom dijelu izvanrednog studija satnica može smanjiti u odnosu na redovni studij za 30% odnosno ukupno može iznositi minimum 600 sati za četiri semestra.