Obavijesti studija

Upravljanje informacijama i znanjem

Detalji

Naziv kolegija: Upravljanje informacijama i znanjem

ECTS bodovi: 6

Jezik : hrvatski

Trajanje : 1 semestar

Status : obvezan

Oblik : 2 sata predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti : Organizacija znanja

Ispit : usmeni, seminarski rad

Način provjere znanja: seminarski rad i položen ispit.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: predavanja, seminari, OMEGA (e-learning)

 

Sadržaj :

Društvo znanja i društvene promjene. Znanje, organizacija i upravljanje. Novi modeli rada: Radnici znanjem (informatori) i voditelji znanja (organizatori informacijskih procesa). Razlika upravljanja znanjem i intelektualnim kapitalom. Stvaranje i razmjena informacija i znanja. Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje. Organizacija i upravljanje u znanosti, obrazovanju, profitnim i neprofitnim organizacijama. Organizacijsko znanje, podrška za poslovne procese. Upravljanje znanjem u informacijskim institucijama. primjena teorijskih saznanja koja se ogledaju u mnogim proizvodima informacijske i internetske tehnologije koja nalaze primjenu u svim vidovima upravljanja znanjem i informacijama.

 

Seminar:

Upravljanje znanjem i upravljenje dokumentima s ugrađenim sustavom za rukovanje dokumentima, baze znanja, praćenje diskusija, check- in / check out funkcionalnost, izrada suradničkih softvera za upravljanje znanjem koji su razvijeni prema tekućim projektima ustanova. Web sučelje za fleksibilan pristup krajnjih korisnika. Intuitivna klasifikacija dokumenata koja podržava hijerarhijsku strukturu. Automatska kontrola i korisnička kontrola. Napredne mogućnosti pretraživanja s filerima i punim tekstom.

 

Cilj – opće i specifične kompetencije :

Student će nakon odslušanih predavanja i rada u seminaru razumijeti teorijska i praktična načela i metode organizacije i upravljanja informacijama i znanjem. Razumijet će teorijska i praktična rješenja za potrebe suradnje i toka rada. Upoznat će izvore upravljanja preko aktivnosti kao što su praćenje zahtijeva, smještaj, raspored i vitalne dijelove o upravljanju projetima. Naučit će pronaći prave izvore za podršku projektu, steći vještine za planiranje i izbor najboljih izvora.

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

 

Literatura obvezna :

1. Bahra, N. Competitive knowledge management. London : Palgrave, 2001.

2. Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004.

3. Slavić, A. Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi. // Informacijske znanosti u procesu promjena / urednica Jadranka Lasić-Lazić. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.

4. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.

 

Programiranje baze podataka

Detalji

Naziv kolegija: Programiranje baze podataka

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski jezik

Trajanje: 1 semestar

Status: TIP A - izborni kolegiji namijenjeni samo studentima matičnog studija

Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 30+0+30

Način provjere znanja: pismeni i usmeni ispit

 

Okvirni sadržaj kolegija:
1. Uvodno predavanje
2. Temeljni pojmovi relacijskih baza podataka
3. T-SQL
4. T-SQL
5. T-SQL
6. KOLOKVIJ
7. Pohranjene procedure i korisničke funkcije
8. Pogledi
9. Okidači (triggers)
10. KOLOKVIJ
11. Programiranje aplikacije za pristup bazi podataka
12. Programiranje aplikacije za ažuriranje baze podataka
13. Napredno programiranje baze podataka
14. PROJEKTNI RAD
15. KOLOKVIJ

Cilj kolegija (očekivane kompetencije): 


Student treba upoznati načine i mogućnosti programiranja baze podataka. Praktičnim radom na konkretnim projektima student će ovladati različitim vještinama programiranja baze podataka. U tu svrhu koristit će se neki od poznatih SQL servera i neki od poznatih vizualnih programskih alata za programiranje.

Obvezna literatura: 


1. Gunderloy M., J. Joreden: SQL server 2000, Sybex Inc., 2000.
2. Dobson R.: Programing SQL server 2000, Miscrosoft Press, 2002.
3. Roman, Steven. Access Database Design & Programming (3rd Edition), 2002.

Dopunska literatura: 


1. Radovan, M.: Baza podataka, Informator, Zagreb, 1993.
2. Date, C. J.: An Introduction to Database Systems, Addison-Wesley publishing Company, New York. 1994.
3. Shawn, Wildermuth. Pragmatic ADO.NET: Data Access for the Internet World, 2002.

 

Digitalizacija i migracija dokumenata

Detalji

Naziv kolegija: Digitalizacija i migracija dokumenata

Nastavnik: prof. dr. sc. Hrvoje Stančić

Oblike nastave: predavanje

Semestar: zimski semestar
Status kolegija: Obavezni predmet za studente arhivistike i bibliotekarstva, izborni predmet Odsjeka za informacijske znanosti.
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno, 3 ECTS


Sadržaj: Predavanja sadržajno pokrivaju proces digitalizacije koji je organiziran u sljedeće korake: određivanje svrhe i ciljeva, odabir i priprema gradiva za digitalizaciju, organizacija postupka digitalizacije, odabir tehnika, postupaka i uređaja za digitalizaciju, provođenje digitalizacije uz provjeru kvalitete, obrada, organizacija gradiva i njegova pohrana, te dugotrajno čuvanje, konverzija i migracija. Također se obrazlaže problematika vođenja projekata digitalizacije. Dodatno se razrađuje problematika očuvanja elektroničkih dokumenata na dulji vremenski rok.
Prije izrade seminara se u informatičkom laboratoriju vježbaju pojedini koraci u procesu digitalizacije uz testiranje raznih postavki i komparativnu analizu dobivenih rezultata.


Cilj: Osnovni cilj predavanja je stjecanje znanja o temeljnim principima procesa digitalizacije – odabiru gradiva, analizi opravdanosti i isplativosti, pripremi gradiva, organizaciji postupka digitalizacije, provjeri kvalitete i podešavanju parametara pri digitalizaciji, naknadnoj obradi, organizaciji i označivanju, te problematici očuvanja elektroničkog gradiva na dulji vremenski rok. Također se stječu specifična znanja vezana uz vođenje projekata digitalizacije, ako i znanja potrebna za očuvanje elektroničkih dokumenata na dulji vremenski rok.
Cilj rada u informatičkom laboratoriju je steći praktična znanja u radu s uređajima i programima koji se koriste u procesu digitalizacije.


Seminarski radovi: Studenti u sklopu kolegija izrađuju i prezentiraju seminarski rad.


Ispit: Pismeni i usmeni. Ocjena se dobiva na temelju ispita i seminarskog rada .


Literatura

Obavezna:

Stančić, Hrvoje, Digitalizacija, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2009. (knjiga je dostupna u knjižnici FF-a i NSK, a može se i naručiti putem on-line knjižare (bookstore) Odsjeka)

Diessn, Raymond J. van, Rijnsoever, Ben J. van, Managing Media Migration in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 5, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., http://www.kb.nl/hrd/dd/dd_onderzoek/dnep_ltp_study-en.html
Frey, Franziska S., Reilly, James M., Digital Imaging for Photographic Collections, Image Permanence Institute, Rochester Institute of Technology, New York, 1999., http://www.mmforum.uni-erlangen.de/zzz_pdf/digibook.pdf

Handbook for Digital Projects: A Management Tool for Preservation and Access, ur. Sitts, Maxine K., Northeast Document Conversion Center, Andover, Massachusetts, 2000., http://www.nedcc.org/resources/digitalhandbook/dman.pdf, poglavlja: II, IV, VI, VII, IX.

Smjernice za korištenje elektroničkih informacija, Hrvatski državni arhiv, 1999.

Izborna:

Ang, Tom, Digitalna fotografija - priručnik, Znanje, Zagreb, 2003.

Diessn, Raymond J. van, Preservation Requirements in a Deposit System, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 3, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., http://www.kb.nl/hrd/dd/dd_onderzoek/dnep_ltp_study-en.html

Lorie, Raymond, The UVC: a Method for Preserving Digital Documents – Proof of Concept, KB/IBM Long-Term Preservation Study Report No. 4, IBM Netherlands, Amsterdam, 2002., http://www.kb.nl/hrd/dd/dd_onderzoek/dnep_ltp_study-en.html

Informacijski izvori i sustavi u arhivima

Detalji

Povijest institucija u Hrvatskoj

Detalji

Naziv kolegija: Povijest institucija u Hrvatskoj

 

Sadržaj:


Ustroj i djelovanje institucija srednjovjekovne Hrvatske: središnja vlast (vladar, herceg, ban, Hrvatski sabor, konferencije, protonotar i dr.), županije, gradovi i općine, vjerske ustanove, vlastelinstva.
Institucije Ugarskog kraljevstva do 1526. Institucije Mletačke republike. Mletačka uprava u Dalmaciji. Središnje institucije Habsburške monarhije od 1526. Hrvatske zemlje pod turskom upravom.
Ustroj uprave na području Vojne krajine. Institucije u Istri i Rijeci. 


Reforme Marije Terezije i Josipa II. Ilirske provincije i francuska uprava. Austrijska uprava u Dalmaciji i Istri do 1848.


Ustroj javne uprave 1848-1918. Središnji uredi u Beču i Budimpešti. Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija. Pravosuđe 1848-1918.


Upravna i teritorijalna organizacija Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavije, ustroj pravosuđa, školski sustav, vojska, gospodarstvo.


Istra, Rijeka i Zadar pod talijanskom upravom od 1918/1923.


Upravna i teritorijalna organizacija Nezavisne Države Hrvatske. Pravosuđe, javne službe, vojska i školstvo u NDH. Postrojbe i ustanove stranih sila na hrvatskom području za 2. svjetskog rata. Ustroj i djelovanje partizanskih civilnih i vojnih organa vlasti.


Upravni i teritorijalni ustroj Hrvatske u razdoblju socijalizma. Ustroj i nadležnosti saveznih tijela i ustanova. Republička tijela uprave i javne ustanove. Lokalna samouprava. Pravosudni sustav. Obrazovni sustav. Reforme političkog i gospodarskog sustava. Društveno-političke organizacije.
Sustav uprave nakon 1990. godine.