Obavijesti studija

Osnove upravljanja informacijskim ustanovama

Detalji

Naziv kolegija: Osnove upravljanja informacijskim ustanovama
Predavač: dr.sc. Kristina Kocijan , doc.

ECTS bodovi: 6
Jezik: Hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: Obavezni
Metode poučavanja: Predavanja, seminar
Preduvjet: Nema
Ispit: Pismeni ispit, seminar, usmeni ispit

 

Cilj kolegija
Student će nakon odslušanih predavanja i seminarskog rada razumjeti pojam upravljanja, osnovne aktivnosti i resurse upravljanja. Bit će sposoban za planiranje u okviru zadovoljavanja potreba informacijskih i dokumentacijskih službi, jednako kao i za uspostavu mehanizama vrednovanja učinjenog. Jednako tako bit će pripremljen za timski rad.

 

Sadržaj kolegija
Informacijske institucije, glavne profesionalne organizacije na području informacija i dokumentacije, djelatnost, djelatnici, promjene i redefiniranje uloge informacijskih institucija: knjižnica, arhiva, muzeja, dokumentacijskih centara. Internet, novo okruženje, e-poslovanje, e-upravljanje, ljudi, resursi. Praktično upoznavanje s organizacijskom strukturom i načinom upravljanja pojedinim vrstama informacijskih institucija, analiziranje raspoloživih resursa i uočavanje točaka problema te savladavanje oblikovanja, vođenja i vrednovanja rezultata projekta

 

Predavanja
Pojam upravljanja i njegova primjena u u svim vrstama informacijskih ustanova; Razine upravljanja: od upravnih vijeća, preko ravnatelja do djelatnika; Osnovne aktivnosti upravljanja: planiranje, organiziranje i mjerenje uspješnosti; Osnovni resursi inf. institucija; Osnove upravljanja ljudskim resursima

 

Literatura - obavezna
1. Armstrong, M. Upravljanje poslovima i aktivnostima. Zagreb : Consult, 2001.
2. Bahra, N. Competitive knowledge management. London : Palgrave, 2001.
3. Bahtijarević-Šiber, F. Management ljudskih potencijala. Zagreb : Golden marketing, 1999.
4. Svenonius, E. The intellectual foundation of information organization. Cambridge, Ma; London: The MIT Press, 2000.
5. Thackeray, V. Što je to projekt? u: Informatica museologica, br. 1-2, 2002, str. 57-60.

Digitalne zbirke

Detalji


Naziv kolegija: Digitalne zbirke
Nastavnik: dr.sc. Radovan Vrana, izv. prof.
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: Izborni kolegij (C2 - kolegij namijenjen studentima matičnog studija (3. godina – 15 studenata) i svim studentima FF-a (10 studenata FF-a))
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan
Uvjeti: nema
Ispit: pismeni (ispit je moguće položiti putem 2 kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra)


Sadržaj (planirane teme): Uvod – osnovni pojmovi (papirno/digitalno). Definicije. Povijest razvoja digitalnih zbirki i knjižnica. Sadržaji digitalne zbirke. Načini nastanka sadržaja digitalnih zbirki. Formati. Metapodaci. Označivanje objekata digitalne zbirke. Povezivanje objekata digitalnih zbirki. Sučelja digitalnih zbirki. Distribucija sadržaja digitalnih zbirki. Očuvanje sadržaja digitalnih zbirki. Evaluacija digitalnih zbirki. Oblici korištenja / primjene digitalnih zbirki (Primjeri dobre prakse).


Cilj: Upoznati studente s najvažnijim elementima izgradnje, upravljanja i korištenja digitalnih zbirki (s naglaskom na knjižnične digitalne zbirke).


Literatura:

  1. Developing sustainable digital libraries: socio-technical perspectives. New York : Information science reference, 2010.
  2. Handbook of research on digital libraries : design, development, and impact. Hershey, PA : Information Science Reference, 2009.
  3. Chowdhury, G.G.; Chowdhury, Sudatta. Introduction to digital libraries. London : Facet publishing, 2003.
  4. Borgman, Christine L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja : pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve : Naklada Benja ; Zadar : Gradska knjižnica Zadar , 2002
  5. Lesk, Michael. Understanding digital libraries. San Francisco : Morgan Kaufman, 2005.

 

Dodatna literatura:

  1. Manžuch, Zinaida. Monitoring digitisation : lessons from previous experiences. // Journal of Documentation 65, 5(2009), 768-796.
  2. Tedd, Lucy A.; Large Andrew. Digital libraries : principles and practice in a global environment. München : K.G. Saur, 2005.
  3. Arms, William Y. Digital libraries. Cambridge, Mass. ; London : The MIT Press, 2000.
  4. Buckland, Michael. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga : program. Lokve : Naklada Benja ; Rijeka : Gradska kjnižnica, 2000.
  5. Yakel, Elizabeth. Digital assets for the next millennium. // OCLC Systems & Services: International Digital Library Perspectives 20, 3(2004), 102-105.
  6. Teper, Jennifer Hain; Emily F. Shaw. Planning for Preservation During Mass Digitization Projects. // Libraries and the Academy 11, 2(2011), 717-739.

 

Seminar iz C++-a

Detalji

Naziv kolegija: Seminar iz C++-a

Nastavnik: prof. dr. Zdravko Dovedan, Željko Agić

ECTS bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar

Status: izborni kolegij

Oblik nastave: najviše 4 sata vježbi

Uvjeti za upis kolegija: nema

Ciljevi kolegija:

 

Prikazati osnovne i napredne metode objektno-orijentiranog i generičkog programiranja korištenjem hibridnog programskog jezika C++ uz korištenje UML-a u postupku modeliranja problema i rješenja.

 

Korištene metode:

1. Laboratorijske vježbe s radom na konkretnim zadatcima koji tematski prate sadržaj kolegija
2. Tematski seminarski radovi s implementacijom naprednih metoda programiranja, usvojenih na laboratorijskim vježbama

 

Sadržaj kolegija:

Programski jezici i paradigme. Jednostavni tipovi podataka. Izrazi i operatori. Kontrola tijeka programa. Programski blokovi i moduli. Tokovi. Objektno-temeljeno i objektno-orijentirano programiranje. Preopterećenje operatora. Generičko programiranje. Standardna biblioteka i STL. Boost.

 

Literatura:

1. Prata: C++ Primer Plus. Sams, 2005.
2. Eckel: Thinking in C++, Volume 1. Prentice-Hall, 2000.
3. Eckel: Thinking in C++, Volume 2. Prentice-Hall, 2003.
4. Josuttis: The C++ Standard Library. Addison-Wesley, 1999.

 

Način polaganja ispita: seminarski radovi, usmeni ispit po potrebi

 

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe:

Provjera kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vršit će se kombiniranjem unutrašnje i vanjske evaluacije. Unutrašnju evaluaciju činit će nastavnici i studenti. Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra. Vanjsku evaluaciju realizirat ćemo prisustvovanjem kolega na predmetu i njihovom ocjenom predmeta i nastavnika.

Dokumentacija u muzejima I.

Detalji

Naziv kolegija: Dokumentacija u muzejima I
Nastavnik: Dr. sc. Goran Zlodi, docent
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje:  1 semestar (ljetni)
Status: obvezatni kolegij smjera
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata vježbi na tjedan
Uvjeti: bez uvjeta
Ispit: usmeni
Ocjena: Završna ocjena temelji se na radu tijekom semestra, uspješnosti i zalaganju studenta na predavanjima i vježbama te uspjehu na kolokviju i usmenom ispitu.
Ciljevi kolegija: Osposobljavanje studenata za kvalitetno dokumentiranje u muzejima u računalnom okruženju, te praktično usvajanje ključnih dokumentacijskih principa. Razumijevanje informacijske strukture muzejske dokumentacije. Osnovno poznavanje postupaka strukturiranja nazivlja putem klasifikacija i tezaurusa.
Praćenje kvalitete i uspješnosti predmeta: Evaluacija će se provesti metodom ankete na kraju semestra.
    
Sadržaj kolegija:
1.    Uvodno predavanje
2.    Norme, smjernice i pravilnici za strukturu podataka
3.    Norme, smjernice i pravilnici za nazivlje
4.    Primarna muzejska dokumentacija
5.    Postupci inventarizacije muzejskih predmeta – 1. dio
6.    Postupci inventarizacije muzejskih predmeta – 2. dio
7.    Korištenje nazivlja pri inventarizaciji
8.    Postupci katalogizacije muzejskih predmeta – 1. dio
9.    Postupci katalogizacije muzejskih predmeta – 2. dio
10.    Sadržajna obrada muzejske građe
11.    Korištenje nazivlja pri katalogizaciji i sadržajnoj obradi
12.    Sekundarna muzejska dokumentacija – uvodne teme
13.    Sekundarna muzejska dokumentacija – audiovizualni fondovi
14.    Sekundarna muzejska dokumentacija – dokumentiranje djelatnosti muzeja (evidencije muzejskih izložbi i dr.)
15.    Kolokvij
    
Obvezna literatura:    

1.    Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. http://www.hrmud.hr/, 11-01.2005.
2.    Bearman, David. Standardi: muzejski metapodaci integrirani s  metapodacima drugih distribuiranih informacijskih izvora // Vijesti muzealaca i konzervatora, 1-2(2000), 68-75.
3.    Hakala, Juha. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43(2000)1-2, 49-68.
4.    Cataloging Cultural Objects : A Guide to Describing Cultural Works and Their Images, Online Edition / editors Murtha Baca et al. Chicago : American Library Association, 2006. [Dostupno na: http://cco.vrafoundation.org/index.php/toolkit/cco_pdf_version/ ]

 

Dopunska literatura:
1.    Marty, Paul F and Katherine Burton Jones. Museum Informatics: People, Information, and Technology in Museums. Taylor & Francis, 2008.  
2.    Zlodi, Goran. CIDOC-ove Međunarodne smjernice za podatke o muzejskom predmetu i Dublin Core : problemi i perspektive. // Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.
3.    SPECTRUM :  The UK Museum  Collections  Management Standard : SPECTRUM version 4.0. Editors: Alex Dawson and Susanna Hillhouse. (2011)  The Collections Trust. [Dostupno na: http://www.collectionstrust.org.uk/the-spectrum-standard/the-spectrum-standard]

Vrednovanje arhivskog gradiva

Detalji

Naziv kolegija: Vrednovanje arhivskog gradiva, nositelj i izvođač: Arian Rajh, seminar: Željko Trbušić

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):

  1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva.
  2. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća.
  3. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost.
  4. Dokumentacijske strategije i Minnesota metoda.
  5. Makrovrednovanje i funkcionalan pristup.
  6. Arhivi zajednica i vrednovanje, participativno i feminističko vrednovanje.
  7. Postmodernistički diskurs i vrednovanje. Postkolonijalno vrednovanje.
  8. Suvremene tendencije u arhivskoj teoriji i praksi i njihov utjecaj na načela i metodologije vrednovanja.
  9. Vrednovanje digitalnog gradiva.
  10. Vrednovanje kod stvaratelja.
  11. Odnos vrednovanja i akvizicije, vrednovanje gradiva u kontekstu razvoja arhiva.
  12. Budućnost vrednovanja?
  13. Seminarski radovi.
  14. Seminarski radovi.
  15. Sažetak kolegija.

  

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

 Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

  1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
  2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u  Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
  3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
  4. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/2020
  5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.

 

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:


1. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.

2. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.

3. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.

4. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 7 21.

5. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.

6. Green, M. ”The surest proof”: a utalitarian approach to appraisal. Archivaria 45, 1998

7. Duranti, L. The concept of appraisal and the archival theory. American Archivist 57, 1994.

8. Boles, F.; Greene, M. Et tu Schellenberg? Thoughts on the dagger of American appraisal theory. American Archivist 59, 3, 1996: 298-310

9. Caswell, M.; Cifor, M. From human rights to feminist ethics: radical empathy in the archives. Archivaria 81, 2016: 23-46

10. Cox, R. J. No innocent deposits. Lanham, Maryland, Oxford: Scarecrow, 2004.

11. Samuels, H. W. Who controls the past. American archivist 49, 2, 1986:109-124.

12. Benedict, K. Invitation to a bondfire: reappraisal and deaccessioning of records as collection management tool in an archives – a reply to Leonard Rappaport. American Archivist 47,1, 1984.

13. Caswell, M. On archival pluralism: what religious pluralism (and its critics) can teach us about archives. Archival science 13, 2013: 273-292

14. Cox, R. J. The end of collecting: towards a new purpose for archival appraisal, Archival science 2, 2002.

15. Cumming, K.; Picot, A. Reinventing appraisal. Archives and Manuscripts, 42, 2014: 133 - 145.

16. Foscarini, F. Archival appraisal in four paradigms. In: MacNeil, H. & T. Eastwood, T. (eds.). Currents of archival thinking. Libraries Unlimited, 2017.

17. Gilliland, A. J. Reconceptualizing records, the archive and archival roles and requirements in a networked society. Knygotyra, 63, 2014:17-34. 

18. Ham, G. Selecting and appraising archives and manuscripts. Chicago, Society of American Archivists, 1993.

19. Ketelaar, E. Archivalisation and archiving. Archives & Manuscripts, 27(1), 1999: 54-61. 

20. Wisniewska-Drewniak, M. Archival appraisal in community archives. //: Wiśniewska-Drewniak, M.; K. Pepłowska, K. Urkunden, Archive, Kontexte, 2022:197-210.

21. Yeo, G. Can we keep everything? The future of appraisal in a world of digital profusion. In: C. Brown. (ed.) Archival futures. London: Facet Publishing, 2018.