Važni datumi

Sve promjene bit će uvijek objavljene na ovoj web stranici. Zbog mogućih promjena molimo Vas da provjerite raspored prije dolaska na predavanja.

Raspored za 2. semestar (.docx verzija) (posljednja izmjena: 19.3.2012., 14.22h)

Raspored za 1. semestar (posljednja izmjena: 14.9.2011., 12.20h)

Termini za ispite objavljeni su na stranici s obavijestima.

Prof. dr. sc. Hrvoje Stančić održat će u utorak 10. srpnja 2012. u 11.30h u E-312 na Filozofskom fakultetu ispite i upis ocjena iz predmetâ:

Digitalizacija arhivskog gradiva (modul A)
Digitalizacija i migracija dokumenata (modul B)

Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (modul A)
Zaštita elektroničkog gradiva (modul B)

Digitalni arhivi (moduli A i B)

Zaštita i obrada AV gradiva (moduli A i B)


Prof. dr. sc. Hrvoje Stančić održat će u četvrtak 31. svibnja 2012. u 14h u E-312 na Filozofskom fakultetu ispite i upis ocjena iz predmetâ:

Digitalizacija arhivskog gradiva (modul A)
Digitalizacija i migracija dokumenata (modul B)

Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (modul A)
Zaštita elektroničkog gradiva (modul B)

Digitalni arhivi (moduli A i B)

Zaštita i obrada AV gradiva (moduli A i B)


Prof. dr. sc. Hrvoje Stančić održat će predavanja iz predmeta Digitalni arhivi u petak 23. 3. 2012. (17-21) i subotu 24. 3. 2012. (10-18) u dvorani A-104.


Prof. dr. sc. Hrvoje Stančić održat će ispite iz predmetâ Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (modul A) i Zaštita elektroničkog gradiva (modul B)u utorak 21. veljače 2012. godine u 16.30h na Filozofskom fakultetu u E-312. Kritički prikaz na zadanu temu potrebno je predati putem Omege najmanje 5 dana prije izlaska na ispit, tj. najkasnije tijekom četvrtka 16. veljače 2012.

U istom terminu će se održati i ispit iz predmeta Digitalizacija arhivskog gradiva.


Nastavljamo s nastavom u II. semestru. Obnovljeni raspored je dostupan.

Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (modul A)
Zaštita elektroničkog gradiva (modul B)
prof. dr .sc. Hrvoje Stančić

petak 13.1., 17-21h, A-103
subora 14.1., 10-18h, A-308

petak 20.1., 17-21h, A-103
subora 21.1., 10-18h, A-103


Na stranici s rasporedom objavljen je raspored predavanja za II. semestar. Predavanja započinju 25. studenoga 2011. godine. Odabir izbornih predmeta potrebno je izvršiti putem Omega sustava za e-učenje.


Doc. dr. sc. Hrvoje Stančić održati će ispite iz predmeta Digitalizacija arhivskog gradiva (modul A) / Digitalizacija i migracija dokumenata (modul B) u:

- utorak 25. listopada 2011. s početkom u 16.30h na FF-u u E-312
- petak 4. studenoga 2011. s početkom u 15.30h na FF-u u E-312

U istim terminima će se održati i ispiti za 1. generaciju polaznika iz predmeta:
Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (uvjet: predan i odobren seminarski rad putem Omege)
Zaštita elektroničkog gradiva (uvjet: predan i odobren seminarski rad putem Omege)
Digitalni arhivi


Predmet Digitalizacija arhivskog gradiva (modul A) / Digitalizacija i migracija dokumenata (modul B) održat će:
doc. dr. sc. Hrvoje Stančić, 23.-24. rujna na Filozofskom fakultetu, u dvorani A-104
Zvonimir Baričević i suradnici, 30. rujna i 1. listopada, Hrvatski državni arhiv


Ispiti iz predmeta Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima na Stručnom usavrsavanju iz arhivistike održat će se:
srijeda 21. rujna, 17:30h, Filozofski fakultet, E-312 (dr. sc. Arian Rajh)
srijeda 28. rujna, 12:00h, Hrvatski državni arhiv (Jozo Ivanović)
srijeda 5. listopada, 16:00h, Hrvatski državni arhiv (dr. sc. Silvija Babić)

Materijali za ispit su postavljeni na e-learning sustav Omega.


Nastava iz predmeta:

prof. dr. sc. Damir Boras
dr. sc. Silvija Babić
dr. sc. Arian Rajh
Jozo Ivanović
Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima

održat će se u petak 2. i u subotu 3. rujna u prostorima Hrvatskog drzavnog arhiva (HDA). Tada će predavati dr. sc. Silvija Babić.

U petak 9. rujna nastavu će održati dr. sc. Arian Rajh na Filozofskom fakultetu u prostoriji A-308.
U subotu 10. rujna nastavu će održati Jozo Ivanović u prostorima Hrvatskog drzavnog arhiva (HDA).


Zbog relativno malog broja prijavljenih polaznika za predmete prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana (Uvod u epistemologiju informacijskih znanosti / Epistemologija informacijske znanosti) nastava će se održati u obliku konzultacija.

Konzultacije će se održati, umjesto u petak 1. srpnja 2011., u izmijenjenom terminu u subotu 2. srpnja 2011. u vremenu 11-13h na Filozofskom fakultetu u prostoriji A-308.


Ispitni termini

Melina Lučić
Osnove sređivanja i opisa arhivskog gradiva (modul A)
Sređivanje i opis arhivskog gradiva (modul B)
20.06.2011., 13h, Arhiv
01.07.2011., 13h, Arhiv

prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Osnove klasifikacijskih sustava (modul A)
Klasifikacijski sustavi (modul B)
30.06.2011.
, 17h, E-323
07.07.2011., 17h, E-323 05.07.2011., 10h, E-323

dr. sc. Arian Rajh
Arhivska teorija i praksa (modul A)
Arhivska teorija i praksa (zaštita, obrada, korištenje, vrednovanje) (modul B)
25. 5., 17.30h, E-312
15. 6., 17.30h, E-312
13. 7., 17:30h, E-312
- poželjna najava e-mailom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


Za polaznike 1. generacije

Vlatka Lemić
Osnove sređivanja i opisa arhivskog gradiva
Sređivanje i opis arhivskog gradiva
Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj
- dogovor za termin ispita e-mailom na:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

mr. sc. Tatjana Mušnjak
Uvod u zaštitu arhivskog gradiva
Zaštita arhivskog gradiva
- dogovor za termin ispita e-mailom na:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

prof. dr. sc. Miroslav Tuđman
Epistemologija informacijske znanosti
- dogovor za termin ispita e-mailom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Jozo Ivanović
Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima
- dogovor za termin ispita e-mailom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

doc. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija arhivskog gradiva
Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (uvjet: predan i odobren seminarski rad putem Omege)
Zaštita elektroničkog gradiva (uvjet: predan i odobren seminarski rad putem Omege)
Digitalni arhivi
- dogovor za termin ispita e-mailom na:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Carmen Lhotka
Zaštita i obrada AV gradiva
- dogovor za termin ispita e-mailom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Osnove upravljanja informacijama i znanjem
Upravljanje informacijama i znanjem
- dogovor za termin ispita e-mailom na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Za svakog polaznika ustanova uplaćuje 4.500 kn po semestru, odnosno ukupno 9.000 kn za jednogodišnje stručno usavršavanje na žiro račun:

2360000–1101311177
poziv na broj 2-460-2851

P=predavanje, S=seminar, V=vježbe


Modul A

I. semestar


Obvezni kolegiji

Arhivska teorija i praksa (2p+1s, 6 ECTS)
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba. Osnovna arhivska načela. Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina.
U okviru seminara polaznici će obraditi izložene teme na konkretnim primjerima.

Osnove sređivanja i opisa arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Opisi posebnih formata: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi;  pokretne slike.
U okviru vježbi polaznici će obraditi funkciju opisa u upravljanju gradivom, sam opis gradiva i sl.

 


Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Spisovodstvo: predmet i svrha. Povijesni razvoj uredskog poslovanja/spisovodstva u Hrvatskoj. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije. Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima.

Osnove klasifikacijskih sustava (2p+2v, 6 ECTS)
Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna klasifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifikacija.
Kroz vježbe će polaznici proći praktično usvajanje načela klasifikacije, klasificiranje građe, tiskane, AV i elektroničke.

Uvod u epistemologiju informacijskih znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja. Prikaz znanja kao teorijskog problema informacijske znanosti; vremenitost znanja i zastarijevanje znanja – teorije o vremenskoj strukturi znanja.
Kroz seminar studenti će razviti sposobnost razlikovanja prikaza znanja od znanja kao spoznaje.

Digitalizacija arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana.
Kroz vježbe će polaznici u informatičkom laboratoriju vježbati pojedine korake u procesu digitalizacije.



II. semestar


Obvezni kolegiji

Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Definicija službe, djelatnosti, zakonskih propisa u kulturnim djelatnostima, kulturne baštine i kulturne politike. Kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, radio difuzija i televizija, organizacija i udruživanje, međunarodna pravna regulativa.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo.
Kroz seminare polaznici će obraditi načela zakona i njihovih elemenata, nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa, te propise o radu i nadležnostima arhivske službe.

Uvod u zaštitu arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva.
Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade.
Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva. Uloga zgrade u zaštiti gradiva.
Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja.
Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, skeniranje). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva. Vrste i materijali za izradu zaštitne ambalaže.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima, učiti prepoznati oštećenja te predložiti odgovarajuće mjere zaštite.



Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Zaštita i svrha zaštite, izbor materijala za zaštitu, organizacija ispravnih smještajno-okolinskih uvjeta. Suvremene  tendencije vrednovanja u arhivskoj teoriji i praksi, komparativno zakonodavstvo o vrednovanju u Europi i propisi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi vrednovanja u elektroničkome okruženju. Vrednovanje i kategorizacija stvaratelja.
Norme u obradi AV gradiva, formalna obrada.
Kroz praktičan rad polaznici će raditi na formalnoj obradi AV gradiva.

Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Uvodno se daje pregled povijesti zaštite gradiva, te uspoređuje definicija klasičnog zapisa i zapisa u elektroničkoj okolini. Nadalje se raščlanjuje struktura elektroničkog zapisa (fizička, logička i konceptualna razina), objašnjavaju razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedije itd. Zatim se ukazuje na slojevitost problema održavanja elektroničkog gradiva, dugovječnost, pregled, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za arhiviranje, konverzija formata, autorska prava itd.
Kroz seminar polaznici će se posvetiti problematici i temeljnim principima zaštite elektroničkog gradiva i njegovog očuvanja na dulji vremenski rok.

Uvod u digitalne arhive (2p+1v, 6 ECTS)
Funkcije i postupci organizacije digitalnih arhiva. Usporedba i analiza sličnosti i razlika između digitalnih arhiva, digitalnih knjižnica i digitalnih zbirki. Logička struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. Referentni model OAIS. Proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadržaja (protokoli i oblikovanje paketa – Submission Information Package (SIP)), verifikacija i preuzimanje SIP-a, arhivski informacijski paket (AIP), diseminacijski informacijski paket (DIP).
Arhivski informacijski sustav (ArhIs).
Kroz vježbe polaznici će upoznati Arhivski informacijski sustav (ArhIs).

Osnove upravljanja informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)
Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje.
Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. Primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim oblicima upravljanja znanjem i informacijama.
Kroz seminarski rad polaznici će obraditi teme vezane za upravljanje informacijama i znanjem u institucijama.


Modul B

I. semestar


Obvezni kolegiji

Arhivska teorija i praksa (zaštita, obrada, korištenje, vrednovanje) (2p+1s, 6 ECTS)
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba. Osnovna arhivska načela. Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina. Povijesni razvitak arhivistike kao znanstvene discipline. Životni ciklus dokumenata – Records continuum. Arhivska terminologija. Stvaratelji arhivskoga gradiva i arhivi.
U okviru seminara polaznici će analitički obraditi izložene teme na konkretnim primjerima.

Sređivanje i opis arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Načela sređivanja. Struktura i organizacija arhivskog gradiva. Arhivske jedinice: fond, serija, dosje, predmet, dokument. Veze među arhivskim jedinicama: hijerarhijske i horizontalne veze, unutarnje i vanjske veze, načela formiranja i povezivanja jedinica.
Logička i fizička struktura arhivske cjeline. Prikaz logičke strukture. Oblikovanje i označavanje fizičkih jedinica. Povezivanje logičkih i fizičkih jedinica. Izrada plana sređivanja. Organizacija rada na sređivanju. Informacijski prikaz strukture gradiva. Analiza sređenosti. Svrha i ciljevi arhivističkoga opisa.
Opisi posebnih formata: zvučni zapisi; videozapisi; mikrooblici; elektronički zapisi; pokretne slike.
U okviru vježbi polaznici će obraditi funkciju opisa u upravljanju gradivom, sam opis gradiva, relevantne međunarodne norme i sl.



Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)

Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Spisovodstvo: predmet i svrha. Povijesni razvoj uredskog poslova¬nja/spisovodstva u Hrvatskoj. Suvremeni propisi o uredskom poslovanju. Značenje spisovodstva za poslovanje organizacije. Uloga spisovodstva u informacijskom sustavu organizacije. Zadaće i svojstva spisovodstvenog sustava. Spisovodstvena politika. Spisovodstvene funkcije. Oblikovanje spisovodstvenog sustava. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata. Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa. Analiza i vrednovanje spisovodstvenog sustava. Oblikovanje i korištenje spisovodstvenih alata. Upravljanje i održavanje spisovodstvenog programa.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima i na taj način biti osposobljeni za vrednovanje i izbor optimalnog spisovodstvenog sustava.


Klasifikacijski sustavi (2p+2v, 6 ECTS)
Klasifikacijski sustavi, temeljni pojmovi, teorijska načela, analiza, usporedba i primjena različitih klasifikacijskih sustava (Klasifikacija kongresne knjižnice, Blisova klasifikacija, Klasifikacija s dvotočkom, Deweyeva decimalna kalsifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija). Klasifikacija u elektroničkom okruženju – javno dostupni mrežni katalozi, Internet i automatska klasifkacija. Mogućnosti i svrha klasifikacije u pretraživanju. Uporaba klasifikacije u prezentaciji i organizaciji digitalnih zbirki. Izrada klasifikacijskih sustava administrativne funkcije stvaratelja. Izrada klasifikacijskih sustava institucijske funkcije stvaratelja.
Kroz vježbe će polaznici proći praktično usvajanje načela klasifikacije, klasificiranje građe, tiskane, AV i elektroničke.


Epistemologija informacijske znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u epistemološke probleme informacijske znanosti: struktura znanosti i znanja. Razvoj informacijskog fenomena i teorije o razvoju znanja. Prikaz znanja kao teorijskog problema informacijske znanosti; vremenitost znanja i zastarijevanje znanja - teorije o vremenskoj strukturi znanja.
Teorije o vrstama i tipovima znanja te načinima stjecanja znanja, odnosno o kontroli i upravljanju socijalnim pamćenjem.
Kroz seminar studenti će razviti sposobnost razlikovanja prikaza znanja od znanja kao spoznaje, te razviti znanja i umijeća za vrednovanje prikaza znanja.


Digitalizacija i migracija dokumenata (2p+1v, 6 ECTS)
Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana, te dugotrajno čuvanje, konverzija i migracija. Također se obrazlaže problematika vođenja projekata digitalizacije.
Kroz vježbe će polaznici u informatičkom laboratoriju vježbati pojedine korake u procesu digitalizacije i migracije. Obuhvatit će se i praktična znanja u radu s uređajima i programima koji se koriste u procesu digitalizacije.


II. semestar


Obvezni kolegiji

Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Definicija službe, djelatnosti, zakonskih propisa u kulturnim djelatnostima, kulturne baštine i kulturne politike. Kinematografija, mnogoznačni pojam tisak i informiranje, radio difuzija i televizija, organizacija i udruživanje, međunarodna pravna regulativa.
Međunarodno arhivsko zakonodavstvo.
Pravna valjanost zapisa na nekonvencionalnim medijima, strojno čitljivi zapisi. Arhivska služba i javnost: upoznavanje s ulogom arhiva u društvu i s organizacijom rada s korisnicima.
Kroz seminare polaznici će obraditi načela zakona i njihovih elemenata, nekoliko najznačajnijih provedbenih propisa, te propise o radu i nadležnostima arhivske službe.


Zaštita arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)
Svrha zaštite. Optimalni uvjeti čuvanja arhivskog gradiva.
Materijali strojno čitljivih zapisa: audiovizualnih (fotografija, film, mikrofilm, zvučni dokumenti) i dokumenata elektroničke obrade.
Uzroci oštećenja: fizikalno-kemijski (vlaga, toplina, svjetlo, zagađeni zrak, kiseline), biološki i mehanički. Prirodne katastrofe (požar, poplava, potres i dr.) i ratovi kao uzroci oštećivanja gradiva. Uloga zgrade u zaštiti gradiva.
Organizacija prostora unutar zgrade. Spremišta, čitaonice, radni prostor i ostali prostori. Oprema. Zaštita od različitih vrsta oštećenja.
Zaštita prijenosom na druge medije (fotokopiranje, mikrofilmiranje, skeniranje). Značenja zaštitne ambalaže u zaštiti gradiva. Vrste i materijali za izradu zaštitne ambalaže.
Metode masovnog konzerviranja i restauriranja u zaštiti gradiva: masovna dezinfekcija, neutralizacija i restauriranje kalanjem. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija.
Kroz vježbe polaznici će raditi na konkretnim primjerima, učiti prepoznati oštećenja te predložiti odgovarajuće mjere zaštite.


Izborni kolegiji
(Studenti biraju tri izborna kolegija.)


Organizacija i dostupnost informacijskih izvora u arhivima (2p+1s, 6 ECTS)
Djelatnosti i usluge informacijske službe u arhivima. Raspoloživi informacijski resursi i referentni izvori za pružanje informacija o arhivskome gradivu u Hrvatskoj. Referentni izvori za pružanje informacija u stranim arhivima o hrvatskoj prošlosti. Europske baze podataka o arhivskom gradivu na mrežnim stranicama najznačajnijih europskih arhiva i arhiva u RH. Evidencije u arhivima. Arhivi i Internet. Informacijski izvori općenito: izvori koji su sami dovoljan izvor podataka; službene publikacije, nekonvencionalni izvori; primarni, sekundarni i tercijarni izvori.
Kroz seminar polaznici će obraditi teme vezane uz organizaciju i dostupnost informacijskih izvora u arhivima.


Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Zaštita i svrha zaštite, izbor materijala za zaštitu, organizacija ispravnih smještajno-okolinskih uvjeta. Suvremene  tendencije vrednovanja u arhivskoj teoriji i praksi, komparativno zakonodavstvo o vrednovanju u Europi i propisi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi vrednovanja u elektroničkome okruženju. Vrednovanje i kategorizacija stvaratelja.
Norme u obradi AV gradiva, formalna i sadržajna obrada, te indeksiranje.
Kroz praktičan rad polaznici će raditi na formalnoj i sadržajnoj obradi AV gradiva i izboru termina za indeksiranje.


Zaštita elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Uvodno se daje pregled povijesti zaštite gradiva, te uspoređuje definicija klasičnog zapisa i zapisa u elektroničkoj okolini. Nadalje se raščlanjuje struktura elektroničkog zapisa (fizička, logička i konceptualna razina), objašnjavaju razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedije itd. Zatim se ukazuje na slojevitost problema održavanja elektroničkog gradiva, dugovječnost, pregled, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za arhiviranje, konverzija formata, autorska prava itd.
Nadalje se daje pregled standarda i referentnih modela bitnih za zaštitu i očuvanje elektroničkog gradiva (OAIS, EAD itd.), te pregled rezultata značajnih međunarodnih projekata.
Kroz seminar polaznici će se posvetiti problematici i temeljnim principima zaštite elektroničkog gradiva i njegovog očuvanja na dulji vremenski rok, te primjeni preporučenih normi.


Digitalni arhivi (2p+1v, 6 ECTS)
Funkcije i postupci organizacije digitalnih arhiva. Usporedba i analiza sličnosti i razlika između digitalnih arhiva, digitalnih knjižnica i digitalnih zbirki. Logička struktura i informacijski objekti u digitalnom arhivu. Referentni model OAIS. Proces rada digitalnih arhiva: zaprimanje sadržaja (protokoli i oblikovanje paketa – Submission Information Package (SIP)), verifikacija i preuzimanje SIP-a, arhivski informacijski paket (AIP), diseminacijski informacijski paket (DIP). Način upravljanja metapodacima i spremištima (repozitorijima) informacijskih objekata. Upravljanje vitalnim dokumentima, sigurnost dokumenata u tradicionalnim i elektroničkim sustavima za upravljanje dokumentima.
Arhivski informacijski sustav (ArhIs).
Kroz vježbe polaznici će pobliže upoznati Arhivski informacijski sustav (ArhIs) te strukturu i organizaciju njegove izgradnje.


Upravljanje informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)
Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje.
Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. Primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim oblicima upravljanja znanjem i informacijama.
Upravljanje i vrednovanje intelektualnog kapitala institucije.
Kroz seminarski rad polaznici će obraditi teme vezane za upravljanje informacijama i znanjem u institucijama sagledanima kroz aspekt podrške odlučivanju.

Modul A

I. semestar


Obvezni kolegiji
Arhivska teorija i praksa (2p+1s, 6 ECTS)
Osnove sređivanja i opisa arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)


Izborni kolegiji
Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Osnove klasifikacijskih sustava (2p+2v, 6 ECTS)
Uvod u epistemologiju informacijskih znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Digitalizacija arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)

Studenti biraju tri izborna kolegija.


II. semestar


Obvezni kolegiji

Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u zaštitu arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)


Izborni kolegiji
Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Uvod u zaštitu elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Uvod u digitalne arhive (2p+1v, 6 ECTS)
Osnove upravljanja informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)

Studenti biraju tri izborna kolegija.


P=predavanje, S=seminar, V=vježbe


Modul B

I. semestar


Obvezni kolegiji

Arhivska teorija i praksa (zaštita, obrada, korištenje, vrednovanje) (2p+1s, 6 ECTS)
Sređivanje i opis arhivskog gradiva (2p+2v, 6 ECTS)


Izborni kolegiji

Stvaranje i upravljanje spisovodstvenim sustavima (2p+2v, 6 ECTS)
Klasifikacijski sustavi (2p+2v, 6 ECTS)
Epistemologija informacijske znanosti (2p+1s, 6 ECTS)
Digitalizacija i migracija dokumenata (2p+1v, 6 ECTS)

Studenti biraju tri izborna kolegija.



II. semestar


Obvezni kolegiji
Organizacija arhivske službe u Hrvatskoj (2p+1s, 6 ECTS)
Zaštita arhivskog gradiva (2p+1v, 6 ECTS)


Izborni kolegiji
Organizacija i dostupnost informacijskih izvora u arhivima (2p+1s, 6 ECTS)
Zaštita i obrada AV gradiva (2p+2v, 6 ECTS)
Zaštita elektroničkog gradiva (2p+1s, 6 ECTS)
Digitalni arhivi (2p+1v, 6 ECTS)
Upravljanje informacijama i znanjem (2p+1s, 6 ECTS)

Studenti biraju tri izborna kolegija.

P=predavanje, S=seminar, V=vježbe