Naziv kolegija: Opća teorija baštine
Nastavnik: Željka Miklošević
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Usvajanje temeljnih znanja o teoriji baštine – njena priroda, područje i specifičnosti; trendovi i tendencije unutar baštine; osposobljavanje studenata za razumijevanje baštine kao cjelovitog fenomena; primjenu teorije u praksi unutar baštinskih institucija sa svrhom razumijevanja istinske uloge institucija; građenje baštinske profesije zadržavajući specijalistička zanimanja.
Sadržaj kolegija: (po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Definicije baštine i osnovni pojmovi u teorijama baštine
3. Konvencije o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini
4. Kulturno i komunikacijsko pamćenje 5. Eko muzeji
6. Disonantna baština / teška baština
7. Teška i kontroverzna izložba
8. Muzealizacija i UNSECO-vi gradovi
9. Društvena uloga muzeja - svrha baštinskog djelovanja
10. Baština i turizam
11. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
12. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
13. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
14. Teorija i praksa - studije slučaja (seminar)
15. Završno predavanje
Literatura - Obvezatna:
1. Ahmad, Yahaya. 2006. The Scope and Definitions of Heritage: From Tangible to Intangible. International Journal of Heritage Studies 12(3): 292–300
2. Bonnell, Jennifer i Roger I Simon. 2007. Difficult’ exhibitions and intimate encounters,
Museum and Society, 5(2): 65-85
3. Hubert, François. 1985 Ecomuseums in France: contradictions and distortions, Museum, 148, 37, 4
4. McKercher, Bob I Hilary du Crss. 2002. Cultural Tourism – the partnership between tourism and cultural heritage management. 58 – 99. London: New York: Routledge
5. Mensch, Peter van. Beyond New Museology: virtual ecomuseums?
www.osservatorioecomusei.net/ODF/UK/BIBLIO/vanmecsch01UK.pdf
6. Munjeri, Dawson. 2004. Tangible and Intangible Heritage: from difference to convergence, Museum, 56 (1–2): 221–222
7. Nelle Anja B. Mapping museality in world heritage towns: a tool to analyse conflicts between the presentation and utilisation of heritage,
85 – 94
8. Nikočević, Lidija. 2012. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti. Etnološka tribina 35 (42): 7 - 20
9. Weil, Stephen. 1990. The Proper Business of the Museum: Ideas or Things. U Rethinking the Museum and Other Mediations, ur. Stephen Weil, 43 – 56. Washington: London: Smithsonian Institutions Press
Literatura- Dopunska:
1. Macdonald, Sharon; Fyfe, Gordon (ed.) Theorizing Museums. London. Blackwell Publishers. 1996.
2. Mumford, Lewis. Mit o mašini. Zagreb: Graficki zavod Hrvatske, 1986.
3. Mensch, Peter van. Towards a Methodology of Museology; PhD theses, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, 1992.
4. Miles, R.; Zavala, L.(ed.). Towards the Museum of the Future. Routledge, London, 1993.
Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.
Naziv kolegija: Sređivanje i opis arhivskog gradiva, nositelj i izvođač: Arian Rajh, vježbe: Željko Trbušić
ECTS-bodovi: 6
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obvezan izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno u arhivu ustanove
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Ispit: usmeni ispit
Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina, uče sređivati arhivsko gradivo. Upoznaju standarde i metodologiju opisa gradiva, uče opisivati i indeksirati različite vrste gradiva te oblikovati obavijesna pomagala. Specifični ciljevi predmeta jesu:
1. upoznati strukturu arhivskog fonda, vrste i strukturu jedinica udruživanja spisa, usvajaju načela i postupke analize i organizacije arhivskih cjelina,
2. upoznati postupke sređivanja arhivskog gradiva,
3. upoznati standarde i metodologiju opisa gradiva,
4. upoznati tipologiju i oblikovanje obavijesnih pomagala te metapodatkovne strukture i serijalizacije arhivskog opisa.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
1. Michael Cook, Margaret Procter, Manual of Archival Description, Gower Publishing, 2000.
2. Rules for archival description, BCA, Ottawa, 2000.
3. Ivanović, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima, AV 44(2002)
4. Pavliček, V. Pregled arhivskih fondova i zbirki RH – rad na prikupljanju i obradi podataka, AV 50 (2007)
5. Babić, S. Drugo izdanje norme ISAAR (CPF), AV 48(2005)
6. Duranti, L. Origin and development of the concept of archival description. Archivaria 35 (1993)
7. McKemmish, Acland, Ward, Reed. Describing records in context in the continuum, Archivaria 48 (1999)
8. Christine Nougaret, Les instruments de recherche dans les archives. La documentation Française, Paris 1999.
9. Rajh, Arian Problem-Oriented Assessments in Archives Management and an Extensive Archival Maturity Model Design // Diverse Applications and Transferability of Maturity Models / Katuu, Shadrack (ur.). Hershey, PA, SAD: IGI Global, 2018. str. 121-151 doi:10.4018/978-1-5225-7080-6.ch005
10. Stančić, Hrvoje; Rajh, Arian; Crnković, Kristijan Mapirani metapodaci arhivskih, knjižničarskih i muzeoloških normi i referentne interdisciplinarne platforme // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture 20 (2017) / Willer, Mirna ; Osrečki Jakelić, Dubravka (ur.). Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2017. str. 153-190
11. Rajh, Arian Arhivističke (informacijsko-informatičke) tehnologije: procjene i preporuke // Radovi 5. kongresa hrvatskih arhivista: Arhivi u Hrvatskoj - (retro)perspektiva / Babić, Silvija (ur.). Zadar: Hrvatsko arhivističko društvo, Državni arhiv u Zadru, 2017. str. 419-436
12. Rajh, Arian; Pavetić, Tanja Computer Generated Description as the Required Digital Competence in Archival Profession // International Journal of Digital Literacy and Digital Competence (IJDLDC), 8 (2017), 1; 36-49
13. Priručnici za W3C standarde - sa službenih internetskih stranica tijela koja ih održavaju
Naziv kolegija: Klasifikacijski sustavi
Nastavnik: prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica
ECTS bodovi: 6
Trajanje: 1 semestar
Status: obvezan izborni
Oblik: 2 sata predavanja, 2 sata vježbi
Ispit: usmeni i pismeni, seminar
Način provjere znanja: kolokvirane vježbe, seminarski rad i položen ispit.
Cilj kolegija: Teorijski i praktično upoznati studente s načelima klasifikacije i karakteristikama pojedinih klasifikacijskih sustava. Naučiti ih vrednovati klasifikacijski sustav s aspekta zbirke i koristiti klasifikacije u pretraživanju i organizaciji znanja na Interentu.
Sadržaj:
Predavanja: Što je prikaz znanja, principi i pomagala za organizaciju informacija i znanja. Terminologija, taksonomije, kategorizacija, klasifikacija. Sadržajna obrada građe, osnovni pojmovi i oblici. Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna kalsifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifkacija. Mogućnosti i svrha klasifikacije u pretraživanju. Uporaba klasifikacije u prezentaciji i organizaciji digitalnih zbirki.
Vježbe: Praktično usvajanje načela klasifikacije općenito. Principi i korištenje Univerzalne decimalne klasifikacije. Makro i mikro struktura UDK – glavne i specijalne tablice, opće pomoćne tablice, pravila redanja. Klasificiranje građe, tiskane i elektroničke.
Literatura obvezna:
1. Broughton, V. Essential classification. London: Facet publishing, 2004.
2. McIlwaine, I.C. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu / prevela J. Leščić Lokve : Benja ; Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica ; Osijek : Filozofski fakultet, 2004.
3. Marcella, R.; Newton, R. A new manual of classification. London : Gower, 1995.
4. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004.
5. Slavić, A. Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi. // Informacijske znanosti u procesu promjena / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.
6. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.
Dodatna literatura
1. Batley, S. Classification in Theory and Practice. London : Chandos Publishing, 2005.
2. Broughton, V. Klasifikacija za 21. stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske,44, 1-4(2001), str. 31-51.
3. Chan,L. M. Hofges,T. L. The library of congress classification // The future of classification /ed. Rita Marcella and Arthur Maltby. Hamshire,Gower publishing, 2000.
4. Dahlberg, I. Naèela strukture klasifikacije : ispitivanja, iskustva, zakljuèci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 44, 1-4(2001), str. 27-37.
5. Foskett, A.C. The subject approach to information. 5th ed. London : Library Association Publishing, 1997
6. Lasiæ-Laziæ, J. Znanje o znanju. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 1996.
7. Langridge, D. W. Classification: its kinds, systems, elements and applications. London [etc.] : Bowker Saur, 1992.
8. Learn Library of Congress classification /Helena Dittmann [and] Jane Hardy London. The Scarecrow Press : Canberre : Doc Matrix Pty,2000.
9. Wynar, B.S. Introduction to cataloging and classification. 8th ed. / edited by Arlene G. Taylor. Englewood, Colo. : Libraries Unlimited, 1992.
UDK tablice:
1. Univerzalna decimalna klasifikacija: Dio 1: Drutvene i humanističke znanosti /urednica Lidija Jurić Vukadin; prevoditelji Zvonimir Baletić.. [et al.] Izdanje:1. hrv. srednje izd. Zagreb : Nacionalna i sveučilina knjinica, 2005.
2. Univerzalna decimalna klasifikacija. Dio 2, Prirodne i primjenjene znanosti /[izrada kazala Jelica Leščić ; prevoditelji Ivan Bauer ... [et al.] ; urednice Lidija Jurić Vukadin, Jelica Leščić].Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2007.
3. Univerzalna decimalna klasifikacija : hrvatsko depno izdanje / prijevod s engleskog Jelica Lečić. Zagreb : Naklada Dominović, 2003.
4. Univerzalna decimalna klasifikacija : dodatak Zagreb : Naklada Dominović, 2004.
Naziv kolegija: Objektno i vizualno programiranje
Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: obavezan za studente jednopredmetnog preddiplomskog studija Informacijskih znanosti, izborni za ostale studije
Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi
Uvjeti: Algoritmi i strukture podataka
Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj
Uvod. Python – objektno orijentirani jezik. Definiranje klase (razreda). Objekt kao instanca klase. Atributi i metode. Operatori i operandi. Konstruktori i destruktori. Inicijalizacija i dodjeljivanje. Nasljeđivanje. Enkapsulizacija. Aktivacija i pasivacija. Tkinter kao primjer grafičkog sučelja. Vizualno programiranje.
Sadržaj vježbi
Izvođenje odabranih primjera programa u jeziku Python i generatoru programa (wxFormBuilder), koji prate teme predavanja, i samostalno rješavanje postavljenih problema. Sve se vježbe izvode na računalima.
Sadržaj seminara
Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja korištenjem tehnika objektnog i vizualnog programiranja. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.
Opće i specifične kompetencije
Studenti će naučiti rješavati složene probleme primjenom objektnog programiranja u izabranom jeziku za programiranje (Python) i koristiti aktualne platforme za vizualno programiranje i generiranje programa (wxFormBuilder).
Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1) Definirati klase (svojstva i metode) za opis objekata.
2) Koristiti napredne tehnike i metodologiju OOP.
3) Primijeniti temeljna načela objektno orijentiranog oblikovanja programa.
4) Koristiti alate za vizualno programiranje i generiranje programa.
5) Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
6) Pratiti razvoj jezika za programiranje.
7) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.
Način održavanja nastave
Obveze studenata i uvjeti
Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).
Način provjere znanja
Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:
Seminarski rad:
Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%
Obavezna literatura
Preporučena literatura
Naziv kolegija: Vjerojatnost i statistika
Nastavnik: Prof. dr. sc. Božidar Tepeš
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: obvezan za studente jednopredmetnog studija
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno (2+2+0)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Cilj kolegija: U kolegiju su teme iz vjerojatnosti i statistike. Prvo se uvodi pojam temeljnog skupa i uzorka. Vjerojatnost se obrađuje kroz prostor vjerojatnosti i uvjetne vjerojatnosti. Uvode se pojmovi slučajne varijable, funkcije razdiobe i funkcije vjerojatnosti. Slučajni uzorak određuje statistiku. Od statističkih postupaka obrađuje se ocjena parametara razdiobe, testiranje statističkih hipoteza i linearna regresija.
Sadržaj kolegija:
Literatura:
Način polaganja ispita: U toku semestra tri testa ili na kraju semestra pismeni i usmeni ispit.
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).