Obavijesti studija

Obrada teksta i jezika

Detalji

Naziv kolegija: Obrada teksta i jezika

Nastavnik: dr. sc. Petra Bago, izv. prof.

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (3. semestar preddiplomskog studija)

Oblik nastave: 2P + 2V

Ostalo: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Predmet/Index/3649

Uvod u obradu prirodnog jezika

Detalji

Naziv kolegija: Uvod u obradu prirodnog jezika

Nastavnik: prof. dr. sc. Nives Mikelić Preradović

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: pismeni

 

Sadržaj:

Pojam «prirodan» odnosi se na jezik koji ljudi govore, primjerice hrvatski, engleski, njemački, itd., za razliku od umjetnih jezika kao što su to programski jezici. Obrada prirodnog jezika koristi se za izradu korisničkih sučelja gdje računalu prirodnim jezikom kažemo što želimo da učini. Koristi se i kod usvajanja znanja te pretraživanja informacija, gdje računalo mora pronaći relevantne prirodnojezične informacije te kod prijevoda s jednog prirodnog jezika na drugi. Kolegij daje uvod u obradu prirodnog jezika s osnovnim ciljem proučavanja korištenja prirodnog jezika iz računalne perspektive. Kolegij obuhvaća regularne izraze, morfosintaktičku analizu i semantičku interpretaciju jezika. 

 

Cilj – opće i specifične kompetencije:

 

Student treba razumjeti vodeće trendove i sustave za obradu prirodnog jezika. Također, treba razumjeti pojmove računalne fonologije, morfologije, sintakse i semantike te primjerima demonstrirati poznavanje tih područja. Praktičnim radom na tjednim zadatcima tijekom semestra ovladat će konkretnom primjenom teorijskog znanja da bi na kraju semestra mogao opisati jednostavni sustav koji se temelji na bilo kojoj od razina obrade prirodnog jezika.

 

 

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

 

    1. Uvodno predavanje. O kolegiju. Ciljevi obrade prirodnog jezika. Interdisciplinarnost: računalna znanost, lingvistika, logika, umjetna inteligencija, neurolingvistika, strojno učenje. 
    2. Fonetika i fonologija: obrada govora i pismo.
    3. Odnos pisma i jezika. Kodiranje pisma. ASCII. Unicode.
    4. Prirodni jezici i pretraživanje: Booleovi operatori. Google operatori. Semantičke tražilice.
    5. Regularni izrazi u obradi prirodnog jezika.
    6. Regularni izrazi i pretraživanje korpusa. Pojavnica, različnica, obličnica. Formiranje CQL upita.
    7. Morfologija: osnove morfologije hrvatskog i engleskog jezika. Derivacijska i oblična morfologija.
    8. Morfologija, automati i pretvornici: morfološki analizatori i generatori oblika. Algoritam implementacije morfoloških pravila. 
    9. Računalna sintaksa, višeznačnost, kategorije sintagmi. 
    10. Racunalna sintaksa: sintakticka stabla i parsiranje.
    11. Generativne gramatike. Bezokolinska gramatika. 
    12. Provjernici pravopisa i gramatike. Analiza n-grama.
    13. Osnove teorije vjerojatnosti. Uvjetovana vjerojatnost. Bayesov teorem. Predviđanje i označavanje riječi u tekstu / korpusu.
    14. Označavanje riječi temeljeno na pravilima. Stohastičko označavanje. Kombinirano označavanje
    15. Uvod u semantiku prirodnog jezika.

Literatura:

Osnovna:

 1. Mikelić Preradović, Nives; Berać, Monika; Boras, Damir. Learner Corpus of Croatian as a Second and Foreign Language // Multidisciplinary Approaches to Multilingualism / Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija (ur.). Frankfurt am Main, Germany : Peter Lang, 2015. Str. 107-126.

2. Tepeš Golubić, Lidija; Mikelić Preradović, Nives; Boras, Damir. Semi-automatic detection of germanisms in Croatian newspaper texts // Human Language Technologies as a Challenge for Computer Science and Linguistics / Vetulani, Zygmunt ; Uszkoreit, Hans (ur.). Poznan, Poland: Fundacja Uniwersytetu im. A. Mickiewicza, 2013. Str. 173-177.

3. Ljubešić, Nikola; Esplà-Gomis, Miquel; Klubička, Filip;  Mikelić Preradović, Nives. Predicting Inflectional Paradigms and Lemmata of Unknown Words for Semi-automatic Expansion of Morphological Lexicons. Proceedings of Recent Advances in Natural Language Processing (RANLP 2015).Hissar, Bulgaria: Association for Computational Linguistics, 2015, str. 379-387.

4. Šojat, Krešimir; Mikelić Preradović, Nives; Tadić, Marko. Generation of Verbal Stems in Derivationally Rich Language // Proceedings of the Eigth International Conference on Language Resources and Evaluation (LREC'12) / Calzolari, Nicoletta ; Choukri, Khalid ; Declerck, Thierry ; Ugur Dogan, Mehmet ; Maegaard, Bente ; Mariani, Joseph ; Odijk, Jan ; Piperidis, Stelios (ur.). Istanbul: European Language Resources Association (ELRA), 2012.

5. Ljubesic, Nikola; Mikelić, Nives; Boras, Damir. Language identification: how to distinguish similar languages? // Proceedings of the 29th International Conference on Information Technology Interfaces / Budin, Leo; Lužar-Stiffler, Vesna ; Bekić, Zoran ; Hljuz Dobrić, Vesna (eds). Zagreb: SRCE, 2007.

6. Marko Tadić. Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Exlibris, Zagreb 2003.

 

Dopunska:

 1.         Marko Tadic. Problemi računalne obrade imeničnih oblika u hrvatskome. Suvremena lingvistika 34, (1992), str. 301-308.

2.         Marko Tadic. Building the Croatian Morphological Lexicon. Proceedings of the EACL2003 Workshop on Morphological Processing of Slavic Languages (Budimpešta 2003), ACL, str. 41-46.

3.         Robert Dale, Hermann Moisl and Harold Somers, eds. Handbook of Natural Langauge Processing. MIT Press, 2000.

4.         Lucja M. Iwanska and Stuart C. Shapiro, eds. Natural Language Processing and Knowledge Representation. MIT Press, 2000.

5.Roland R. Hausser. Foundations of Computational Linguistics: Human-Computer Communication in Natural Language. Springer Verlag, 2001.

Uvod u arhivsku teoriju i praksu

Detalji

 

Naziv kolegija: Uvod u arhivsku teoriju i praksu, nositelj i izvođač: Arian Rajh

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Ispit: usmeni ispit

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

  1. Uvodno predavanje
  2. Osnovni arhivski pojmovi. Razlika između knjižnice, arhiva i dokumentalističke zbirke.
  3. Povijest arhiva - općenito
  4. Povijest arhiva u Hrvatskoj
  5. Odnos arhiva i stvaratelja
  6. Spisovodstvo i spisovodstveni postupci
  7. Povijest arhivistike
  8. Arhivistika i druge znanosti
  9. Paradigme u arhivistici
  10. Životni ciklus gradiva i kontinuitet brige za gradivo
  11. Arhivi i IKT
  12. Suvremeni arhivistički projekti
  13. Arhivi i etika.
  14. Seminarski radovi
  15. Sažetak predavanja 

Cilj kolegija:
Studenti upoznaju osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike, razvitak arhivistike i odnos prema srodnim disciplinama. Upoznaju obilježja i strukturu arhivskoga gradiva. Razvijaju senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva. Ciljevi predmeta jesu:
1. upoznati osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike,
2. prikazati razvitak arhivistike kao znanosti i odnos prema srodnim disciplinama i znanostima,
3. upoznati obilježja i strukturu arhivskog gradiva,
4. razviti senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva.

 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

  1. J. Kolanović (ur.), Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska, Beograd, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, 1984.
  2. Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
  3. B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1997
  4. Blouin Jr., F. X., Rosenberg, W. G., Processing the Past: Contesting Authority in History and the Archives, Oxford University Press, 2011.
  5. Ridener, John. From Polders to Postmodernism: A Concise History of Archival Theory, Litwin Books, 2009.
  6. Steedman, C. K. Dust: The Archive and Cultural History, Rutgers University Press, 2002.

  Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

  1. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1994.
  2. J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.
  3. Keeping Archives. Editor Judith Ellis. 2. izd. 1993.
  4. Naar een nieuw paradigma in de archivistiek, ur. P. J. Horsman, F. T. C. J. Ketelaar, T. H. P. M. Thomassen, Amsterdam, 1999. (većina tekstova na engleskom)
  5. McKemmish, S. Yesterday, Today and Tomorrow: A Continuum of Responsibility. Proceedings of the Records Management Association of Australia 14th National Convention, 15-17.9.1997., Perth: RMAA, 1997.
  6. Thomassen, T. H.P.M. Arhivisti i record manageri: ista struka, različite odgovornosti, Arhivski vjesnik, god. 43 (2000), str. 7-18.
  7. Stulli, B. (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1977.
  8. - arhivsko zakonodavstvo RH
  9. Rajh, Arian Digital Archives: Towards the Next Step // INFuture 2017: The Future of Information Sciences: Integrating ICT in Society / Atanassova, Iana ; Zaghouani, Wajdi ; Kragić, Bruno ; Kuldar, Aas ; Stančić, Hrvoje ; Seljan, Sanja (ur.). Zagreb: Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2017. str. 115-120
  10. Rajh, Arian Različite okoline, ista struka: mogućnosti primjene informatičke tehnologije u arhivima za izradu računalno generiranih opisa gradiva // Arhivski vjesnik, 59 (2016), 1; 99-116
  11. Etički kodeks arhivista, 1996.
  12. Berčić, Boran. Etika vrlina. Filozofska istraživanja, 28 (2008), 1; 193-208.
  13. Cline, Scott. Archival virtue: relationship, obligations, and the just archives, Chicago, SAA, 2021.
  14. Harris, Verne. Ghosts of archive: deconstructive intersectionality and praxis. London & New York: Routledge, 2021.
  15. Caswell, M. "Affective Bonds: What Community Archives Can Teach Mainstream Institutions,” Chapter 2 //: Bastian, J.; A. Flinn, A. (ur.), Community Archives, Community Spaces: Heritage, Memory and Identity (2019), str. 21-40.​
  16. Corbman, R. F. "A Genealogy of the Lesbian Herstory Archives, 1974-2014," Journal of Contemporary Archival Studies Vol. 1 (2014), str. 1-15.
  17. Duranti, Luciana; Franks, Patricia. (2015). Encyclopedia of Archival Scence, Lanham, Boulder, New York, London: Rowman & Littlefield.
  18. Duranti, Luciana; Franks, Patricia. (2019). Encyclopedia of archival writers 1505-2015. Lanham, Boulder, New York, London: Rowman & Littlefield.
  19. Fleckner, J. A. “’Dear Mary Jane’: Some Reflections on Being an Archivist,” American Archivist 54:1 (1991), str. 8-13
  20. Hensen, S. L., "Revisiting Mary Jane, or, Dear Cat: Being Archival in the 21st Century,” American Archivist 65:2 (2002).
  21. Nesmith, T.; Bak, G.; Schwartz, J. M. All shook up: the archival legacy of Terry Cook. SAA i ACA: 2020.​
  22. Punzalan, R. L. “Dear Students: Becoming an Archivist in a Time of Uncertainty and Unrest,” The Library Quarterly 87:4 (2017), str. 303-305.
  23. Ranade, S. Acess technologies and the disruptive digital archive. //: Brown, Caroline. (ur.) Archival futures. London: Facet publ., 2018.
  24. Yakel, E. “Archival representation” Archival Science, 3 (2003), 1-25
  25. Mordell, Devon R.. (2019). Critical Questions for Archives as (Big) Data. Archivaria, 87, 140-161.​
  26. Jenkinson, H. A Manual of Archive Administration, 1922.
  27. Kuhn, T. Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo; 1999.
  28. Lyotard, Jean-François. Postmoderna protumačena djeci. August Cesarec i Naprijed, Zagreb, 1990.
  29. Schellenberg, T.R. Modern Archives: Principles and Techniques, 1956.​

 

Osnove bibliotekarstva

Detalji

Naziv kolegija: Osnove bibliotekarstva

Nositelj: dr. sc. Daniela Živković, izvanredni profesor

Izvoditelji: dr. sc. Daniela Živković, izvanredni profesor i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, docent

ECTS bodovi: 6

Oblik: 2 sata predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti za upis: nema

Ispit: seminarski rad i pismeni ispit

 

Sadržaj:

Knjižnica kao javna ustanova. Povijesni pregled. Nastanak javnih knjižnica u današnjem smislu. Vrste i zadaće knjižnica. Bibliotekarstvo kao struka i znanost. Knjižnična građa i izvori. Oblikovanje seminarskog rada i citiranje literature. Istraživački rad u knjižničarstvu. Posjet većim knjižnicama u Zagrebu.

 

Literatura:

1. Horvat, A.; Živković, D. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.hr/2002/ (proučiti pojmove: autor i citiranje).
2. Hrvatska enciklopedija. Zagreb : LZ, 1999-2009. 11 sv. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/ (natuknice: Bibliotekarstvo, Knjiga, Knjižnica).
3. Stipanov, J. Knjižnice i društvo. Zagreb : Školska knjiga, 2010. Str. 204-271.
4. Stipčević, A. Povijest knjige. 2. prošireno i dopunjeno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 2006. (poglavlja o knjižnicama: str. 136-159; 233-242; 333-336; 534-559; 628-650 I 701-718)
5. Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : "Benja", 1994.
6. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. Str. 15-23.

 

Baštinske institucije

Detalji

Naziv kolegija: Baštinske institucije

Ime nastavnika: Željka Miklošević

Broj ECTS bodova: 6

Jezik: hrvatski
Status kolegija: obvezatni - izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno (2+1+0)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima baštine i prirode baštinskih institucija, njihovog poslanja i uloge u društvu, područja djelovanja baštinskih institucija (posebno muzeja), trendovima i tendencijama u baštini u suvremenom društvu, međuodnosima unutar navedenog područja, te privrednoj i društvenoj važnosti tih institucija.

 

Sadržaj kolegija: (po tjednima)
1. Uvodno predavanje
2. Svijet u kojem živimo
3. Priroda baštine (vrijeme, povijest, kolektivna memorija, identitet, mudrost)
4. Trendovi i tendencije – sadašnjost baštine; Strategije i razvoj sektora
5. Konfiguracija baštinskih institucija (muzeji, cyber-muzeji, srodne institucije, industrija baštine, industrija zabave, kreativne idustrije itd.)
6. Planiranje baštinskih institucija
7. Izvrsnost u baštinskoj struci i kako je prepoznati
8. Uspjeh baštinskih institucija; Kriza baštinskih institucija
9. Muzejske organizacije; Muzejski sajmovi; Protagonisti
10. Komunikacija baštine; Oblici komuniciranja baštine
11. Tržište baštine
12. Primjeri - Studije slučaja; Cyber muzej
13. Rađanje baštinske profesije
14. Nova definicija muzeja i baštinskih ustanova

 

Literatura - Obvezatna:
1. Šola, Tomislav. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003. (poglavlje I - Uvod; poglavlje V - Vrijeme za teoriju)
2. Dempsey, Lorcan. Scientific, Industrial, and Cultural Heritage: a shared approach: a research framework for digital libraries, museums and archives. Ariadne Issue22 (2000). URL: http://www.ariadne.ac.uk/issue22/dempsey/intro.html (23.05.2006.).
3. Šola, Tomislav. Nove tendencije u teoriji i praksi muzeja . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989, 20, str. 267-275.
4. Hudson, Kenneth. Museums for the 1980s: A Survey of World Trends. Paris. UNESCO. 1977
(napomena: zbirku osnovnih tekstova, pripremljenu isključivo za potrebe studenata koji polaze kolegij Baštinske institucije, moguće je potražiti u knjižnici Odsjeka za informacijske znanosti)

Literatura- Dopunska:
1. Maroević, Ivo. Sadašnjost baštine. Zagreb, 1986.
2. Merriman, Nick. Beyond the Glass Case - The Past, the Heritage and the Public in Britain. Leicester University Press Leicester. 1991.
3. Nordstrom, Kjell A.; Ridderstrale, Jonas. Funky Business - Kapital pleše samo s darovitima. Zagreb, Differo. 2002.
4. Landa, Manuel de. Tisuću godina nelinearne povijesti. Zagreb. Jesenski i Turk. 2002.

Način polaganja ispita: pismeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.