Soba: E312
Telefon: 01/4092350
Adresa e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Konzultacije: ponedjeljkom od 14:00 do 15:30 u E312, uz prethodnu najavu
Biografija:
Dr. sc. Arian Rajh, izv. prof. inform. i kom. zn. - arhivistike i dokumentalistike, arhivist, specijalnost za novije arhivsko gradivo, ima 16 god. iskustva u struci. Od 2006. do 2022. radio je u Agenciji, od toga 10 godina kao voditelj odsjeka. Radio je na voditeljskim poslovima, poslovima izrade i održavanja spisovodstvene i arhivske politike ustanove te na implementaciji internih i vanjskih EU projekata (EU IPA 2009 TAIB projekt koji je pokrenuo i vodio, program digitalizacije i migracije gradiva, uvođenje elektroničke dokumentacije o lijeku u hrvatsku regulatornu praksu, brojni projekti nabave ili izrade i nadogradnje IT sustava). Od 2009. sudjeluje u nastavi kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta, a od 2022. zaposlen je kao član Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti.
Predaje „Uvod u arhivsku teoriju i praksu“, „Sređivanje i opis arhivskog gradiva“, "Spisovodstvo" i "Vrednovanje arhivskog gradiva" na I., II. i III. god. na Odsjeku za inform. i kom. znanosti Filozofskog fakulteta Zagreb. Sudjelovao je u izradi nastavnog materijala na Odsjeku i recenziji materijale za Veleučilište u Požegi. Od 2009. do 2014. predavao je na kolegiju Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom. Od 2012. godine ima zn.-nast. zvanje naslovnog docenta, od 2018. naslovnog izvanrednog profesora, a od 2022. izvanrednog profesora. Sudjelovao je na radionicama Odsjeka (br. 23, 26, 28, 31, 37) i na obrazovanju za HRT, a 2017. na “Digital Preservation” radionici za UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Bio je mentor studentske prakse, završnih i dipl. radova te član povjerenstava za ocjenu doktorskih radova i za napredovanja u zn. zvanja.
Obrazovanje:
2005. diplomirao komparativnu književnost i arhivistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
2010. doktorirao arhivistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Radno iskustvo:
1999.-2000. KB Dubrava
2006.-2022. HALMED
2022.- Filozofski fakultet
Nagrade:
2003./2004. Rektorova nagrada
2005. Franjo Marković
2008. Digital preservation Europe exchange program
2021. Tibor Toth
Članstva:
Član je Tehničke radne grupe ontologije Pravilnika KAM, Radne grupe za izradu Pravilnika o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva i voditelj Sekcije za elektroničko gradivo Hrvatskog arhivističkog društva (HAD). Sudjelovao je na projektima InterPARES Trust (2012-2019), InterPARES Trust AI (2021-2026) te IT projektima (itSoft, Evello). Radio je na savjetovanju Agencije za civilno zrakoplovstvo RH.
Radovi:
https://www.bib.irb.hr/profile/31726
https://orcid.org/0000-0001-7567-7495
Aktivno sudjeluje na zn. i stručnim događanjima: eTELEMED (Atena, Rim, Valencija, Guadeloupe), eCTD seminari (Amsterdam, London), konferencije u Radencima (Slovenija), InFuture (Zagreb), konferencija Međunarodnog arhivskog vijeća (Girona), APEX (Dublin), UNESCO-va konferencija Memory of the World (Vancouver), „Arhivi, knjižnice i muzeji“, te savjetovanja i kongresi HAD.
Objavio je više od 50 zn. i stručnih radova u renomiranim međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima radova (popis u prilogu) te recenzirao radove drugih autora za International Journal of E-Services and Mobile Application, Archival Science (Springer), knjige izdavača IGI Global, eTelemed zbornike i zbornike radova HAD.
Konzultacije: utorkom 10:00-11:30, online (via BigBlueButton ili Zoom) ili soba E-315 (uz prethodni dogovor); najava mailom Mail: lnincevi(at)m.ffzg.hr Soba: E-315 Telefon: 01/4092-323 |
Životopis
Lorena Ninčević rođena je 13. lipnja 1997. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju školu (gimnazija – opći smjer) pohađala je u Karlovcu. Godine 2016. upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer informacijskih znanosti i komparativne književnosti. U lipnju 2019. godine sudjeluje na DigiLing ljetnoj školi digitalne lingvistike u Pragu. Iste godine završava preddiplomski studij informacijskih znanosti i komparativne književnosti braneći završni rad naziva Računalna obrada književnih tekstova na primjeru analize korpusa ruskih romantičara i realista. Sudjeluje i izlaže na međunarodnoj konferenciji INFuture 2019 kao suautorica rada Quantitative Analysis of Adjectives in the Russian Literary Corpus of Realism and Romanticism. Godine 2020. sudjeluje kao suizlagač rada Depictions of Women in Croatian Duga and Tena: A Computational Analysis na NooJ konferenciji. Od svibnja 2020. do srpnja 2021. godine radi na projektu PRINCIPLE (Providing Resources in Irish, Norwegian, Croatian and Icelandic for Purposes of Language Engineering). Diplomski studij završava u rujnu 2021. godine i stječe diplomu magistra komparativne književnosti i edukacije informatike.
Dobitnica je Nagrade za izvrsnost na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti (2019.) i Nagrade za izvrsnost na diplomskom studiju informacijskih znanosti (2021.). Godine 2021. dobiva i Nagradu Franjo Marković Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom studija, prima stipendiju za izvrsnost na studiju.
Od listopada 2022. radi kao asistent na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti (Katedra za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopediku). Aktivno se služi engleskim jezikom te pasivno talijanskim i francuskim.
Područja interesa:
Popis radova u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Projekti:
Konzultacije:
Emailom ili po dogovoru
Email:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Telefon:
+385-01-409-2321
Životopis:
Željko Trbušić rođen je 21. svibnja 1988. godine u Karlovcu, Republika Hrvatska. Nakon završene Gimnazije u Karlovcu, opći smjer, 2008. godine nastavlja obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje 2011. godine uspješno dovršava preddiplomski studij arheologije i informacijskih znanosti, a 2013. godine diplomski studij informacijskih znanosti, smjer arhivistika. Nakon završetka studija zapošljava se na radnom mjestu arhivista na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2021. godine dolazi na mjesto asistenta na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje 2016. godine, a 2022. godine uspješno brani doktorski rad pod naslovom Metode analize i optimizacije procesa optičkog prepoznavanja znakova u arhivskim informacijskim sustavima i stječe titulu doktora znanosti. Do sada je izradio i objavio više od dvadeset stručnih i znanstvenih radova u renomiranim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima te je sudjelovao na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Član je upravljačkog odbora AERI inicijative (Archival Education and Research Initiative) te aktivni član Hrvatskog arhivističkog društva i udruge ICARUS Hrvatska. Dobitnik je prestižne međunarodne stipendije AIEF fundacije (ARMA International Educational Foundation) 2020. godine za svoj rad u području upravljanja informacijama.
Znanstveno-istraživački i stručni interesi:
Projekti:
Kolegiji:
ECIL
Europska konferencija o informacijskoj pismenosti - European Conference on Information Literacy (ECIL) serija je konferencija koju organiziraju Odsjek za upravljanje informacijama Sveučilišta Hacettepe iz Ankare, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno udruženje za informacijsku pismenost (InLitAs).