Na sjednici Odsjeka održanoj 10.1.2019. usvojen je dokument Upute i pravila za prijavu, pisanje i obranu rada na redovitom studiju.
Dokument je dostupan ovdje.
Ostali dokumenti važni za cijeli postupak prijave, pisanja i obrane:
Na sjednici Odsjeka održanoj 10.1.2019. usvojen je dokument Upute i pravila za prijavu, pisanje i obranu rada na redovitom studiju.
Dokument je dostupan ovdje.
Ostali dokumenti važni za cijeli postupak prijave, pisanja i obrane:
Ime nastavnika: dr.sc. Radovan Vrana, red. prof.
Satnica: 2 sata predavanja + 1 sat seminara
Bodovi: 3 ECTS
Cilj: Upoznati studente s glavnim elementima uspostavljanja i upravljanja digitalnim repozitorijima.
Sadržaj/planirane teme:
Znanstveno komuniciranje i njegov razvoj; Znanstveno objavljivanje; E-znanost / umrežena znanosti; E-infrastruktura za podršku e-znanosti; Digitalni repozitoriji – temeljni pojmovi; Oblikovanje zbirki u digitalnim repozitorijima; Selekcija sadržaja za pohranu u digitalnim repozitorijima; Digitalizacija sadržaja za pohranu u digitalnim repozitorijima; Metapodaci u digitalnim repozitorijima; Formati sadržaja u digitalnim repozitorijima; Dugoročno očuvanje sadržaja digitalnih repozitorija; Skrb o podacima znanstvenih istraživanja; Upravljanje digitalnim repozitorijima; Primjeri dobre prakse
Ispit: Pismeni ispit 50% (Ispit je moguće položiti putem 2 kolokvija tijekom semestra ili pismenim ispitom na kraju semestra.) + Seminarski rad 50% (U konačnu ocjenu ulazi i ocjena seminarskog rada.)
Literatura kolegija:
Dopunska literatura:
Naziv kolegija: Uvod u formalne jezike i automate
Nastavnik: prof. dr. sc. Zdravko Dovedan Han
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (5.)
Status: obavezan za studente jednopredmetnog preddiplomskog studija Informacijskih znanosti, izborni za ostale studije
Oblik nastave: 1 sat predavanja - 2 sata seminara - 1 sat vježbi
Uvjeti: Algoritmi i strukture podataka
Ispit: pismeni i usmeni
Sadržaj
Uvod u teoriju formalnih jezika: znakovi i nizovi znakova, definicija formalnog jezika, operacije nad jezicima, simboli i nizovi simbola, klasifikacija jezika, definiranje jezika. Regularni skupovi i izrazi. Gramatike: definicija gramatike, gramatika kao generator jezika, rečenična forma, niz izvođenja, klasifikacija gramatika, prikaz gramatika, transformiranje gramatika. Automati: automati i jezici, konačni automat, deterministički i nedeterministički automat, konačni generatori, konačni generatori i regularni izrazi. Linearni jezici: linearne gramatike, izvođenje gramatika linearnih jezika, izvođenje linearnih gramatika iz regularnih izraza, konačni automati i linearne gramatike. Beskontekstni jezici: svojstvo beskontekstnih jezika, beskontekstne gramatike, transformiranje beskontekstnih gramatika, stogovni automati, ekvivalentnost stogovnih automata i beskontekstnih gramatika, stogovni automat s praznim stogom, izvođenje beskontekstnih gramatika. Kontekstni jezici: indeksirane gramatike, kontekstne gramatike, graf izvođenja, dvostruko-stogovni automat, ekvivalentnost dvostruko-stogovnih automata i kontekstnih gramatika, dvostruko-stogovni automat s jednim stanjem, izvođenje gramatika kontekstnih jezika. Jezici bez ograničenja: gramatike bez ograničenja, Turingov stroj, Turingov generator, izvođenje gramatika bez ograničenja. Jezici sa svojstvima: sintaksa i semantika, atributne gramatike, generator jezika sa svojstvima.
Sadržaj vježbi
Vježbe slijede predavanja. Sva teorijska razmatranja i definicije upotpunjavaju se odgovarajućim primjerima. Svi se algoritmi implementiraju u jeziku Python.
Sadržaj seminara
Rješavanje individualnog projektnog zadatka izradom praktičnog programskog rješenja u jeziku Python. Student predstavlja svoj rad u pisanom obliku i brani ga usmeno pred predmetnim nastavnikom.
Opće i specifične kompetencije
Student će dobiti temeljna znanja iz discipline formalnih jezika, posebno regularnih izraza, gramatika i automata, neophodna za primjenu u identifikaciji tipa jezika i definiranju njegove specifikacije (sintakse) izborom odgovarajućeg formalizma.
Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1) Definirati pojam jezika.
2) Definirati regularni izraz danog regularnog jezika.
3) Modelirati gramatiku jezika bilo kojeg tipa.
4) Modelirati generator jezika bilo kojeg tipa.
5) Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.
Način održavanja nastave
Obveze studenata i uvjeti
Obvezno pohađanje nastave (predavanja i vježbi).
Način provjere znanja
Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:
Seminarski rad:
Skala ocjena:
dovoljno (2) 50% - 59%
dobro (3) 60% - 69%
vrlo dobro (4) 70% - 79%
izvrsno (5) 80% - 100%
Obavezna literatura
Preporučena literatura
Aho, V. A.; Ullman, D. J.: The Theory of Parsing, Translation, and Compiling, vol. I: Parsing,
Prentice-Hall, 1972.
Hopcroft, E. J.; Ullman, D. J.: Introduction to Automata Theory, Languages, and Computation,
Addison-Wesley, 1979.
Informacije o uvjetima upisa možete pronaći na adresama:
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Stančić | Osnove informacijske tehnologije | ||
Lasić-Lazić | Uvod u informacijske znanosti | ||
P. Barbarić (Centar za strane jezike) |
Engleski za informacijske stručnjake | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Mateljan | Matematika | ||
Mateljan | Logika za informatičare | ||
Banek Zorica | Medijska kultura | ||
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Zlodi | Baštinske institucije | ||
Živković | Osnove bibliotekarstva | ||
Ćosić | Uvod u arhivsku teoriju i praksu | ||
Banek-Zorica Mikelić Preradović |
Organizacija znanja | ||
Vrana | Osnove komunikacijske tehnologije | ||
Mikelić Preradović | Uvod u obradu prirodnog jezika | ||
P. Barbarić (Centar za strane jezike) |
Engleski za informacijske stručnjake | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Juričić | Algoritmi i strukture podataka | ||
Juričić | Računalne mreže | ||
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Juričić | Baze podataka | ||
Bago | Obrada teksta i jezika | ||
Stančić | Spisovodstvo | ||
Barbarić | Bibliografska organizacija I. | ||
Vujić | Uvod u muzeologiju | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Lazić | Uvod u računalnu sintezu govora | ||
Hebrang Grgić | Povijest knjige i knjižnica | ||
Ćosić | Povijest arhiva | ||
Banek Zorica Špiranec |
Osnove informacijske pismenosti | ||
Banek Zorica Špiranec |
Digitalne obrazovne knjižnice | ||
Dovedan Han | Objektno i vizualno programiranje | ||
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Banek Zorica | Klasifikacijski sustavi | ||
Ćosić | Sređivanje i opis arhivskog gradiva | ||
Lauc | Multimedijski prikaz znanja | ||
Zlodi | Opća teorija baštine | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Tepeš | Vjerojatnost i statistika | ||
Dovedan Han | Objektno i vizualno programiranje | ||
Seljan Stančić Mikelić Preradović |
Osnove digitalne obrade teksta i slike | ||
Dovedan Han | Napredno programiranje web aplikacija | ||
Dovedan Han | Osnove web dizajna | ||
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Živković | Informacijski izvori i služba | ||
Vujić | Osnove upravljanja muzejskim zbirkama | ||
Mikelić Preradović | Jezični inženjering | ||
Ćosić | Vrednovanje arhivskog gradiva | ||
Dovedan Han | Uvod u formalne jezike i automate | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Zlodi | Dokumentacija u muzejima I. | ||
Seljan | Strojno prevođenje | ||
Bago | Jezične baze podataka | ||
Stančić | Zaštita podataka | ||
Dovedan Han | Seminar iz C++ | ||
Vrana | Digitalne zbirke | ||
Lauc | Pretraživanje obavijesti i obrada prirodnog jezika | ||
Banek Zorica Špiranec |
Osnove informacijske pismenosti | ||
Banek Zorica Špiranec |
Digitalne obrazovne knjižnice | ||
Lasić-Lazić Mikelić Preradović Lauc |
Teorija informacijske znanosti | ||
Nositelj | Naziv kolegija | ||
Lasić-Lazić | Osnove upravljanja informacijskim institucijama | ||
Barbarić | Zaštita knjižničnog i arhivskog gradiva | ||
Vujić | Osnove zaštite muzejskih zbirki | ||
IZBORNI KOLEGIJI | |||
Živković | Digitalna knjižnica I | ||
Mateljan | Kriptologija | ||
Dovedan Han | Objektno-orijentirana analiza i razvoj aplikacija | ||