Detalji

Kreirano: 08 Veljača 2019

Ažurirano: 01 Listopad 2020

Detalji

Kreirano: 15 Veljača 2018

Ažurirano: 07 Siječanj 2020

Digitalni repozitoriji

Ime nastavnika: dr.sc. Radovan Vrana, red. prof.

Satnica: 2 sata predavanja + 1 sat seminara

Bodovi: 3 ECTS

Cilj: Upoznati studente s glavnim elementima uspostavljanja i upravljanja digitalnim repozitorijima.

Sadržaj/planirane teme:

Znanstveno komuniciranje i njegov razvoj;  Znanstveno objavljivanje; E-znanost / umrežena znanosti; E-infrastruktura za podršku e-znanosti;  Digitalni repozitoriji – temeljni pojmovi; Oblikovanje zbirki u digitalnim repozitorijima; Selekcija sadržaja za pohranu u digitalnim repozitorijima; Digitalizacija sadržaja za pohranu u digitalnim repozitorijima; Metapodaci u digitalnim repozitorijima; Formati sadržaja u digitalnim repozitorijima; Dugoročno očuvanje sadržaja digitalnih repozitorija; Skrb o podacima znanstvenih istraživanja; Upravljanje digitalnim repozitorijima; Primjeri dobre prakse

Ispit: Pismeni ispit 50% (Ispit je moguće položiti putem 2 kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra.) + Seminarski rad 50% (U konačnu ocjenu ulazi i ocjena seminarskog rada.)

Literatura kolegija:

• Bergman, Sherrie S. The Scholarly Communication Movement : Highlights and Recent Developments. // Collection building. 25, 4(2006), 108-128.
• Borgman, Christine L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja : pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve : Naklada Benja ; Zadar : Gradska knjižnica Zadar, 2002, str. 1-26 i 69-98.
• Borgman, Christine L. Scholarship in the Digital Age: Information, Infrastructure, and the Internet. Cambridge; London : The MIT Press, 2007.
• Cox, John. Evolution or revolution in scholarly publishing: challenges to the publisher. // International Yearbook of Library and Information Management 2004-2005: Scholarly Publishing in an Electronic Era . uredili G. E. Gorman, Fytton , Rowland, London : Facet Publishing, 2005. str. 55-74.
• Hey, Tony; Hey, Jessie. E-Science and its implications for the library community. // Library Hi Tech. 24, 4(2006), 515-528.
• Crow, Raym. The Case for Institutional Repositories: A SPARC Position Paper. Washington, DC: The Scholarly Publishing and Academic Resources Coalition, 2002. http://www.arl.org/sparc/bm~doc/ir_final_release_102.pdf

Dopunska literatura:

• Vrana, Radovan. Supporting E-Science: The Role of Digital Repositories in Scientific Communication // Proceedings of the 21st Central European Conference on Information and Intelligent Systems / Aurer, Boris ; Bača, Miroslav ; Shatten, Markus (ur.). Varaždin : Faculty of Organization and Informatics, 2010. 229-236
• Vrana, Radovan. Towards E-science: Scientific Communication on the Verge of Paradigm Change // Proceedings of the ITI 2010 32nd International Conference on Information Technology Interfaces / Vesna Luzar-Stiffler ; Iva Jarec ; Zoran Bekic (ur.). Zagreb : University Computing Centre, University of Zagreb, 2010. 403-408
• Paul, Shampa. Institutional Repositories: Benefits and incentives. // The International Information & Library Review. 44, 4(2012), 194–201.
• Vrana, Radovan. Supporting e-science: scientific research data curation. // The Future of Information Sciences INFuture 2011.  Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, 2011, str. 407-416.

Detalji

Kreirano: 30 Lipanj 2014

Ažurirano: 30 Lipanj 2014

Naziv kolegija: Uvod u formalne jezike i automate

Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han

ECTS-bodovi: 6

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar (5.)

Status: obavezan za studente jednopredmetnog preddiplomskog studija Informacijskih znanosti, izborni za ostale studije

Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi

Uvjeti: Algoritmi i strukture podataka

Ispit: pismeni i usmeni

Sadržaj

Uvod u teoriju formalnih jezika: znakovi i nizovi znakova, definicija formalnog jezika, operacije nad jezicima, simboli i nizovi simbola, klasifikacija jezika, definiranje jezika. Regularni skupovi i izrazi. Gramatike: definicija gramatike, gramatika kao generator jezika, rečenična forma, niz izvođenja, klasifikacija gramatika, prikaz gramatika, transformiranje gramatika. Automati: automati i jezici, konačni automat, deterministički i nedeterministički automat, konačni generatori, konačni generatori i regularni izrazi. Linearni jezici: linearne gramatike, izvođenje gramatika linearnih jezika, izvođenje linearnih gramatika iz regularnih izraza, konačni automati i linearne gramatike. Beskontekstni jezici: svojstvo beskontekstnih jezika, beskontekstne gramatike, transformiranje beskontekstnih gramatika, stogovni automati, ekvivalentnost stogovnih automata i beskontekstnih gramatika,  stogovni automat s praznim stogom, izvođenje beskontekstnih gramatika. Kontekstni jezici: indeksirane gramatike, kontekstne gramatike, graf izvođenja, dvostruko-stogovni automat, ekvivalentnost dvostruko-stogovnih automata i kontekstnih gramatika, dvostruko-stogovni automat s jednim stanjem, izvođenje gramatika kontekstnih jezika. Jezici bez ograničenja: gramatike bez ograničenja, Turingov stroj, Turingov generator, izvođenje gramatika bez ograničenja. Jezici sa svojstvima: sintaksa i semantika, atributne gramatike, generator jezika sa svojstvima.

Sadržaj vježbi

Vježbe slijede predavanja. Sva teorijska razmatranja i definicije upotpunjavaju se odgovarajućim primjerima. Svi se algoritmi implementiraju u jeziku Python.

Sadržaj seminara

Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja u jeziku Python. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.

Opće i specifične kompetencije

Student će dobiti temeljna znanja iz discipline formalnih jezika, posebno regularnih izraza, gramatika i automata, neophodna za primjenu u identifikaciji tipa jezika i definiranju njegove specifikacije (sintakse) izborom odgovarajućeg formalizma.

Ishodi učenja

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1) Definirati pojam jezika.
2) Definirati regularni izraz danog regularnog jezika.
3) Modelirati gramatiku jezika bilo kojeg tipa.
4) Modelirati generator jezika bilo kojeg tipa.
5) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

Način održavanja nastave

• Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima.
• Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.
• Seminar: rješavanje zadanog projektnog (seminarskog) rada uz konzultiranje s predmetnim nastavnikom.

Obveze studenata i uvjeti

Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).

Način provjere znanja

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:

• pohađanje predavanja – 10 bodova,
• posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova.

Seminarski rad:

• Obrana seminarskog rada – 80 bodova

Skala ocjena: 
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%

Obavezna literatura

1. Dovedan Han, Z.: FORMALNI JEZICI I PREVODIOCI  • regularni izrazi, gramatike, automati, Element,  Zagreb, 2012.

Preporučena literatura

1. Aho, V. A.; Ullman, D. J.: The Theory of Parsing, Translation, and Compiling, vol. I: Parsing,
   Prentice-Hall, 1972.

2. Denning, J. P.; Dennis, B. J.; Qualitz, E. J.: Machines, Languages, and Computation, Prentice-Hall, 1978.
3. Dovedan, Z.: FORMALNI JEZICI • sintaksna analiza, Zagreb, ZIS, 2003.
4. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.

5. Hopcroft, E. J.; Ullman, D. J.: Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation,
   Addison-Wesley, 1979.

Detalji

Kreirano: 21 Lipanj 2014

Ažurirano: 21 Lipanj 2014

Informacije o uvjetima upisa možete pronaći na adresama:

• http://upisi.ffzg.unizg.hr/
• https://www.postani-student.hr

Detalji

Kreirano: 27 Svi 2014

Ažurirano: 19 Listopad 2017